Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21 000 Split

Poslovni broj: Pn-83/2022-45

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, sutkinja Antonia Škaričić Majić, u pravnoj stvari tužitelja ZG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Bruno Perković, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika Triglav Osiguranje d.d., OIB: 29743547503, Zagreb, Antuna Heinza 4, koje zastupaju punomoćnici-odvjetnici iz OD Mađarić i Lui d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne rasprave zaključene 17. rujna 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Domagoja Mužića, odvjetnika u Splitu I punomoćnice tuženika Tadijane Ćulav, odvjetnice u Splitu, na ročištu za objavu presude 28. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku TRIGLAV OSIGURANJE d.d., OIB: 29743547503, u roku od petnaest dana na ime imovinske štete isplatiti tužitelju ZG, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 4.800,14 € uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja na taj iznos teče od 15. lipnja 2021. godine pa do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. godine pa do 31. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 01. siječnja 2024. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II Nalaže se tuženiku TRIGLAV OSIGURANJE d.d., OIB: 29743547503, u roku od petnaest dana naknaditi tužitelju ZG, OIB: [osobni identifikacijski broj] parnični trošak u iznosu od 3.740,56 eura zajedno sa zateznom kamatom od 28. listopada 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se za više zatraženi troška postupka odbija zahtjev tužitelja kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je ovom sudu 24. veljače 2022. podnio tužbu kojom od tuženika potražuje naknadu imovinske štete na vozilu u iznosu od 36.412,35 kuna sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 15. lipnja 2021. U tužbi se navodi da tužitelj 15. lipnja 2021. pretrpio imovinsku štetu na motociklu marke Honda Cbr 650 R, registarske oznake [registarska oznaka], uslijed prometne nesreće koju je prouzročio vozač ĐG upravljajući motociklom Piaggio Beverly 300, reg. oznaka. [registarska oznaka] kada se u Velebitskoj ulici, Split, uključivao s nogostupa na prometnicu. U postupku osiguranja dokaza poslovni broj R1-356/2021, da je sudski vještak Stanko Smodlaka procijenio imovinsku štetu u visini 36.412,35 kuna. Tužitelj se obratio tuženiku kao svome osiguravatelju, ali on da je otklonio zahtjev ističući da ne postoji uzročno posljedična veza između evidentiranih oštećenja i opisane dinamike nastanka prometne nesreće. Stoga je tužitelj podnio predmetnu tužbu i predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju, osnovu i visinu tužbe i tužbenog zahtjeva, kao i uzročno – posljedičnu vezu između oštećenja nastalih na vozilu tužitelja i dinamike predmetne prometne nesreće na način kako je to opisuju naznačeni sudionici iste. Tuženik smatra da se radi o fiktivnoj ili fingiranoj nesreći a sve budući da na temelju dokumentacije i fotografija, izvršene analize dinamike nastanka i tijeka prometne nesreće kao i usporedbom tragova oštećenja tuženik je mišljenja da oštećenja na vozilu tužitelja ne odgovaraju oštećenjima na vozilu osiguranika tuženih.

3. Podneskom od 28. travnja 2025. tužitelj je, a nakon provedenog prometno- tehničkog vještačenja, uredio tužbeni zahtjev na način da je zatražio od tuženika naknadu štete u iznosu od 4.800,14 eura sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 15. lipnja 2021. do isplate.

4. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem isprava i dokumentacije sadržane u spisu i to: spisa Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1- 356/2021, prometne dozvole za motocikl Honda CBR 650 R, prometne dozvole Piaggio Beverly 300, vozačke dozvole TG, police osiguranja broj [broj police osiguranja], dopisa tuženika od 7. srpnja 2021., prigovora tužitelja na otklonjeni odštetni zahtjev, odluke o prigovoru od 28. srpnja 2021., odštetnog zahtjeva od 15. lipnja 2021., izjave osiguranika za štetu iz osiguranja od automobilske odgovornosti od 19. lipnja 2021., nalaza i mišljenja dipl. ing. IG, izvida štete, fotografija u boji oštećenja na vozilu tužitelja i osiguranika tuženika.

5. U postupku je izveden dokaz saslušanjem tužitelja kao parnične stranke i saslušanje svjedoka TG i ĐG.

6. U postupku je izveden dokaz prometno – tehničkim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. Jozi Šitumu, koji je svoj pisani nalaz i mišljenje, kao i dopunu istog dostavio u spis, a i usmeno je na ročištu glavne rasprave iznio očitovanja na prigovore.

7. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za naknadu štete nastalu na motociklu u vlasništvu tužitelja uslijed prometne nesreće koju je prouzročio osiguranik tuženika.

8. Među strankama tijekom postupka nije bilo sporna pasivna legitimacija tuženika, kao ni to da je došlo do oštećenja motocikla u vlasništvu tužitelja.

9. Kao sporno u postupku je trebalo utvrditi jeli osiguranik tuženika odgovoran za štetu nastalu tužitelju, odnosno jeli do štete uopće i došlo, odnosno postoji li uzročno posljedična veza između evidentiranih oštećenja i opisane dinamike nastanka štetnog događaja, visinu tužbenog zahtjeva kao i to jeli tužitelj na zatraženi iznos pravilno potražuje zatezne kamate.

10. Čitanjem prometnih dozvola utvrđeno je da je kao vlasnik motocikla marke Honda CBR 650 R, reg. oznake [registarska oznaka] upisan tužitelj, a kao vlasnik motocikla marke Piaggio Beverly 300, reg. oznake [registarska oznaka] upisana KG.

11. Čitanjem spisa Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-356/2021 utvrđeno je da je postupak osiguranja dokaza pokrenut po prijedlogu tužitelja a zbog činjenice da zbog nastalog štetnog događaja motocikl u vlasništvu tužitelja nije u voznom stanju, pa da ga je potrebno popraviti, a da će u tom slučaju biti onemogućeno kasnije izvođenje dokaza procjenom štete po ovlaštenom sudskom vještaku u parničnom postupku, pa je stoga predložio izvesti dokaz procjenom štete po ovlaštenom sudskom vještaku. Nadalje, spisu prileži tehničko vještvu Stanka Smodlake dipl. ing. sudskog vještaka za cestovni promet u kojem je iznio svoj nalaz po pitanju visine štete na motociklu Honda reg. oznake [registarska oznaka], a prilikom čega je na očevidu pregledavši predmetni motocikl uočio da se upravljač ne može zaključati i da ima nejednaki zaokretni kut, a da taj nedostatak nije naveden u izvidu štete Triglav osiguranja d.d., a da jednako tako je oštećen i rezervoar goriva s desne strane koji se također ne navodi u izvidu štete. Istaknuo je da je stvarna šteta na motociklu Honda na dan štetnog događaja 4.842,06 eura.

11. Čitanjem odštetnog zahtjeva iz osiguranja automobilske odgovornosti utvrđeno je da su iste podnijeli sudionici prometne nesreće, u svom opisu TG navodi da je vozio Velebitskom ulicom put Sućidra, da je čovjek skretao preko duple linije i presjekao mu put te da je došlo do sudara, da su na vozilu oštećena cijela desna strana motocikla Honda, dok ĐG u opisu navodi da je se okretao polukružno preko pune linije i kada se uključivao u promet da je iz drugog smjera nailazio motocikl Honda, a da je šteta nastala na motociklu Honda a na njegovom Piaggio motociklu da su nastala oštećenja na prednjoj gumi, ležaju i vilici.

12. Čitanjem privatnog nalaza Čop procjene d.o.o. utvrđeno je da je isti izrađen na zahtjev tuženika te da je temeljem pregledane dokumentacije i fotografija te izvršenom analizom dinamike nastanka i tijeka prometne nesreće mišljenja da oštećenja na predmetnim vozilima nisu u uzročnoj vezi te da nisu sukladna. Dostavljeni u spis privatni nalaz i mišljenje sudskog vještaka od strane tuženika, kojemu se tužitelj usprotivio kao neobjektivnom, sud ocjenjuje kao privatnu ispravu koja predstavlja valjano dokazno sredstvo, ali utvrđuje kako taj nalaz i mišljenje, nema jednaku dokaznu snagu sudskih nalaza i mišljenja.

13. Iz iskaza svjedoka TG, koji je predmetne prigode vozio motocikl u vlasništvu tužitelja, proizlazi da se tada vozio Velebitskom ulicom od smjera Žnjana (juga) prema Sućidru (sjeveru), iza bijelog kombija, da je bila gužva, da je vozač osiguranika stajao u traci kojom se on vozio, da je bio parkiran, pokušavao je nepropisno, preko duple linije, skrenuti ulijevo put Žnjana, presjekao mu je put, prilikom čega se iznenadio kada je ugledao njega, on da ga je pokušao obići s lijeve strane, čak malo da je ušao i u suprotnu traku, ali da se zabio u njegov prednji kraj motora, ali se ne može sa sigurnošću izjasniti jeli se zabio u lijevi ili desni kraj gume, udario je u njegov motocikl svojom gumom i maskom, vilica, kočnice, žmigavci, felga, ne znam što se ostalo nalazi tamo, pretpostavlja prednjim desnim. Upitan da pojasni gdje se osiguranik tuženika okretao iskazao je da je on vozio iz smjera Žnjan – Sućidar, Velebitskom ulicom koja ima dvije trake u jednom smjeru od Žnjana prema Sućidru a dvije trake u drugom smjeru, Sućidar – Žnjan. On da je vozio lijevom traku u smjeru Žnjan – Sućidar, a ĐG da je bio zaustavljen u lijevoj traci ispred njega i pokušao skrenuti preko duple linije kako bi nastavio voziti u smjeru Sućidar – Žnjan, da je u odnosu na njegov motocikl stajao 180 stupnjeva kad jeuočio motocikl osiguranika tuženika. On da je vozio 40 km/h, da je bilo sunčano i vruće i dan kad je došlo do udara, da je došlo do oštećenja prednjeg kraja motora, a od siline udarca da je pao na lijevu stranu, pa onda i lijeva strana motora da je bila oštećena, ali ne može točno precizirati što, ali da je također bio oštećen prednji kraj motora Piaggio kojeg je vozio ĐG. Osiguranik tuženika da mu se ispričao što je išao okretati se polukružno, rekao je da je on 100 % kriv, pitao ga jeli u redu, hoće li na hitnu, nakon toga su se dignuli i odgurali motore s ceste da ne smetaju prometu.

14. Iz iskaza svjedoka ĐG, proizlazi da je on osigurani tuženika, da je predmetne prigode upravljao svojim motociklom, da je predmetnog dana vozio iz smjera od Mertojaka (Žnjana) uzbrdo, išao je u dućan parkirao je svoj motor, ali ne može se izjasniti jeli na nogostup ili na trak, ali misli da je bio nogostup. Nakon što je izišao iz dućana da je išao put Omiša (Žnjana), te je započeo radnju okretanja svog motora preko duple linije, a sve u pravcu Omiša (Žnjana), ali nije siguran je li se udar dogodio u njegovom skretanju ili kada je već prošao duplu liniju. Vozač TG koji je sudjelovao u udaru vozio je normalno svojom trakom u smjeru juga - Mertojaka (Žnjana) prema uzbrdo, nije mogao stati, pokušao je zakočiti, kada je on vršio radnju okretanja i dogodio se udar. Kada su vidjeli da nije nikome ništa, da su odvukli motore s ceste. Vozač TG da nije vozio brzo, udar da se dogodio preko dana, jutarnji sati, 10-11 sati ujutro, bilo je sunčano vrijeme, a gužva je bila na cesti standardna. Na njegovom motociklu je prednje kolo cijelo puklo i felga i jedan dio vilice, a došlo je i do friževa na lijevoj strani motora, nije mogao voziti motocikl kuću. Na drugom motoru koji je sudjelovao u nesreći, nakon udara je došlo do friževa, plastika je pukla, a on pretpostavlja da je vozač drugog motora pao na svoju desnu stranu a njegovu lijevu. Upitan da opiše točno mjesto kontakta dva motora istaknuo je da je TG udario u njegov prednji kraj motora, pretpostavlja svojim prednjim krajem, bočno sprijeda da ga je udario.

15. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je on vlasnik motocikla kojim je upravljao TG predmetnog dana, da je motocikl dao njemu na čuvanje i upravljanje, dok je on bio izvan države. Jedno jutro da ga je nazvao i rekao što se dogodilo u Velebitskoj ulici, on da je došao i zatekao njega i vozača Piaggia kako sjede u ugostiteljskom objektu u blizini gdje se dogodila prometna nesreća. Oni su se dogovorili da neće zvati policiju, on da je sugerirao da bi se ipak trebala pozvati policija, ali čovjek koji je vozio motocikl Piaggio da je bio korektan i rekao da je on kriv i da će otići kod svog osiguranja. Oni da su otišli u Triglav osiguranje, da je na lice mjesta došao procjenitelj iz osiguranja i rekao da će se javiti kroz tri dana i da je sve u redu, da je njihov klijent priznao krivicu i da će se javiti kroz 3 dana, međutim kako se nisu javljali da je on kontaktirao odvjetnika. Okolnosti predmetnog sudara da su mu poznate zbog toga što su mu sudionici istog prepričavali kako je do sudara i došlo, prije predmetne nesreće nije imao oštećenja na vozilu. Upitan kakva su oštećenja nastala na motociklu prilikom udara, iskazao je da je cijela desna strana ogrebana, pa tako i desna plastika, desni naplatak, na stražnjem dijelu motora na desnoj strani nazad je bilo ogrebano, izletjela je vilica motora na način da je pomjeren unutar vilice trokut i donji dio motora je bio ogreban. Motocikl da je dao na procjenu u ovlašteni Honda servis, popravio je većinu oštećenja, nije promijenio desni stražnji dio gdje se nalazi motor, on je ostao ogreban jer se nije mogao dio naručiti kao i plastika za koju se suvozač drži prilikom vožnje, a promijenio je vilicu, trokut, volan, desnu plastiku… Tužitelj je na ročištu na kojem je vještak Šitum usmeno iznosio odgovore na primjedbe na dati nalaz i mišljenje, prezentirao sudu i vještaku kako je došlo do udara te da je skica u spisu koju su sačinili sudionici prometne nesreće pogrešna. Tako je prezentirao da je vozač Piaggia prelazio preko suprotne trake u svoju desnu traku prilikom toga se zaustavio kombi u Piaggiovoj lijevoj traci kojeg je on propustio. U zapadnoj traci je stajao kombi, traka se kretala u smjeru od Žnjana put Sućidra, Piaggio se nalazio sa strane na kolniku, išao je prijeći preko dvije linije i u namjeri kretanja u pravcu put Žnjana skretanja ulijevo. Kada je izišao ispred kombija vidio je drugog vozača Honde koji je išao put njega, a on je išao u smjeru Žnjan Sućidar i prva reakcija vozača Piaggia je bila put lijevo put kombija da se zaštiti. I tu dolazi do sraza, s obzirom da je vozač Piaggia bio u kretanju u puno manjoj brzini od Honde on je ostao na motoru, a vozač Honde koji je vozio većom brzinom 50-60 km/h on je pao.

16. Iskaze svjedoka, sudionika prometne nesreće sud ocjenjuje kao uvjerljive, logične, vjerodostojne, iskazi svjedoka ĐG i TG se podudaraju u pogledu činjenica koje su potrebne sudu da bi donio odluku u predmetnom postupku, time više što je svjedok ĐG priznao da je isključivo on kriv za prometnu nesreću, a da otprije nije poznavao niti svjedoka TG, niti tužitelja, pa je shvaćanje suda da ne bi pod prisegom iskazivao lažne okolnosti oko predmetne nesreće. Jednako tako sud ocjenjuje iskaz tužitelja kao vjerodostojan i životan, u skladu je s oštećenjima nastala na motociklu, a u konačnici se i podudara s iskazima svjedoka nesreće oko detalja i činjenica vezanih za sami nastanak iste.

17. Iz pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka za cestovni promet Joze Šituma proizlazi da s obzirom na položaj vozila u sudaru, kada je MTC-Piaggio skretao ulijevo, a MTC Honda mu dolazi s lijeve bočne strane, oštećenja na prednjem desnom bočnom dijelu MTC-a Piaggio, odnosno na desnom bočnom dijelu prednjeg naplatka i desnom dijelu prednje vilice nisu mogla nastati u predmetnoj prometnoj nesreći, na način kako su to iskazali i skicirali vozači oba motocikla. U tom slučaju, primarna mehanička oštećenja su trebala nastati na prednjem dijelu MTC-a Honda i lijevom bočnom dijelu MTC-a Piaggio, što se nije dogodilo. Upravo takva oštećenja su trebala nastati i prema skicama koje su oba vozača nacrtala kod prijave štete u osiguravajućem društvu. Trošak popravka motocikla prema cijenama i normativima iz kalkulacijskog sustava Audatex na dan procjene s PDV-om iznose 5.654,35 eura, a cijena novog mopeda prema podatcima Centra za vozila Hrvatske, online kataloga tehničkih karakteristika, cijena i vrijednosti novih i rabljenih vozila prodavanih u Republici Hrvatskoj na dan procjene s PDV-om iznosi 10.645,57 eura. S obzirom na vrijednost motocikla pred štetu, procjenjuje se da popravak nije ekonomski opravdan i da je na vozilu nastala potpuna šteta, a visina štete na ovom motociklu, na dan procjene je 4.800,14 eura. U svojoj dopuni je istaknuo da je koristio svu dokumentaciju koja se nalazila u spisu, prilikom izrade Nalaza i mišljenja od 15. studenoga 2024. godine, iznio je mišljenje da ukoliko se motocikl Piaggio u trenutku sudara okrenut lijevom stranom prema motociklu Honda, (prema skicama iz spisa pod kutom oko 900 u odnosu na uzdužnu os MTC-a Honda), tada se prednji kotač MTC-a Piaggio ne može nalaziti okomito u odnosu na uzdužnu os motocikla Piaggio. U tom slučaju bi kut zakretanja prednjeg kotača MTC-a Piaggio iznosio oko 900, a to tehnički nije moguće jer je kod ovakvih modela motocikala – skutera, moguće zakretanje prednjeg kotača najviše oko 300 – 350 pa u tom slučaju nisu mogla nastati oštećenja na motociklu Piaggio na desnoj strani prednjeg kotača.

18. Tuženik tijekom postupku ustraje u dokazivanju kako se prometna nesreća nije dogodila i kako su sudionici nesreće i tužitelj predmetni događaj prikazuju kao da se dogodio, a da se zapravo nije dogodio, a ponajviše se pozivajući na skicu prometne nesreće koju su za potrebe prava iz osiguranja nakon nesreće sačinili sudionici nesreće, a na temelju koje i sudski vještak je u prvotnom nalazu i mišljenju iznio zaključak da oštećenja na motociklu nisu nastala u prometnoj nesreći. Međutim, za istaknuti je tuženiku da u građanskom postupku skica prometne nesreće nije samostalno i apsolutno mjerilo istinitosti činjeničnog stanja, pa čak ni kad iz nje ne bi proizlazila oštećenja na vozilu. Sud ima diskrecijsko pravo slobodne ocjene dokaza te može dosuditi naknadu štete temeljem iskaza svjedoka, vještačenja ili drugog dostupnog dokaznog materijala, čak i ako je službena skica napravljena pogrešno. Naime, u situaciji kada su iskazi sudionika nesreće dosljedni i vjerodostojni u opisu načina udara, oni predstavljaju relevantan dokazni materijal kojim se u pravilu nadilazi nezgrapan ili netočan grafički prikaz. Upravo stoga, iako skica udara ne pokazuje oštećenja, sud može prihvatiti usklađene iskaze sudionika i druge dokaze te dosuditi naknadu štete na vozilu u skladu s načelom potpune građanske zaštite i načelom materijalne istine (članak 1. ZPP). Konkretnim iskazima svjedoka utvrđuje se da je došlo do oštećenja i tko za njega snosi odgovornost, te se šteta naknađuje bez obzira na to je li službena skica bila neprecizna. Osim toga i sam je sudski vještak na ročištu glavne rasprave iskazao da je svoj nalaz i mišljenje dao na temelju skica sudionika prometne nesreće koja se nalazi u spisu, a kada je tužitelj mu na ročištu prezentirao kako je došlo do udara i da je skica pogrešno sačinjena, iskazao je da kada bi položaj vozila bio takav da je motocikl Piaggio skrenuo ulijevo i da mu motocikl Honda dolazi s lijeve strane kada uzdužne osi motocikala zatvaraju bitno veći kut i kada su gotovo paralelne, moglo je doći do oštećenja na prednjem desnom dijelu Motocikla Piaggio, pa je sam kontakt između motocikala mogao prouzrokovati dinamičku destabilizaciju motocikla Honda koji je nakon toga zajedno s vozačem mogao pasti na kolnik i da u tom slučaju je moglo doći do oštećenja na prednjem naplatku motocikla Piaggio i na desnom dijelu vilica zbog kontakta bočnih metalnih dijelova motocikla Honda s navedenim prednjem kotačem motocikla Piaggio, kao i do oštećenja razderotina gume, ali ne nužno, a u konačnici je istaknuo da tragovi boje i oblik tragova boje na prednjem blatobranu Piaggia, odgovaraju površini i boji motocikla Honda.

19. Osobito valja imati na umu da je sudski vještak prometne struke, određen u ovom parničnom postupku, prilikom izrade nalaza i mišljenja koristio se priloženom dokumentacijom u spisu, i to fotografijama, skici mjesta nesreće i izvid štete osiguravajućeg društva, dok je sudski vještak Smodlaka, koji nije kako to tuženik tvrdi privatno angažiran od strane tužitelja, već je određen od strane suda u postupku osiguranja, prilikom izrade svog nalaza i mišljenja imao dostupan za pregled motocikl Hondu, na kojoj su nastala i predmetna oštećenja, a da pritom pojedina utvrđenja u postupku osiguranja dokaza nisu navedena u Izvidu štete tuženika.

20. Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, u skladu s člankom 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23; dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

21. Na pravni odnos između stranaka primjenjuju se odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14, dalje ZOOP) u koji je, između ostaloga, implementirana i Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2009/103/EZ od 16. rujna 2009. u odnosu na osiguranje od građanskopravne odgovornosti u pogledu upotrebe motornih vozila i izvršenje obveze osiguranja od takve odgovornosti (SL L 263, 7. 10. 2009., dalje Direktiva 2009/103/EZ od 16. rujna 2009.) (čl. 1.a st. 1. t. 6. ZOOP).

21.1. Prema odredbi članka 22. stavka 1. ZOOP vlasnik vozila dužan je sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti treći osobama zbog smrti tjelesne ozljede narušavanja zdravlja uništenja ili oštećenja stvari. Odredbom članka 22. stavka 3. ZOOP propisano je da su tim ugovorom o osiguranju pokrivene štete nastale od vozila koja se kreću javnim cestama i ostalim površinama na kojima se odvija promet a koja podliježu obvezi registracije te po propisima o registraciji moraju imati prometnu dozvolu.

22. Dakle, kada se uzmu u obzir sve činjenice u ovom postupku, ovaj sud je shvaćanja da je do predmetne prometne nesreće doista došlo i to upravo na način koji su opisali sudionici ove nesreće i vlasnik motocikla koji potražuje imovinsku štetu. Ovdje je sud posebno cijenio vjerodostojnost i podudaranost iskaza saslušanih svjedoka i iskaza tužitelja, imajući na umu da svjedoci ne prilagođavaju iskaze situaciji koja im odgovara (jer za to nemaju niti realnog interesa), kako to pogrešno pokušava prikazati tuženik. Nadalje, uvažavajući da je skicu udara laiku moguće pogrešno prikazati, označiti i opisati, kod činjenice da je sudski vještak Šitum naveo da ukoliko je skica pogrešna, a opisana i prezentirana situacija udara od strane tužitelja točna, da bi onda doista do prometne nesreće u kojoj su nastala predmetna oštećenja na motociklu i došlo, a osim toga je jasno naveo i da se boja na oštećenom motociklu podudara boji motocikla Piaggio, sud je utvrdio da postoji uzročno-posljedična veza između evidentiranih oštećenja i opisane dinamike nastanka štetnog događaja. Pritom je za istaknuti kako prema shvaćanju ovog suda vozač motocikla Honda TG nikako nije pridonio nastanku štete na motociklu, a to je i potvrdio svjedok ĐG koji je u iskazu naveo da je isključivi krivac za prometnu nesreću, a utvrđeno je da se TG kretao u dozvoljenom smjeru unutar dopuštenog ograničenja brzine, a radilo se o dobu dana kada je na toj prometnici opće poznato gužva u prometu, s time da na cesti nije bilo nikakvih zapreka ili nepovoljnih uvjeta.

23. Visinu štete ovaj sud je utvrdio na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za cestovni promet koji je utvrdio da uslijed oštećenja iz predmetne prometne nesreće popravak tužiteljevog vozila nije isplativ, pa je predmetnu štetu na tužiteljevom vozilu procijenio kao tzv. totalnu štetu, dok je ocijenio da bi ukupan iznos štete na predmetnom vozilu iznosio 4.800,14 eura.

24. Slijedom navedenog, s obzirom na to da je prema shvaćanju ovoga suda šteta na vozilu tužitelja nastala upotrebom vozila u vlasništvu osiguranika tuženika, to je na temelju odredbe članka 22. stavka 1. i 3. ZOOP u vezi s člankom 964. stavka 1. ZOO tuženik dužan nadoknaditi tužitelju imovinsku štetu na vozilu u iznosu od 4.800,14 euro.

25. Odredbom članka 29. stavak 1. ZOO-a propisano je da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice i zatezne kamate.

26. Prema shvaćanju ovog suda, na dosuđenu glavnicu, tužitelju pripadaju i zatezne kamate koje na dosuđeni iznos teku od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku u izvansudskom postupku, dakle od 15. lipnja 2021. Ovdje je za istaknuti, da pri donošenju odluke o tijeku zateznih kamata na dosuđeni iznos štete (imovinske), sud je dužan cijeniti i odredbu članka 12. stavka 4. ZOOP kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz stavka 1. tog članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

27. Stoga je, odlučeno kao pod točkom I izreke ove presude.

28. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na članku 154. stavku 1., članku 155. i članku 164. ZPP

29. Prilikom određivanja visine troškova uzeta je u obzir vrijednost predmeta spora prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu 4.800,14 eura te Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23; dalje: Tarifa).

30. S obzirom na odredbe Tarife kao i postavljeni zahtjev za naknadu troškova, tužitelju su, kao potrebni za svrhovito vođenje parnice, priznati troškovi po osnovi odvjetničkog zastupanja i to za:

- sastav tužbe od 24. veljače 2022. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 7/1 Tarife),

- zastupanje na ročištu od 20. listopada 2023. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9/1 Tarife),

- zastupanje na ročištu od 8. travnja 2024. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9/1 Tarife),

- sastav obrazloženog podneska od 12. travnja 2024. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8/1 Tarife),

- zastupanje na ročištu od 9. listopada 2024. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9/1 Tarife),

- sastav obrazloženog podneska od 14. listopada 2024. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8/1 Tarife),

- sastav obrazloženog podneska od 27. studenoga 2024. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8/1 Tarife),

- zastupanje na ročištu od 28. travnja 2025. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9/1 Tarife),

- zastupanje na ročištu od 3. lipnja 2025. na kojem se raspravljalo o procesnim pitanjima u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 9/2 Tarife),

- zastupanje na ročištu od 17. rujna 2025. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9/1 Tarife),

- zastupanje na ročištu za objavu presude u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 9/3 Tarife)

31. Dakle tužitelju je trebalo priznati troškove postupka po odvjetničkom zastupanju u iznosu od 2.000,00 eura, koji je iznos valjalo uvećati za iznos PDV-a (500,00 eura) odnosno ukupno 2.500,00 eura.

31.1. Tužitelju je nadalje valjalo priznati troškove provedenog vještačenja u postupku osiguranja dokaza u iznosu od 398,17 eura, kao i trošak sastava prijedloga u postupku osiguranja u iznosu od 100,00 eura i trošak zastupanja na očevidu u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 16/1 Tarife).

31.2. Tužitelju je nadalje valjalo priznati troškove vještačenja u ovom postupku u iznosu od 500,00 eura, kao i trošak sudske pristojbe tužbe u iznosu od 47,39 eura i trošak sudske pristojbe presude u iznosu od 95,00 eura, sukladno odredbama Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18., 51/23.) i Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/23.).

31.3. Slijedom svega gore navedenog, tužitelju je valjalo priznati troškove postupka u ukupnom iznosu od 3.740,56 eura.

32. Tužitelju nije dosuđen zatraženi trošak sastava podneska od 28. travnja 2025. budući mu taj trošak ne pripada, jer je istog dana održano ročište za koje mu je sud već obistinio nagradu u punom iznosu a osim toga radi se o podnesku kojim je uređen tužbeni zahtjev nakon provedenog vještačenja u postupku. Jednako tako nije mu priznat trošak vještačenja u predmetnom postupku preko iznosa od 500,00 eura budući da iz stanja spisa proizlazi da je platio trošak vještačenja u iznosu od 500,00 eura, a nema dokaza o plaćanju preostalih 150,00 eura.

33. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom II izreke ove presude.

U Splitu 28. listopada 2025.

SUTKINJA

Antonia Škaričić Majić

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi Općinskom sudu u Splitu, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužitelju po punomoćniku

- tuženiku po punomoćniku

- u spis