REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj: K-1779/23-50

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Dubravki Čošić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Mirele Štefanović kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženika KZ zbog kaznenog djela iz članka 117 stavak 1 i 2 Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 dalje u tekstu: KZ/11), a povodom optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj KO-DO- 854/2023 od 16. lipnja 2023. uz izmjene sa zapisnika od 28. listopada 2025. (u daljnjem tekstu: OKDO u Zagrebu), nakon održane javne rasprave u prisutnosti savjetnika u OKDO u Zagrebu KZI, te optuženika osobno uz branitelja po službenoj dužnosti ĐZ , dana 28. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

optuženi KZ - bez nadimka, OIB [osobni identifikacijski broj], sin K i Đ, rođene F, rođen **.**.1982. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljan Republike Hrvatske, završena 2 razreda srednje škole za montera suhe gradnje, građevinski radnik, nezaposlen, bez prihoda, neoženjen, bez djece, bez imovine, bez čina, bez odlikovanja, osuđivanog: 2022. po čl. 229 st. 1 u svezi s čl. 34 KZ/11; 2023. po čl. 139 st. 2 KZ/11; 2023. po čl. 118 st. 2 KZ/11 i po čl. 139 st. 3 KZ/11; 2024. po čl. 118 st. 1 KZ/11,

k r i v  j e

što je:

- 20. srpnja 2021., između 15,00 i 16,20 sati, u Zagrebu, Draškovićeva ulica, u nakani da tjelesno povrijedi svoju djevojku FZ istu udarao rukama po glavi zbog čega je ista pala na tlo a uslijed čega je ista zadobila tjelesne povrede u vidu otoka i razderotine usana, rane razderotine zatiljno lijevo duljine 1 centimetar, krvnog podljeva na stražnjoj strani ramena i oguljotine na desnom laktu,

- d a k l e, drugoga tjelesno ozlijedio, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

- čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom – opisano u članku 117. stavku 1. i 2. Kaznenog zakona, a kažnjivo po članku 117. stavku 2. Kaznenog zakona,

te se temeljem čl. 117 st. 2 KZ/11 optuženi KZ osuđuje

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD JEDNE (1) GODINE

Na temelju čl. 69 KZ/11 optuženom KZ izriče se

SIGURNOSNA MJERA

obaveznog liječenja od ovisnosti

koja može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora.

Na temelju članka 148 stavak 1 u svezi sa člankom 145 stavak 2 točke 1-6 ZKP/08 optuženi je dužan naknaditi troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 eura, kao i troškove provedenog sudskomedicinskog vještačenja i provedenog psihijatrijskog vještačenja u iznosima koji će biti određeni posebnim rješenjima.

Obrazloženje

1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu optužilo je uvodno označenom optužnicom, koju je ovlašteni tužitelj djelomično izmijenio na raspravi **.**.2025., KZ zbog kaznenog djela iz članka 117. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona/11.

2. Pozvan na raspravi da se očituje o tome kakav stav zauzima prema optužbi, okrivljeni KZ očitovao se je na način se smatra krivim.

3. S obzirom se je optuženik očitovao krivim odmah se je prešlo na njegovo ispitivanje a potom je sud u tijeku dokaznog postupka uz suglasne prijedloge stranaka pročitao iskaz svjedokinje FZ koja je ispitana na ranijoj raspravi, te nalaz i mišljenje sudskomedicinskog vještaka dr. Pere Bubala koji je također ispitan na ranijoj raspravi. Nadalje je sud po službenoj dužnosti proveo psihijatrijsko vještačenje okrivljenika po vještaku psihijatru dr. Željku Mariniću. Također je sud pročitao i materijalnu dokumentaciju iz spisa i to izvješće o uhićenju i dovođenju okrivljenika (l. 3 spisa), službenu zabilješku o dojavi sa l. 8 sa navodima popratnog izvješća iz 1, 2 i 4 pasusa kao i 3 pasusa do riječi "navodi" kao i podatke u koliko sati je radnja dovršena, pročitana je medicinska dokumentacija KBC Zagreb za oštećenu (l. 10-11 i 22-25). Na kraju dokaznog postupka pročitano je uvjerenje iz kaznene evidencije za okrivljenika sa listova 165-166 spisa.

4. Odbijeni su kao nevažni dokazni prijedlozi obrane za provođenjem dopunskog sudskomedicinskog vještačenja i dopunskim ispitivanjem oštećenice na po obrani predložene okolnosti dinamike nastanka ozljede oštećenice u svjetlu njene sklonosti opijatima o čemu iskazuje okrivljenik koji je priznao učin djela ali je zapravo priznao samo to da je oštećenicu „ošamario“ da „dođe k sebi“. Nadalje je odbijen kao nevažan i dokazni prijedlog obrane da se utvrđuje ovisnički status oštećenice na po obrani predložene okolnost da li je kritične zgode primila terapiju s obzirom na njene navode da je kritičnog dana uzela svoju supstitucijsku terapiju. Također je sud na ranijoj raspravi odbio kao nezakonit dokazni prijedlog obrane da se o događaju ispituje policijske službenike o obavijestima koje im je oštećenica dala prilikom zaticanja.

5. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka tj. analizirajući i ocjenjujući kako iskaz optuženika tako i iskaz oštećene svjedokinje te rezultate drugih provedenih dokaza, svakog zasebno i u međusobnoj vezi, ovaj sud je sa sigurnošću utvrdio da je okrivljenik počinio kazneno djelo činjenično i pravno opisano u izreci ove presude. Ovdje još valja napomenuti da je sud, ne dirajući u identitet optužbe, djelomično izmijenio činjenični opis djela ispuštanjem dijela teksta na način naveden u izreci ove presude, a u skladu sa u postupku utvrđenim činjeničnim stanjem.

6. Okrivljeni KZ svoju je obranu iznosio i prilikom prvog ispitivanja i pred sudom u dva navrata.

6.1. Prilikom prvog ispitivanja okrivljenik je naveo kako je njega pozvala oštećena i rekla mu da nema novaca i da nema što jesti a čim je izašla iz stana pala je na Maksimirskoj ulici, a kad su izašli iz tramvaja pala je direktno pa ju je podigao i naslonio na stup a tuda je netko prošao i to vidio, te su oni nastavili dalje a oštećena je opet pala te ju je pitao hoće li jesti a ona se htjela baciti pod tramvaj pa joj je „lupio šamar“ da dođe sebi jer je oštećena popila cijelu tablu Normabela od 30 komada a pije i Subotex jer je ona bivša ovisnica, i to je ono što se je izdešavalo. Nadalje navodi da ju je drugi puta htio primiti pod ruku dok su išli u servis telefona ali je oštećena pala na leđa te joj je nudio da zove hitnu a onda je došla policija jer je netko prijavio da on nju mlati. Upitan da li ima još što za iskazati okrivljeni je naveo da je oštećena lupila glavom o cigleni stup te nema ništa više za reći. Odgovarajući na pitanja naveo je da oštećenu FZ poznaje od kada su se sreli prilikom iznajmljivanja stana te su zajedno koristili kuhinju i kupaonu pa su se tu „spetljali“ a onda je on shvatio da je ona ovisnica te se je iselio. Također je istaknuo da je njihov odnos bio čisto prijateljski i ništa više. Upitan da pojasni kad ga je oštećena zvala odgovorio je da ne zna jer ne zna ni koji je dan pa je „pogubljen“ no u nedjelju na ponedjeljak je prespavao u stanu a u ponedjeljak je otišao iz stana a oštećena ga je zvala pa je on došao te su tada krenuli iz Ivaninog stana a ĐZ je odmah pala i razbila se i raskrvarila pa ju je posjeo i otišao po namirnice, no ne zna u koliko je to bilo sati. Nadalje ističe da ne zna da li se oštećena pri padu ozlijedila jer joj nije vidio tijelo nego razrezanu usnicu a pala je na prednju stranu tijela. Ponavlja da su potom išli u servis telefona na Draškovićevoj gdje su fontane i pekara a tu je i servis i dok je on išao u servis oštećena je išla s njim i birala maskicu za telefon, a onda su izašli van na tramvajsku stanicu i došla je policija. Potom odgovara da je oštećenoj lupio samo taj jedan šamar da dođe k sebi a ozljedu na glavi je zadobila jer se je srušila na leđa. Kada mu je predočeno da je policija pozvana jer da on tuče oštećenu okrivljeni je odgovorio kako je prolaznik očito mislio da on tuče oštećenu ali je taj prolaznik otišao jer je bio samo u prolazu kod onih fontana gdje se nalazi banka dok ga je policija zatekla ispred servisa. Nadalje je posebno upitan odgovorio da je on pio pivo te je alkotestiran a upitan da li je prije udario oštećenu odgovara da nije nego se oštećena „zrezala“ sama i bila je prevezena u bolnicu te je on morao ići po nju a sve to jer je oštećena sklona samoozljeđivanju. Na kraju je istaknuo da se on samo želi maknuti od te osobe.

6.2. U svojem iskazu na raspravi 28. listopada 2024. okrivljenik je naveo da je početkom 2020. upoznao oštećenu ĐZ odnosno to je bilo 2021., ali nije znao na čem je ona bila ni od čega se liječi niti da je psihijatrijski slučaj. Naveo je da je oštećena kritičnog dana tražila da joj pokaže gdje je Telemach pa su u centar grada išli sa tramvajem a oštećena se ponašala kao da je pijana pri čemu on tada uopće nije znao da ona uzima Subotex odnosno supstitucijsku terapiju a niti je ikad prije bio u vezi sa ovisnicom. Naime, pojašnjava okrivljeni, on je sa ĐZ ispočetka, dok nije znao da je ovisnica, bio u vezi koja je bila više prijateljska iako su imali intimne odnose. Nadalje je naveo da kada su u Telemachu digli telefon, a svi su teleoperateri na Trgu, oštećena je teturala i prčkala po telefonu pa ju je primio da ne padne a ona se je otrgnula i zateturala i pala na leđa radi čega joj je prišao i pljusnuo ju da se trgne i podigao ju je sa tla i govorio joj da ih ne sramoti. Okrivljeni još navodi kako se poslije te zgode oštećena izrezala u stanu radi čega joj je zvao hitnu koja ju je odvezla u bolnicu pa su iz bolnice zvali njega a radi se o osobi koja vlastito dijete ne smije viđati bez nadzora i zbog toga može reći da mu je žao te osobe tj. oštećene a i njemu samom je trebala psihijatrijska pomoć pa se je on psihijatrijski liječio a i dalje će se liječiti. Upitan od branitelja naveo je kako se je liječio od alkohola a nakon 2021. se liječio u Vrapču ali mu oni nisu adekvatno pomogli te je još pojasnio da se u Vrapču liječio i od droga i od alkohola. Odgovarajući na pitanja tužitelja okrivljeni je naveo da je sa oštećenom bio u vezi par mjeseci te su stanovali na istoj adresi kod stanodavca u Dubravi, a on je kao građevinski radnik puno radio, iako radi „na crno“, a kada se vratio spavali su zajedno. Međutim, kritične zgode nije proveo cijeli dan zajedno sa oštećenom nego ga je ona zvala radi odlaska u Telemach no ne zna u koliko sati a našli su se u Maksimiru kada mu je oštećena izgledala pijano dok se ne sjeća da bi on kritične zgode bio pod utjecajem alkohola i droga. Sjeća se da je kritične zgode priveden policijsku postaju jer je netko zvao policiju.

6.3. U svojem iskazu na raspravi 28. listopada 2025. okrivljenik je naveo da želi iskazivati i smatra se krivim te mu je žao što se tako desilo jer ni on ni oštećena osoba nisu zaslužili da se vuku po zatvorima a on si je, kad je izašao iz zatvora našao posao i na početku je nove veze. Posebno upitan od svojeg branitelja da opiše kritična zbivanja okrivljeni je istaknuo da može ponovno reći ono što je već rekao na sudu pa je potom istaknuo da je on poslije posla pio kada ga je zvala oštećena da joj pokaže gdje je Telemach pa je došao po nju u Maksimir i ušli su u tramvaj a ona ga je cijelo vrijeme „kljucala“ iako je jedno vrijeme bila zaspala, a kad su izašli kupili su taj mobitel i oštećena je pala a tamo je bilo sto ljudi i kamera te joj je prišao no više ne zna da li ju je pljusnuo da dođe k sebi ili nije no zna da ju je posjeo tamo a kad je došla hitna pomoć i policija njega su pustili a nju odveli u bolnicu. Posebno upitan od branitelja u kakvom je stanju bila oštećena okrivljenik je odgovorio da je bila kao pijana ili ošamućena a također misli da je ona registrirana ovisnica ali tada nije znao da je oštećena imala problema sa opijatima. Nakon što je na raspravi pregledana snimka njegovog prvog ispitivanja te mu pročitan iskaz sa ranije rasprave okrivljenik je upitan iz kojeg razloga iskazuje različito pa je naveo da se detalja da bi oštećenicu pljusnuo više jednosatno ne sjeća a sve ostalo pročitano smatra da je točno osim da je sa oštećenom bio u vezi jer zapravo ne zna da li se to može smatrati vezom.

7. Imajući u vidu ovakove, prethodno izložene tvrdnje optuženika da se je liječio od alkohola i od droge, to je sud proveo psihijatrijsko vještačenje okrivljenika po vještaku psihijatru dr. Željku Mariniću.

7.1. Psihijatrijski vještak dr. Željko Marinić u svojem je pisanom nalazu i mišljenju naveo da vještačenje temelji i na dostupnoj medicinskoj dokumentaciji i na vlastitoj opservaciji i neuropsihijatrijskoj obradi okrivljenika. Nakon detaljno izložene dostupne medicinske dokumentacije, glede vlastite opservacije i obrade okrivljenika vještak navodi da je psihijatrijski intervju i pregled KZ učinio u Kaznionici u Glini kada je ispitanik bio urednog ponašanja i ophođenja tako da je potrebna obrada učinjena bez poteškoća. Nakon podataka o djetinjstvu i ranijem životu okrivljenika koji se navode u vještvu navodi se i da je okrivljenik vještaku opisao kako je počeo piti nakon majčine smrti 1995. ali ne redovito te da je počeo pušiti marihuanu kada je imao 20 godina, a pušio je prigodno, a probao je i speed ali mu od toga nije bilo dobro pa se je javio u Vrapče, dodajući da je kokain ušmrkavao od 35 godine do uhićenja a od njega su mu se javljali strahovi i anksioznost pa se javio u Vrapče, a inkriminiranog dana nje uzimao drogu a bio je pozitivan na alkohol jer je popio jednu do dvije pive u kafiću. Također se ističe da je okrivljenik naveo vještaku kako je redovito pio ordiniranu psihijatrijsku terapiju navodeći koje lijekove konzumira. Potom je psihijatrijski vještak naveo da se je tijekom obrade KZ deklarirao kao osoba čije se intelektualno funkcioniranje odvija na slabijem prosječnom nivou, emocionalno je sniženog kapaciteta, nezrelih i nestabilnih odlika osobnosti i sa disocijalnim poremećajem ličnosti, a kod njega se bilježi kroz godine konzumiranje različitih psihoaktivnih tvari koje je izašlo iz faze zlouporabe i ušlo je u fazu sindroma ovisnosti. Vještak navodi da je okrivljenik bio višekratno liječen zbog svojih psihičkih tegoba u Klinici za psihijatriju Vrapče pod dijagnozom politoksikomanije i psihoorgansokog sindroma, uz pojavnost psihotičnih epizoda vezanih uz konzumiranje različitih psihoaktivnih tvari, a zbog dugogodišnjeg uzimanja navedenog došlo je i do oštećenja središnjeg živčanog sustava tako da su se razvile smetnje iz kruga psihoorganskog sindroma, pa je cijeneći okrivljenikovu strukturu ličnosti i praktičke psihičke poteškoće iz kruga psihoorganskog sindroma, akutnu alkoholiziranost i promjene cjelokupne ličnosti, mišljenja da je sve navedeno zajedno svakako utjecalo na okrivljenikovo ponašanje i odlučivanje tako da je njegova mogućnost shvaćanja vlastitih postupaka kao i vladanja vlastitom voljom bila smanjena i to bitno. Još je vještak naveo da s obzirom na okrivljenikovu politoksikomansku ovisnost preporučuje sudu izricanje sigurnosne mjere liječenja od droge i alkohola čime bi se umanjila opasnost od ponavljanja kaznenih djela jer ukoliko se ne bi liječio postoji značajna vjerojatnost od ponavljanja kaznenog djela pa i težeg stupnja. Na kraju je vještak naveo kako je psihičko stanje okrivljenika kompenzirano i stabilno tako da je on u mogućnosti sudjelovati u raspravi, odgovarati na pitanja i davati upute svojem branitelju, te vještak zaključno navodi kako je mišljenja da je okrivljenik raspravno sposoban.

7.2. Psihijatrijski vještak dr. Željko Marinić i na raspravi je u svojem nalazu i mišljenju također naveo da u cijelosti ostaje kod svoje psihijatrijske ekspertize i zaključka da se radi o osobi kod koje su prisutni duboki poremećaji u strukturi ličnosti disocijalnog tipa te je kod okrivljenika prisutno višegodišnje konzumiranje alkohola i droge što je dovelo do razvoja politoksikomanske ovisnosti zbog čega je višekratno bolnički liječen, a uz to je dugogodišnje konzumiranje navedenih tvari dovelo i do oštećenja središnjeg živčanog sustava pa su se razvili simptomi iz kruga početnog psihoorganskog sindroma sa osiromašenjem i pojednostavljenjem cjelokupne ličnosti okrivljenika. Vještak je naveo kako je mišljenja da je okrivljenik u inkriminirano vrijeme također bio intoksiciran alkoholom i vjerojatno drogom pa je tako njegova mogućnost shvaćanja vlastitih postupaka kao i vladanja vlastitom voljom bila smanjena i to u bitnoj mjeri a pri čemu je imao u vidu i okrivljenikove psihičke poteškoće vezane uz psihoorganske promjene, pa je iz navedenih razloga preporuči sudu provođenje sigurnosne mjere liječenja od droge i alkohola. Također je vještak ponovio kako je psihičko stanje okrivljenika stabilno i kompenzirano a što je vidljivo i na samoj raspravi pa je tako procijenio da je okrivljenik u mogućnosti sudjelovati u raspravi, odgovarati na pitanja suca i ostalih sudionika u raspravi te davati upute svojem branitelju, pa je dakle mišljenja da je okrivljenik raspravno sposoban. Odgovarajući na posebna pitanja vještak je naveo da je okrivljenik tempore criminis bio pod odlučujućim utjecajem svoje bolesti ovisnosti, a isto predstavlja opasnost od ponavljanja kaznenog djela pa je zato preporučio mjeru liječenja da se ista opasnost otkloni. Nadalje je vještak ponovio navode iz pisane ekspertize kako ima saznanja da je okrivljenik provodio liječenje za vrijeme boravka u Kaznionici u Glini a što je uočio i u razgovoru sa okrivljenikom prije rasprave kada mu je okrivljenik naveo da apstinira, a s obzirom se pridržava uputa liječenja i s obzirom da je bio na dugogodišnjoj kazni zatvora svakako bi mu bilo opterećenje odlazak u penalni sustav iako smatra da ne postoji osoba za koju odlazak u zatvor ne predstavlja opterećenje. Na posebno pitanje branitelja okrivljenika naveo je da bi odlazak u zatvor na okrivljenika negativno psihički djelovalo.

7.3. Nalaz i mišljenje psihijatrijskog vještaka dr. Željka Marinića sud je u cijelosti prihvatio jer je isti dan od stručne osobe, na temelju dostupnih podataka odnosno medicinske dokumentacije i vlastite stručne opservacije te na temelju pravila znanosti struke i iskustva.

7.4. Iz prihvaćenog nalaza i mišljenja psihijatrijskog vještaka ovaj sud je sa sigurnošću utvrdio da je okrivljenik raspravno sposoban s obzirom da je njegovo stanje stabilno i kompenzirano, te je utvrdio da je okrivljenik tempore criminis bitno smanjeno ubrojiv zbog njegovih poremećaja u strukturi ličnosti i razvoja psihičke bolesti te psihičkih poteškoća i vjerojatne akutne alkoholiziranosti i opijenosti drogama. Dakle, iz navedenog jasno slijedi da je okrivljenik tempore criminis ubrojiv iako smanjeno i to u bitnoj mjeri.

8. Imajući u vidu prethodno izloženu obranu okrivljenika i prilikom prvog ispitivanja i na raspravi, unatoč djelomičnom mijenjanju i nadopunjavanju iste, vidljivo je da okrivljenik u ovom postupku ne osporava da je kritične zgode bio u društvu sa oštećenom FZ sa kojom je bio u vezi, a koju vezu jednom opisuje kao više prijateljsku iako su imali intimne odnose dok u drugom navratu ističe da su bili par mjeseci u vezi dok on nije saznao da je ista ovisnica. Međutim, u odnosu na fizički kontakt sa oštećenom kritične zgode okrivljenik najprije tvrdi da joj je „lupio šamar“ da dođe k sebi, da bi u zadnjem iskazu ustvrdio da se ne sjeća da li je kritične zgode pljusnuo oštećenu. Okrivljenik zapravo tijekom cijelog postupka tvrdi da je oštećenica sama padala, a on ju nije ozlijedio.

9. Da je kritičnog dana oštećena FZ ozlijeđena proizlazi iz medicinske dokumentacije koja je priložena u spisu, a da je te zgode zadobila tjelesne ozljede proizlazi iz nalaza i mišljenja sudskomedicinskog vještaka dr. Pere Bubala.

9.1. Naime, sudskomedicinski vještak dr. Pero Bubalo u svojem je nalazu i mišljenju naveo kako u cijelosti stoji kod nalaza i mišljenja dr. RZ te i sam ponavlja da je uvidom u medicinsku dokumentaciju našao da je oštećena FZ u događaju od 20.7.2021. zadobila ozljede u vidu otekline s ranom u području usne a to je isto ono što piše u pisanom nalazu i mišljenju dr. RZ - otok i razderotina usana, ranu razderotinu u zatiljnom dijelu glave a to je isto ono što piše u pisanom nalazu i mišljenju dr. RZ – rana razderotina zatiljno desno duljine 1 cm, krvni podljev na stražnjoj strani lijevog ramena te ogrebotine u području desnog lakta a to je isto ono što piše u pisanom nalazu i mišljenju dr. RZ – oguljotine na laktu. Nadalje vještak navodi da svaka od navedenih ozljeda za sebe po kvalifikaciji predstavlja tjelesnu ozljedu. Glede mehanizma ozljeđivanja vještak navodi da ozljeda u području usne s obzirom na značajke i lokalizaciju u prvom redu upućuje na udarac tupotvrdim sredstvom kao mehanizam nastanka a pri tome se najčešće radi o udarcu stisnutom šakom no s obzirom na karakteristike tkiva ozlijeđenog područja i udarac otvorenim dlanom predstavlja podesan mehanizam za nastanak te ozljede, a za njen nastanak potreban je jedan udarac zadan silom slabog intenziteta. Nadalje u odnosu na ozljedu u zatiljnom dijelu glave i ozljedu desnog lakta vještak navodi da po značajkama i lokalizaciji u prvom redu ozljede upućuju na pad i udarac navedenih dijelova tijela o tvrdu podlogu, primjerice beton, asfalt i slično, dok ozljeda u području leđa odnosno stražnje strane lijevog ramena uzimajući u obzir značajke i lokalizaciju može upućivati na udarac tupotvrdim sredstvom, kao i pritisak primjerice prstima od strane druge osobe a za nastanak iste je dostatna sila slabog intenziteta. Vještak je dalje naveo da s obzirom da su prethodno opisane ozljede (zatiljno na glavi i područje desnog lakta) nastale padom, ne može se isključiti mogućnost nastanka i ozljede leđa istim mehanizmom a s obzirom na njenu lokalizaciju. Posebno upitan sa strane ovlaštenog tužitelja da li se ozljede koja je oštećena zadobila a koje je utvrdio uklapaju u dinamiku događaja koju iskazuje oštećena vještak je odgovorio da je izvršio uvid u spis i uklapaju se s time da oštećena iskazuje veći broj udaraca iako su za nastanak ozljeda utvrđenih kod oštećene bila dostatna dva udarca ali se ne može isključiti i veći broj udaraca. Posebno upitan od branitelja može li udarac slabog intenziteta dovesti do pada osobe koja zadobiva udarac vještak je odgovorio da u pravilu nije za očekivati da udarac slabog intenziteta dovede do nastanka pada no i ta mogućnost se ne može apsolutno isključiti primjerice u okolnostima kad se osoba nalazi u takvom položaju da ju već i udarac slabog intenziteta može destabilizirati i dovesti do pada. Posebno upitan sa strane suda glede ozljede na usnici vještak je odgovorio da glava ne mora biti ravno sučelice prema napadaču jer glava je i dosta pokretljiv dio tijela.

9.2. Nalaz i mišljenje sudskomedicinskog vještaka dr. Pere Bubala sud je prihvatio jer je isti dan od stručne osobe na temelju pregledane medicinske dokumentacije kao i na temelju pravila znanosti struke i iskustva.

9.3. Iz nalaza i mišljenja sudskomedicinskog vještaka dr. Pere Bubala sud je utvrdio da je oštećena FZ kritične zgode zadobila tjelesne ozljede u vidu otoka i razderotine usana, rane razderotine zatiljno lijevo duljine 1 centimetar, krvnog podljeva na stražnjoj strani ramena i oguljotine na desnom laktu, pri čemu je za ozljedu u vidu otoka i razderotine usana dostatan jedan udarac silom slabog intenziteta pri čemu se takva ozljeda najčešće viđa nastala udarcem tupotvrdim sredstvom a najčešće se radi o udarcu stisnutom šakom ali može nastati i otvorenim dlanom dok su ozljede zatiljnog dijela glave i lakta nastale padom a pad se ne može isključiti ni kod ozljede u području leđa iako ista ozljeda upućuje na udarac tupotvrdim sredstvom ili pritisak prstima druge osobe. Nadalje iz vještva proizlazi da se navedene ozljede uklapaju u dinamiku događaja opisanu po oštećenoj.

10. Stoga u ovom postupku preostaje za utvrditi u kojim je okolnostima kritične zgode ozlijeđena oštećena FZ.

10.1. Oštećena FZ saslušana u svojstvu svjedoka najprije je u prethodnom postupku iskazala da je u vremenskom razdoblju od veljače 2021. do srpnja 2021. bila u intimnoj vezi sa KZ te su jedno vrijeme zajedno živjeli. Dalje navodi kako se sjeća da su oni dana 20.7.2021. u popodnevnim satima hodali Draškovićevom ulicom nakon što su kupili mobitel na pretplatu na njeno ime u Novom Zagrebu. Navodi kako je okrivljenik bio ljut jer mu je odmah po izlasku iz trgovine mobitel pao i razbio se, a svoj bijes je iskalio na njoj dok su hodali Draškovićevom ulicom tako što ju je udarao šakama po glavi i cijelom tijelu a radi čega je u jednom trenutku pala na tlo i misli da je izgubila svijest, a KZ je vikao i prijetio joj ali se ne sjeća točno kojim riječima već se sjeća da je došla policija i hitna pomoć koja ju je odvezla na Rebro gdje su joj zašili glavu a potom je prevezli u bolnicu Sv. Ivan na Jankomiru gdje se je i ranije liječila. Dodaje da nakon što je izašla iz bolnice više sa okrivljenikom nije kontaktirala.

10.2. Ispitana na raspravi oštećena je iskazala da se samo malo sjeća događaja o kojem je pozvana iskazivati tako da se sjeća da je bio dosta neugodan dan i situacija što pojašnjava navodeći da nije bila u dobrim odnosima sa okrivljenikom a ne može se prisjetiti što se je dogodilo.

10.3. Stoga je sud temeljem ovlaštenja iz čl. 426 ZKP pročitao raniji iskaz ove svjedokinje a svjedokinja je potom istaknula da nakon što joj je pročitan njen raniji iskaz ona se sjeća da je bila u bolnici a ne sjeća se policijskih službenika. Posebno upitana da li je točno ono što je pročitano da ju je okrivljeni udario odgovorila je da je i to u područje glave i samo zna da je imala šave na glavi ali se više ne sjeća da li ju je udario jednom ili više puta. Posebno upitana za mjesto gdje se je taj događaj zbio odgovorila je u centru Zagreba, a upitana za razlog tog događaja navela je kako se prisjeća da se mobitel razbio pa je okrivljeni možda mislio da je ona kriva zato što je mobitel pao i razbio se te pojašnjava da su mobitel kupili okrivljenik i ona na pretplatu ali na njeno ime i ona ga je platila a trebao ga je koristiti okrivljenik. Odgovarajući na posebna pitanja branitelja svjedokinja je navela kako ona koristi Subotex kao zamjensku terapiju te je i kritičnog dana istu popila a Subotex uzima svakog dana već niz godina, a dodatno upitana u kakvom je stanju poslije toga bila i da li je mogla hodati svjedokinja je odgovorila da je hodala. Nadalje je odgovorila da se više ne sjeća točnog datuma kritičnog događaja te se uopće ne sjeća da bi kritične zgode zvala okrivljenika da ga pita gdje se nalazi Telemach radi kupnje mobitela na pretplatu.

10.4. Kada se razmotri prethodno izloženo iskazivanje oštećene svjedokinje tada je vidljivo da ona ni godinu dana nakon kritične zgode puno detaljnije opisuje kritična zbivanja nego nakon proteka više od tri godine kada je ispitana na raspravi, a isto ovaj sud ocjenjuje i logičnim iz razloga što je uobičajeno da se ljudi neposredno nakon nekog događaja pogotovo ako je stresan istog bolje sjećaju nego kad prođe više vremena odnosno više godina. Međutim, kada joj je predočen njen raniji iskaz svjedokinja je potvrdila da ju je okrivljenik kritične zgode udarao iako više ne zna koliko puta ali je to precizirala u svojem ranijem iskazu kada navodi da ju je udarao šakama po glavi i cijelom tijelu od čega je i pala, a pri čemu jasno, logično i životno uvjerljivo obrazlaže i razloge za takvu situaciju, pa kad se na raspravi po predočenju ranijeg iskaza prisjetila i te situacije onda ovaj sud smatra njezin iskaz životno uvjerljivim.

11. Međutim, sud je iskaz oštećene svjedokinje doveo u vezu i sa podacima o dojavi (list 8 spisa) iz kojih podataka proizlazi da je 20. srpnja 2021. u 16,08 sati, nepoznata osoba telefonom dojavila policiji – V PP PUZ-a, da na kritičnom mjestu nepoznata osoba tuče stariju ženu, te nadalje iz ove bilješke o dojavi proizlazi da je već u 16,10 sati policija na mjesto događaja uputila policijske službenike, a iz popratnog izvješća policijskih službenika i to dijela koji je na raspravi pročitan proizlazi da su policajci GZ i EZ u 16,20 sati obilaskom Draškovićeve ulice na tramvajskoj stanici uočili žensku osobu sa vidljivim ozljedama po tijelu koja je bila uplakana i imala vidljive ozljede na usnama a na lijevom laktu je krvarila te su utvrdili da se radi o FZ s kojom je u društvu bio muškarac za kojeg su utvrdili da se radi o KZ.

11.1. Kada se dakle tvrdnje oštćenice o tome kako ju je okrivljenik u centru Zagreba udarao šakama po glavi i tijelu dovedu u vezu sa dojavom nepoznatog prolaznika o tome da nepoznata osoba tuče stariju ženu, tada ovaj sud smatra da je upravo ona osoba koju oštećenica označuje odnosno okrivljenik kojeg je policija i zatekla u društvu oštećenice na tramvajskoj stanici, upravo onaj koji tuče oštećenu kritične zgode.

12. Osim toga sud je iskaz oštećenice i podatke iz popratnog izvješća da je ista zatečena sa vidljivim ozljedama i u krvarenju doveo u vezu i sa rezultatima sudskomedicinskog vještačenja te je utvrdio da se ono što se u popratnom izvješću navodi kako je oštećena zatečena sa rasječenom usnicom i kako je krvarila iz lakta zapravo podudara sa ozljedama koje je utvrdio sudskomedicinski vještak. Nadalje se iskaz oštećenice i u pogledu mehanizma zadobivanja ozljeda također može dovesti u logičnu vezu sa rezultatima sudskomedicinskog vještačenja i to posebno u dijelu u kojem vještak precizira da je ozljeda usne nastala udarcem tupotvrde sile a što je najčešće udarac šakom jer oštećena ističe da ju je okrivljeni i udarao šakama. Nadalje, sud je imao u vidu i onaj dio nalaza i mišljenja sudskomedicinskog vještaka u kojem se navodi da iako su za nastanak utvrđenih ozljeda kod oštećene dovoljna dva udarca sasvim je moguće da ih je bilo više a upravo oštećena i tvrdi u svojem ranijem iskazu da je dobila više udaraca i po glavi i po tijelu. Osim toga, iskaz oštećene kako je pala od udaraca jasno se podudara sa sudskomedicinskim vještvom u dijelu u kojem se ističe da su ozljede zatiljnog dijela glave i lakta nastale padom. I još je za istaknuti kako je sudskomedicinskog vještak posebno upitan istaknuo da se ozljede koje je oštećena zadobila kritične zgode zapravo uklapaju u onu dinamiku događanja koju je ona i opisala.

13. Kada je iskaz oštećene, koji je u prethodnom postupku opširniji a na raspravi šturiji ali ipak dosljedan u bitnoj okolnosti udaranja sa strane okrivljenika, potkrijepljen i drugim provedenim dokazima tada je ovaj sud iskaz oštećenice ocijenio istinitim i prihvatio vjerodostojnim.

14. Iz tako prihvaćenog iskaza oštećenice sud je utvrdio da je ista kritičnog dana najprije išla sa okrivljenikom kupiti mobitel a koji se po izlasku iz trgovine razbio jer je pao radi čega je okrivljeni bio ljut jer je mobitel kupljen za njegovo korištenje te je svoju ljutnju iskalio na oštećenoj na način da ju je u kritično vrijeme u centru Zagreba tj. Draškovićevoj ulici udarao rukama po glavi zbog čega je ista pala na tlo te je te zgode zadobila tjelesne ozljede opisane po liječniku vještaku sudske medicine navedene i u izreci ove presude. Nadalje je sud iz iskaza oštećene utvrdio da je ona bila u intimnoj vezi sa okrivljenikom par mjeseci te su neko vrijeme i živjeli zajedno pa je tako sud utvrdio da se radi o bliskoj osobi iz čl. 87 st. 9 KZ/11.

15. Kada okrivljenik po glavi koja je vitalni i pokretljivi dio tijela na kojem se nalazi niz vitalnih organa udara oštećenu i to šakama koje su podesno sredstvo za tjelesno ozljeđivanje tada je on očito svjestan da takvim udarcima može ozlijediti drugu osobu a očito on i postupa u cilju da oštećenu ozlijedi pa on dakle postupa sa oblikom krivnje koji se naziva izravna namjera, a upravo uslijed njegovog postupanja kod oštećene su nastupjele tjelesne ozljede.

16. Slijedom svega do sada izloženog ovaj sud smatra da su se u postupanju okrivljenika kritične zgode stekla sva zakonom propisana, kako objektivna tako i subjektivna obilježja inkriminiranog mu kaznenog djela tjelesne ozljede pa ga je za isto i oglasio krivim.

17. Već je iz prethodno izloženih utvrđenja ovog suda jasno vidljivo da sud nije prihvatio obranu okrivljenika već ju smatra usmjerenom isključivo ka izbjegavanju krivnje.

18. Odlučujući o kaznenopravnoj sankciji koju će primijeniti na optuženika sud je imao u vidu sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, pa je tako olakotnim cijenio na strani optuženika njegovo očitovanje o krivnji i navode okrivljenika da mu je žao. Također je sud imao u vidu činjenicu da je okrivljenik tempore criminis bitno smanjeno ubrojiv. Otegotnim je ovaj sud na strani okrivljenika cijenio njegovu višestruku osuđivanost zbog raznovrsnih kaznenih djela među kojima se nalaze i osude za kaznena djela teških tjelesnih ozljeda odnosno djela sa istim zaštitnim objektom kao i u konkretnom slučaju za koji mu se sudi.

18.1. Osim što je sud imao u vidu sve prethodno izložene okolnosti koje se tiču ličnosti počinitelja, imao je u vidu i okolnosti koje se tiču počinjenog djela, stupanj krivnje s kojim je isto počinjeno, kao i težinu povrjeđivanja zaštićenog dobra.

18.2. Cijeneći dakle sve prethodno navedene okolnosti sud je optuženika, temeljem u izreci citiranog zakonskog propisa, osudio na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine a što je minimalna zakonska kazna propisana za predmetno djelo i to cijeneći takvu kaznu zatvora, primjerenom ali i neophodnom da bi se na okrivljenika konačno u dovoljnoj mjeri utjecalo da prestane sa vršenjem kaznenih djela. Dakle, izrečenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine ovaj sud smatra nužnom da bi se kod okrivljenika ostvarila ona svrha kažnjavanja koja se naziva specijalnom prevencijom i kako bi se istog otklonilo od daljnjeg vršenja kaznenih djela.

18.3. Nadalje ovaj sud izrečenu kaznu zatvora smatra primjerenom i za ostvarivanje ostalih zakonom propisanih svrha kažnjavanja odnosno da se njome izrazi društvena osuda prema počinitelju zbog počinjenog kaznenog djela, da se njome utječe osim na počinitelja i na ostale građane da ne vrše kaznenih djela i da s njome jača povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava i da se jača svijest ljudi o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja. Osim toga, ovakva kazna zavora omogućit će okrivljeniku ponovno adekvatno i kvalitetno uključivanje u društvo i njegove općeprihvaćene vrijednosti.

19. Potom je sud našao da su ispunjene zakonske pretpostavke za izricanje optuženiku sigurnosne mjere iz čl. 69 KZ/11, budući iz nalaza i mišljenja psihijatrijskog vještaka proizlazi da zbog zdravstvenog odnosno psihičkog stanja okrivljenika postoji opasnost od vršenja daljnjih kaznenih djela pa i težih, pa je upravo tu opasnost nužno otkloniti izrečenom sigurnosnom mjerom obaveznog liječenja od ovisnosti.

20. Odlučujući o troškovima postupka, sud je imao u vidu s jedne strane duljinu trajanja i složenost ovog kaznenog postupka, a s druge strane imovinske prilike optuženika koji se je o istima izjasnio, pa je temeljem u izreci citiranih zakonskih odredbi optuženika obvezao na sanašanje troškova kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 eura, kao i troškova provedenih vještačenja tj. sudskomedicinskog i psihijatrijskog vještačenja u iznosima koji će biti određeni posebnim rješenjima.

U Zagrebu, dana 28. listopada 2025.

Sudac:

Dubravka Čošić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od petnaest /15/ dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi pismeno u četiri (4) istovjetna primjerka ovome sudu, a o žalbi odlučuje Županijski sud kao sud II stupnja.

Dostaviti:

▪ OKDO Zagreb na broj KO-DO-854/23

▪ optuženi KZ

▪ izabrani branitelj Tomislav Barišić odvj.

▪ u spis