Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-2729/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sanje Joka Umićević kao predsjednice vijeća, Ines Kovačević kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i mr.sc. Iris Gović Penić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja 1. KH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. IH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćnici Ljiljani Matić-Muić, odvjetnici u Zadru, protiv tuženika 1. UH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao pravni sljednik MH rođ. Dešpalj (ista osoba navedena i kao Dešpalj Ana pok. VH) i 2. ŠH iz [adresa], kao pravni sljednik PH (ista osoba OH rođ. Dešpalj), zastupan po punomoćniku KHĆ, odvjetniku u [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva,odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zadru, posl. broj P-878/2022 od 18. siječnja 2023., dana 28. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

I Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru, posl. broj P-878/2022 od 18. siječnja 2023. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud je donio sljedeću presudu:

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Utvrđuje se da su tužitelji LH OIB: [osobni identifikacijski broj] i IH OIB: [osobni identifikacijski broj], stekli valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], svaki za po 1/2 dijela, što su tuženi dužni priznati i trpjeti da ovi po pravomoćnosti presude, ishode upis tog prava na svoje ime, u zemljišne knjige nadležnog suda, uz brisanje s imena tuženika, odnosno njihovih pravnih prednika."

II. Nalaže se tužiteljima naknaditi tuženiku pod 2. parnični trošak u iznosu od 995,49 EUR, u roku od 15 dana.

2. Protiv navedene presude žalbu ulažu tužitelji zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja predlažući da drugostupanjski sud ukine pobijanu presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Žalba tužitelja je osnovana.

4. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio ovaj sud smatra da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) a na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, međutim počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11.ZPPa jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može na pravilan način ispitati .

5. Prvostupanjski sud je ocjenjujući rezultate dokaznog postupka izveo pogrešne pravne zaključke a što je rezultiralo i pogrešnom primjenom materijalnog prava kao i pogrešno utvrđenim činjeničnim stanjem.

6.Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem da su stekli valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva čest.zemlj. 7382/4 k. o. [katastarska općina] nasljeđivanjem od djeda GH koji je upisan kao posjednik za cijelo a koji je predmetnu nekretninu kupio 1956. godine od obitelji ABC.

7. Prema odredbi čl.114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014 – dalje: ZV) je propisano da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona a prema st.2.istog članka propisano je da na temelju st. 1. ovoga članka stečeno je pravo vlasništva kada su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

8. Među strankama je sporna pasivna legitimacija tuženika kao i aktivna legitimacije tužitelja kao i osnovanost tužbenog zahtjeva.

9. Iz stanja spisa i utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi sljedeće:

-da iz povijesti posjedovanja za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proizlazi da ista odgovara staroj čestici zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je do revizije 1955. evidentiran posjednik VH i to matične čest. zem. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], a revizijom 1955. se kao posjednici upisuju VH, HH, K, EH pok. I (za 800 m2) te JH, a 1958. dolazi do diobe čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te se formira čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i posjednikom iste je evidentiran EH pok. I,

-da se novom izmjerom formira nova čestica zemlje [katastarska čestica] i posjednikom je upisan GH EH, pok. I, i to površine od 733 m2,

-da iz rješenja o nasljeđivanju posl. broj O-364/94, iza smrti GH pok. I slijedi da je umro 1987. te da su nasljednici predmetne čestice zemlje, kao izvanknjižnog vlasništva, LH i IH, ovdje tužitelji svaki za ½ dijela,

-da iz dopisa Državnog arhiva Zadar sa prilogom, ovjerenim preslikom knjige ovjera Kotarskog suda u Zadru slijedi da je kupoprodajni ugovor sklopljen između GH pok. U iz [adresa] i TH pok. M, domaćice 1956. godine međutim da ne raspolažu sa primjerkom ugovora jer ga sud nije čuvao,

-da iz istoga upisa proizlazi da je sklopljen kupoprodajni ugovor između TH. M kao prodavatelja i HH kao kupca, a koji kupoprodajni ugovor se i nalazi na listu 18 spisa te je zaključen 7. svibnja 1956. i predmet tog kupoprodajnog ugovora je 800 m2 čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

-da iz rješenja DGU PUK Zadar od 3. studenog 2016. proizlazi da se poništava rješenje od 13. svibnja 2015. u dijelu koji se odnosi na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a temeljem prijedloga za ponavljanjem postupka istaknutog od strane PH, a kojim rješenjem iz 2015. su upisani LH i IH kao suposjednicima predmetne nekretnine,

-da iz spisa broj Psp-12/16 Općinskog suda u Zadru proizlazi da je 1. srpnja 2019. pravomoćno odbijen tužbeni zahtjev tužitelja PH i UH kao posjednika čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] protiv ovdje tužitelja radi smetanja posjeda na nekretnini koja je predmet ovoga postupka,

-da iz rješenja broj Z-1471/65 a koje prileži spisu Psp-12/16 Općinskog suda u Zadru proizlazi da se dozvoljava upis među ostalim čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (sada čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) sa ŽH (ne TH kako je ime navedeno u knjizi ovjera Kotarskog suda u Zadru 1956.), u korist VH temeljem Ugovora o darovanju od 9. rujna 1965. dok iz rješenja o nasljeđivanju iza smrti VH umrlog 1972. slijedi da u ostavinsku imovinu ulazi ovdje predmetna nekretnina, čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

-da iz rješenja o nasljeđivanju iza smrti ĆH pok. VH umrle 1977. proizlazi da njenu ostavinsku imovinu čini 1/3 dijela čest. zem. [katastarska čestica] te da su nasljednici kćeri PH i MH, rođ. ĆH,

-da iz spisa Z-3707/16 Općinskog suda u Zadru (prileži ovom spisu) slijedi da je 26. veljače 2016. otvoren pojedinačni ispravni postupak u pogledu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] temeljem zahtjeva KH i IH te da su predlagatelji 1. rujna 2016. povukli svoj prijedlog radi ispravka upisa, kao i da su PH i UH **.**.2016. podnijeli prigovor izmjene zk stanja, te da iz spisa slijedi da je UH jedini nasljednik NH koji je bio u trenutku smrti suprug upisane zk vlasnice pok. IHĆ, sestre PH te da se između predloženika vodio spor oko ostavine te da ostavina iza IHĆ nije okončana,

-da iz zk izvatka za predmetnu nekretninu (list 4 spisa) proizlazi da su kao suvlasnici u zemljišnim knjigama upisani PH rođ. IHĆ i MH rođ. IHĆ svaka u 3/ 6 dijela,

-da iz iskaza svjedoka DH u bitnome proizlazi da inače živi dvije kuće udaljen od mjesta gdje se nalazi predmetna nekretnina, te zna da se radi o nekretnini obitelji IH odnosno da su GH i V, njegov sin, predmetnu nekretninu još 60-tih godina ogradili sa žicom i kolcima te je pomagao rastezati žicu koja je stavljena na kolce, da su započeli graditi na toj nekretnini te su materijal za gradnju kuće dovozili karom time da postoji samo dio zida koji su zazidali, sada da je ta nekretnina sva zarasla u žbunje, da je zadnji puta vidio na toj nekretnini GH i njegovog sina V negdje 1968. godine a nakon toga nikoga nije vidio da bi išta radio na predmetnoj nekretnini, te nije nikada čuo da bi netko Š osporavao tu nekretninu, te su dolazili na predmetnu nekretninu ali nisu ništa posebno radili na njoj, da misli da je predmetnu nekretninu GH kupio od AH te ističe da je njegov otac također kupio nekretninu od ČH, i nema saznanja je li netko VH, P i TH osporavao vlasništvo predmetne nekretnine a svi su kupovali od VH, a što potvrđuje i svjedok SH koji živi u susjednoj kući i potvrđuje da je djed tužitelja kupio predmetnu nekretninu i započeo nešto graditi, da je davno tu bila žica te je njegov otac puštao kokoši a kasnije je njegov otac u dogovoru sa djedom tužitelja između njihovih nekretnina sagradio betonski zid,,

-da iz iskaza svjedoka SH u bitnome proizlazi da on živi u kući koja je uz nekretninu koja je predmet spora i tu živi 66 godina te zna da je djed tužitelja GH kupio nekretninu malo poslije 1955. od ZH a njegov otac da je također 1955. kupio nekretninu od ZH , te ima saznanja da je djed tužitelja počeo nešto zidati jer su mu davali vodu i tada je rekao da je kupio tu nekretninu od ZH te da je ova nekretnina uz put bila omeđena sa trnom a davno je postojala i žica , da je otac tužitelja koji se zvao O tu puštao kokoši a poslije su se otac svjedoka i otac tužitelja dogovorili da se između njihovih nekretnina sagradi betonski zid a uz predočenje fotografija iz spisa u postupku smetanja posjeda svjedok potvrđuje da se na nekretnini koja je predmet spora nalaze stupići a koje su stavljali tužitelji i to negdje 60-tih godina, a samo jednom je na toj nekretnini prije ovog spora vidio UH a na nekretnini tužitelja se nalazio telefonski stup što su se protivili tužitelji te se cesta širila te su L dali 1 metar od svoje zemlje za cestu ,

-da tužitelji LH i IH u bitnome ističu da je njegov djed predmetnu nekretninu kupio još 1956. g. od obitelji ZH međutim da se kupoprodajni ugovor zagubio, da su započeli graditi kuću negdje 1965. godine međutim od toga su odustali te su samo dolazili obilaziti i čistiti nekretninu, odnosno pokositi nekretninu jedan puta godišnje, a kolci su bili postavljeni i prije nego što su kupili nekretninu, da im nitko nikada nije osporavao da tu nekretninu uređuju niti je itko drugi tu dolazio a prije pet do šest godina su započeli izvoditi neke radove te su tada dobili dopis od tuženika za smetanje posjeda,

-da u svom iskazu I tuženik u bitnome navodi da je njemu osobno ABC, koja je supruga njegovog oca od 1984., pokazala predmetnu nekretninu navodeći da je ista njezino vlasništvo zajedno sa sestrom, da nikada nije spomenula ovdje tužitelje te mu nitko od susjeda do 2016. kada je pokrenut postupak za smetanje posjeda nije spomenuo tužitelje, niti da bi neke druge osobe došle održavati predmetnu nekretninu, da je susjed SH na predmetnom zemljištu odložio neka drva, jedno vrijeme je bio brod i čak su bile kokice, da je dolazio samo gledati tu nekretninu ali ju nije održavao sve do 2016. dok netko nije postavio žute kolce kada je reagirao postupkom za smetanje posjeda, zamijetio je da je tu započeta neka gradnja te misli da mu je otac rekao da je tu gradnju započeo djed ĐH a negdje 80-tih godina bili su u posjeti kod susjeda JH koji su tu živjeli na susjednoj parceli a predmet razgovora je bilo veliko stablo kada je susjed JH pitao da li može to stablo odsjeći sa nekretnine koja je predmet ovog postupka, da je na nekretnini bilo žbunje zadnjih 40 godina bila je zapuštena a od 1984. počeo je češće voditi računa o nekretnini a susjeda SH nije pitao tko je započeo gradnju,

10. Prvostupanjski sud je na temelju provedenog dokaznog postupka pravilno zaključio da su ovdje tužitelji nasljednici pok. CH a što proizlazi iz rješenja o nasljeđivanju posl. broj O-364/94, iza smrti GH.

11. Međutim pogrešno prvostupanjski sud smatra da je ovdje njihova aktivna legitimacija upitna jer da je u posjedovnom listu bio upisan EH, a ne GH, pa da stoga tužitelji nisu dokazali da se radi o istoj osobi.

12. Naime iz stanja spisa proizlazi da je novom izmjerom iz 1964. ispravljeno pogrešno upisano prezime i upisan je umjesto EH pravilno GH stoga ne možemo govoriti da je ovdje upitan identitet prednika tužitelja.

13. Također za sada je ovdje pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da je ovdje upitna pasivna legitimacija tuženika a na što osnovano ukazuju tužitelji u žalbenim navodima.

14. Tužitelji u žalbenim navodima osnovano ističu da u trenutku podnošenja tužbe na predmetnoj nekretnini u zemljišnim knjigama su kao suvlasnice upisane MH, žena NH rođ. ĐH (ista osoba navedena kao ĐH MH pok. VH) i PH (ista osoba PH rođ. ĐH) a koje su u trenutku podnošenja tužbe bile pokojne pa stoga tužitelji ističu da su jedino kao pasivno legitimirane stranke mogli navesti njihove pravne sljednike.

15. Naime ovdje valja reći da neovisno što ne postoji rješenje o nasljeđivanju iza pok. BH rođ. ĐH te neovisno što postoji eventualno spor oko ostavine to nije odlučno u ovom postupku jer ovdje je odlučno tko su nasljednici pok. BH a što je sud ovlašten utvrditi u ovom postupku. Također u pogledu nasljednika iza pok. PH ovdje II tuženik, sin pok PH, tvrdi da nije pasivno legitimirana stranka u ovom postupku jer je njegova majka PH ovdje punomoćniku tuženika KHĆ, unuku, pok. PH darovala predmetnu nekretninu a što II tuženik ničim ne dokazuje a ovdje je II tuženik sin pok PH a iz čega bi proizlazilo da njegova pasivna legitimacija nije upitna.

16. Nadalje za sada se ne može prihvatiti pravni zaključak prvostupanjskog suda da ovdje nisu tužitelji dokazali da su stekli valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva temeljem kupoprodajnog ugovora odnosno da je njihov djed GH kupio predmetnu nekretninu od osobe koja je u zemljišnim knjigama tada bila upisana kao korisnik nekretnine od ŽH jer neovisno što ne postoji kupoprodajni ugovor iz Dopisa Državnog arhiva Zadar proizlazi da je kupoprodajni ugovor sklopljen između GH djeda tužitelja i TH pok .M.

17. Nadalje ovdje sud nije u pobijanoj odluci dao obrazložene razloge zbog čega ne prihvaća iskaze saslušanih svjedoka temeljeći zapravo svoju odluku na stranačkim iskazima tuženika a na što osnovano ukazuju tužitelji u žalbenim navodima pa je stoga i u tom pravcu pobijana odluka manjkava.

18. Nadalje ovdje valja naglasiti da prema odredbi čl. 8. ZPP-a sud će prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svih dokaza zajedno i svakog dokaza zasebno a na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka odlučiti koje će činjenice uzeti kao dokazane.

19. Prema tome kako je u ovom predmetu zbog pogrešnog pravnog pristupa sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje prvenstveno u pogledu pasivne legitimacije stranaka te s obzirom da pobijana odluka ima nedostataka zbog kojih se ne može na pravilan način ispitati valjalo je pobijanu odluku ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

20. U nastavku postupka sud će otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovim drugostupanjskim rješenjem te će nakon toga donijeti novu na zakonu utemeljenju odluku.

21. Slijedom navedenog na temelju odredbe čl. 369. st. 1. i čl. 370. ZPP-a valjalo je ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

22. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci (čl. 166. st. 3. ZPP-a).

U Zagrebu 28. listopada 2025.

Predsjednica vijeća:

Sanja Joka Umićević