Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž R-527/2025-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sanje Joke Umićević kao predsjednice vijeća, Ines Kovačević kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i mr. sc. Iris Gović Penić kao članice vijeća u pravnoj stvari tužiteljice KK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivica Čuturić, odvjetnik iz Zagreba, Trg Marka Marulića 13, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, kojeg zastupa punomoćnik Alen Čičak, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Župić & partneri d.o.o. iz Zagreba, Budmanijeva 1 uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Zagreb, Kišpatićeva 12, OIB: 46377257342. radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika i umješača protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-1767/2023-37 od 4. lipnja 2025., dana 28. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

I Ukida se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr- 1767/2023-37 od 4. lipnja 2025. u dijelu pod točkom I i III izreke te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci .

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud je donio sljedeću presudu:

I Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, isplatiti tužiteljici KK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 14.500,00 eura sa zateznom kamatom tekućom od 15. travnja 2023., te iznos od 700,00 eura sa zateznom kamatom od 4. lipnja 2025. do isplate i to po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godina dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II Odbija se tužiteljica sa zahtjevom za isplatom iznosa od 1.300,00 eura kao neosnovanim, kao i zateznih kamata na iznos od 700,00 eura tekućim od 15. travnja 2023 do 3. lipnja 2025., kao neosnovani.

III Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, naknaditi tužiteljici KK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], prouzročeni parnični trošak u iznosu od 10.675,00 eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 4. lipnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

2. Protiv navedene presude u dijelu pod točkom I i III izreke žali se tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava kao i u pogledu odluke o troškovima parničnog postupka predlažući da Županjski sud preinači pobijanu presudu u skladu sa žalbenim navodima tuženika, podredno istu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Protiv navedene presude u dijelu pod točkom I i III izreke žalbu ulaže umješač na strani tuženika bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava predlažući da Županijski sud ukine pobijanu presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugim sucem pojedincem podredno istu preinači u skladu sa žalbenim navodima umješača.

4. Žalba tuženika i umješača na strani tuženika su osnovane.

5. Tužiteljica je podnijela odgovor na žalbu tuženika i umješača.

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio ovaj sud smatra da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, 28713,89/14 i 70/19,80/22, 114/22,155/23 - dalje: ZPP) na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadom štete koja je nastala ozljedom na radu kada je tužiteljica stradala kao zaposlenica Kliničkog bolničkog centra Zagreb za vrijeme obavljanja redovnog rada na njenom radnom mjestu.

8. Među strankama nije sporna pasivna legitimacija tuženika nastanak štetnog događaja te nije sporno da se radi o ozljedi na radu.

9. Međutim sporna je osnovanost, visina tužbenog zahtjeva i odgovornost tuženika. Tijekom prvostupanjskog postupka kao i u fazi žalbenog postupka sporno je da li postoji doprinos tužiteljice nastanku štetnog događaja te je sporno jesu li sve ozljede koje su utvrđene provedenim medicinskim vještačenjem u direktnoj uzročno- posljedičnoj vezi sa nastankom štetnog događaja.

10. Tuženik u bitnome u žalbenim navodima ističe da kod utvrđivanja odgovornosti tuženika kao i sporne činjenice doprinosa ovdje tužiteljice za nastanak štetnog događaja sud nije uzeo u obzir sve okolnosti koje su odlučne kod prosuđivanja je li ovdje tužiteljica doprinijela nastanku štetnog događaja i to upravo okolnost da su stepenice bile uslijed kiše koja je padale mokre, odnosno skliske što sama tužiteljica potvrđuje u svom iskazu, pa stoga nije jasan zaključak prvostupanjskog suda da u takvim okolnostima bi bilo neuobičajeno da se tužiteljica držala za rukohvat. Upravo na tu okolnost je tuženik predložio saslušanje svjedoka i to dr. CK koji je bio neposredan očevidac štetnog događaja a sud je taj dokazni prijedlog tuženika odbio.

11. Nadalje ovdje tuženik u žalbenim navodima u bitnome ističe da je sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje a što je rezultiralo pogrešnim zaključkom prvostupanjskog suda (točka 17 obrazloženja) u kojem sud obrazlaže da je odbio dokazni prijedlog umješača da se provede vještačenje po vještaku radiologu jer je nalaz i mišljenje vještaka sačinjen temeljem specijalističkog nalaza specijaliste radiologa i potom specijaliste ortopeda a iz čega proizlazi da je ruptura labruma nastala traumom a ista postupno dovodi do degenerativnih promjena kuka.

12. Tuženik nadalje ističe da vještaci nisu tijekom prvostupanjskog postupka otklonili prigovore koji su im upućeni u pogledu uzročno-posljedične veze između štetnog događaja i boli u kuku kao i uzročno-posljedične veze između štetnog događaja i psihičkog poremećaja tužiteljice a za koju je vještak utvrdio da taj poremećaj umanjuje životnu aktivnost tužiteljice za čak 10 % te tuženik u cijelosti prigovara utvrđenom smanjenju životne aktivnosti tužiteljice u opsegu od 30 % (s ortopedskog stajališta 23% a s psihijatrijskog stajališta 10 %) te previsoko ocjenjenim kvalifikatornim okolnostima jer odstupaju od Orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz 2020.

13. Na kraju tuženik prigovara utvrđenoj visini sata za tuđu pomoć i njegu koju je prvostupanjski sud previsoko odredio (5,00 EUR po satu) ističući da sud nije obrazložio razloge temeljem kojih kriterija je utvrdio visinu satnice.

14. Također ovdje umješač na strani tuženika u žalbenim navodima u bitnome ističe da je sud utemeljio pobijanu odluku na nalazu i mišljenju vještaka ortopeda - traumatologa dr. Franića i vještaka psihijatra dr. Makarića iako predmetno vještvo ima niz nedostataka i proturječnosti a koje vještaci nisu otklonili svojim usmenim očitovanjem a što je sud u potpunosti zanemario.

15. U odnosu na ortopedsko-traumatološki dio nalaza je i nadalje ostalo upitno jesu li tegobe u području desnog kuka posljedica predmetnog štetnog događaja ili se radi o kroničnim i degenerativnim promjenama desnog kuka koje nisu u vezi sa štetnim događajem jer prema učinjenoj dijagnostici (MR nativno desnog kuka i MR artografija desnog kuka) vidljiv je intenzitet signala koji ne pokazuje svježih ozljeda u području desnog kuka već su na tim dijagnostičkim pretragama vidljive evidentirane degenerativne promjene u području zgloba desnog kuka (u medicinskoj dokumentaciji navedene kao degenerativne promjene anterosuperiornog labruma acetabuluma kao i impingement femoroacetabulartis) a koje degenerativne promjene nisu u vezi s predmetnim štetnim događajem a te sporne činjenice je moguće jedino rasvijetliti na način da vještak ortoped izvrši uvid u MR snimke na koje se poziva umješač a što vještak nije učinio već je svoje mišljenje temeljio na očitovanju specijaliste radiologa a pri tome iz pravomoćno okončanog upravnog postupka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje proizlazi da upravo ovdje tužiteljici nije priznata sporna ozljeda desnog kuka kao posljedice ozljede na radu a iz nalaza i mišljenja vještaka prof.dr.sc. CK od 23. prosinca 2024. iz upravnog spora koji se vodi pred Upravnim sudom u Zagrebu , pod posl .brojem Us I- 3803/2024 a koji je za potrebe vještačenja izvršio uvid u MR snimke iz kojih je izveo zaključak da prilikom štetnog događaja tužiteljica nije zadoblila ozljedu u u području desnog kuka već da su promjene u području zgloba kronične i degenerativne promjene.

16. Nadalje, umješač u žalbenim navodima ističe da je u nalazu vještaka dr. Franića postoji proturječnosti jer iako vještak navodi da se ograničena pokretljivost desnog kuka slabijeg stupnja cijeni prema praksi sa 5 do 2% a vještak je cijenio ozljedu kuka tužiteljice sa 7,5 % pa stoga nije jasno kako to vještak kod objedinjavanja nalaza cijeni ukupno smanjenje životne aktivnosti sa traumatskog stajališta u opsegu od 23% kada bi zbroj tih ozljeda iznosio manje od 23 %.

17. Također umješač osporava uzročno posljedičnu vezu anksiozno-depresivnog poremaćaja koji bi bio posljedica štetnog događaja a s obzirom da ne postoji nikakva medicinska dokumentacija o psihijatrijskom liječenju tužiteljice nakon štetnog događaja.

18. Na kraju umješač ističe da je sud pogrešno cijenio da nema nikakvog propusta odnosno doprinosa ovdje tužiteljice u mehanizmu nastanka štetnog događaja zanemarujući konkretne okolnosti ovog slučaja.

19. Prvostupanjski sud je utvrdio sljedeće činjenice:

- da u svom iskazu tužiteljica opisuje činjenično događaj istovjetno kao što je to utvrđeno u inspekcijskom nadzoru da je silazila niz vanjske stepenice sa kolegom dr CK, da je imala radne klompe, nije se držala za rukohvat jer je tom prilikom nosila materijale za sastanak u jednoj ruci dok se s druge strane nalazio njen kolega CK, kretala se uobičajenim korakom, da su stepenice bile skliske te je izgubila ravnotežu i pala,

- da je provedeno medicinsko vještačenje po vještacima dr. Gordanu Makariću, specijalisti psihijatru i dr. Miljenku Franiću, specijalisti ortopedu, a koji nalaz kao i njihovo dopunsko očitovanje sud u cijelosti prihvaća kao stručnog i obrazloženog iz kojeg proizlazi da je u štetnom događaju tužiteljica zadobila natučenje glave i lijevog lakta; gnječnoreznu ranu čela; istegnuće mišića vrata; prijelom gornjeg dijela lijeve lakatne kosti s dislokacijom lakatnog zgloba i leziju glavice lijeve nadlaktične kosti, po završenom kirurškom liječenju i fizikalnoj terapiji zaostaju bolovi u lijevom laktu odnosno cijeloj ruci te desnom kuku, zaostaje smanjena snaga lijeve šake/ruke, da tužiteljica ne može duže stajati na desnoj nozi a zbog čega nastaju problemi u njenom svakodnevnom poslu kao vaskularnog kirurga zbog čega u operacijskoj dvorani može sada raditi na kraćim operacijskim zahvatima,ne može dugo hodati, penjati se, teži teret ne može nositi u lijevoj ruci, ima bolove u desnom kuku kod duže vožnje auta, na lijevom laktu straga zaostaje ožiljak od cca 14 cm, kretnje lakta su bolne i ograničene u slabijem stupnju, bolne i ograničene kretnje podlaktice u slabijem stupnju, GMS oslabljena u slabijem stupnju,bolne i ograničene kretnje desnog kuka u slabijem stupnju, izraženije rotacije,

- da je tužiteljica na psihičkom planu razvila simptomatiku mješovitog anksioznog i depresivnog poremećaja da je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bila izložena situaciji stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet, što je i dovelo do razvoja psihičkog poremećaja te se aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem bilježi opisana simptomatika, te između štetnog događaja i ozljeda, kao i razvoja psihičkog poremećaja, postoji izravna uzročno-posljedična veza,

- da je tužiteljica fizičke boli jačeg intenziteta trpjela sumarno do 5 dana, srednjeg intenziteta sumarno 4 tjedna, a slabijeg intenziteta sumarno 8 tjedna,kasniji i sadašnji bolovi ulaze u ocjenu pojačanih napora, da je tužiteljica trpjela kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta, umjereni do jaki oscilirajući strah do sveukupno 3 dana, te potom umjereni oscilirajući strah do sveukupno 2 tjedna,slabiji oscilirajući strah do sveukupno do 6 tjedana, zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta, u situacijama koje ju podsjećaju na štetni događaj,

- da joj je tuđa pomoć i njega pružana od strane nestručne osobe koja joj je potrebna u opsegu 3 sata dnevno 2 tjedna, u opsegu 2 sata dnevno 4 tjedna te 6 tjedana po 1 sat dnevno za obavljanje kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl.,

- da je nastupila naruženost kao posljedica ovog štetnog događaja, srednjeg stupnja obzirom na zaostale ožiljke na čelu te lijevoj ruci kao i zaostalu „udubinu“ u području desne natkoljenice, zdravstveno stanje tužiteljice sa ortopedskog stajališta stabiliziralo se 9.1.2024. nalazom fizijatra uzevši u obzir karakter zadobivenih ozljeda, priloženu medicinsku dokumentaciju te tijek liječenja,

- da su kod tužiteljice zaostale duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti a koje vještaci objedinjeno i realno cijene u opsegu od 30% (s ortopedskog stajališta 23%, s psihijatrijskog stajališta 10%), te će tužiteljica u tom omjeru morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu,

- da su na nalaz i mišljenje vještaka prigovarale obje stranke te su se vještaci pismeno očitovali na prigovore 1. listopada 2024. u kojem očitovanju su otklonili prigovor tužiteljice ističući da vještak ortoped trajanje i intenzitet fizičkih bolova je korektno cijenio te ostaje kod svog nalaza dok je vještak psihijatar ocjenu trajanja i intenziteta pretrpljenog straha iskazao u kumulativnom iznosu jer nije životno i logično da osoba trpi strah 24 sata dnevno već isti varira u trajanju i intenzitetu,

- da su u odnosu na prigovor tuženika iz podneska od 25.7.2024.g. (list spisa 218- 219) vještaci se očitovali da su izradili nalaz i mišljenje sukladno karakteru zadobivenih ozljeda, priloženoj objektivnoj medicinskoj dokumentaciji odnosno tijeku liječenja te nakon izvršenog kliničkog pregleda tužiteljice, te da je procjena trajnih posljedica s ortopedsko traumatološkog stajališta realna i objektivna uzevši u obzir karakter zadobivenih ozljeda jer je tužiteljica u štetnom događaju zadobila teške tjelesne ozljede zbog kojih je bilo potrebno i operacijsko liječenje kao i dugotrajna rehabilitacija te s obzirom na mehanizam nastanka ozljeda te činjenicu da prije štetnog događaja nije bilo sličnih ozljeda te bolova u desnom kuku mišljenja su da su tegobe od strane desnog kuka posljedica ovog štetnog događaja, te u cijelosti ostaju kod pisanog nalaza i mišljenja a psihijatar navodi da je psihijatrijski dio vještačkog nalaza i mišljenja sačinio temeljem analize dinamike štetnog događaja, detaljne analize podataka iz medicinske dokumentacije, te konačno i odlučno temeljem vlastitog psihijatrijskog pregleda a to što tužiteljica nije nakon štetnog događaja zatražila psihijatrijsku pomoć nije od utjecaja na utvrđenu dijagnozu jer iz kliničke prakse je poznato da ovakva vrsta psihičkog poremećaja ne bude prepoznata u više od dvije trećine slučajeva, čak niti od strane liječnika a temelje rezultata vlastitog pregleda vještak psihijatar je utvrdio psihičku simptomatiku koja je u izravnoj uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnim ozljeđivanjem, te slijedom toga i donio ocjenu kvalifikatornih okolnosti koju smatra u cijelosti primjerenom i kod iste ostaje,

- da su vještaci pored pisanog očitovanja se zbog ustrajalih primjedbi na njihov nalaz i mišljenje usmeno očitovali na ročištu 9. travnja 2025. te je vještak dr. Franić iskazao da nije gledao slike MR već kao što je to uobičajeno analizirao pisani nalaz spec. radiologa., uzeo u obzir kompletnu med. dokumentaciju , te klinički nalaz same tužiteljice na pregledu kod vještaka, a pri tome ističe kao vrlo važnu činjenicu da tužiteljica prije štetnog događaja nije imala nikakvih problema sa kukom, na raspravi vrši uvid u najnoviji nalaz mag. rez. desnog kuka tužiteljice od 20. siječnja 2025. te navodi da je u ovom nalazu između ostalog jasno navedeno da postoje oštećenja hrskavice desnog kuka, što u prijašnje dvije magnetne rezonance nije bilo, a to govori u prilogu razvoja posttraumatske atroze desnog kuka, te se jasno opisuje ruptura labruma desnog kuka a u odnosu na podnesak umješača od 25.3.2025. te navode da iz nalaza MR 2023. je jasno vidljivo da nema znakova oštećenja hrskavice desnog kuka, te obzirom na kliničku sliku i činjenicu da prije štetnog događaja nije bilo tegoba od strane desnog kuka su mišljenja da je tužiteljica u ovom štetnom događaju u kojem je zadobila teške tjelesne ozljede zadobila i ozljedu desnog kuka,

- da vještak dr. Franić iz svega naprijed navedenog ostaje kod svog stava da je ozljeda desnog kuka u direktnoj uzročno-posljedičnoj vezi sa nastalim štetnim događajem ističući ponovno da nije izvršio sam uvid u MR snimke smatrajući to suvišnim jer u spisu prileži relevantno očitanje potpisano od specijalista radiologa, koje kao vještaci drugih struka u potpunosti prihvaćaju dok vještak psihijatar u cijelosti ostaje kod svog pisanog očitovanja,

- da su trajne posljedice sa ortopedskog traumatološkog stajališta cijenjene obzirom na zaostale bolne i ograničene kretnje slabijeg stupnja lijevog lakta i lijeve podlaktice u slabijem stupnju te također uzevši u obzir da zaostaje kod tužiteljice smanjena grupa motrene snage lijeve šake u slabijem stupnju a s tog naslova ozljede lijeve ruke trajne posljedice je cijenio vještak ortopedske struke u visini od 15% a s obzirom na zaostalu bolnu i ograničenu pokretljivost desnog kuka slabijeg stupnja uobičajeno se cijeni prema praksi 5 do 2% što je u ovom slučaju cijenio od 7,5% te ukupno sa ortopedsko-traumatskog stajališta zaostaju trajne posljedice sveukupno 23% a nisu zbrajali postotke već su ortopedsko traumatološki dio objedinili cijenivši ukupne trajne posljedice u opsegu od 30 %

- da su tuženik i umješač u cijelosti ostali kod svojih prigovora te predlagali novo vještačenje te vještačenje po vještaku radilogu.

20. Prvostupanjski sud je na temelju naprijed navedenih utvrđenja, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje vještaka koje je sačinjeno za potrebe ovog postupka, kao i njihovo pismeno i usmeno očitovanje u pogledu zadobivenih ozljeda koje su nastupile u štetnom događaju i koje su u direktnoj uzročno posljedičnoj vezi sa štetnim događajem, odbio daljnje dokazne prijedloge tuženika i umješača za provođenjem vještačenja po vještaku radilogu smatrajući da je u tom pravcu činjenično stanje u potpunosti utvrđeno jer je vještak dr. Franić , specijalist ortoped svoj nalaz i mišljenje utemeljio na specijalističkom nalazu specijaliste radiologa a temeljem čijeg nalaza je vještak u ovom postupku utvrdio da je ruptura labruma nastala traumom a ista postupno dovodi do degenerativnih promjena pa stoga sud ne prihvaća nalaz vještaka koji je sačinjen u upravnom postupku.

21. Međutim ovakav pravni zaključak prvostupanjskog suda za sada ne može prihvatiti ovaj drugostupanjski sud jer po mišljenju ovog suda prvostupanjski sud nije u potpunosti i pravilno utvrdio činjenično stanje u pogledu uzročno- posljedične veze između zadobivenih ozljeda i štetnog događaja .Naime osnovano ukazuju žalitelji da je ovdje i nadalje ostalo nerazjašnjeno je li ozljeda desnog kuka u direktnoj vezi sa nastalim štetnom događajem ili se radi o degenerativnim promjenama koje nisu posljedica štetnog događaja.

22. Naime iako vještak dr. Franić ostaje kod svog čvrstog stava da je ozljeda desnog kuka posljedica štetnog događaja po mišljenju ovog suda činjenično stanje je ostalo nepotpuno utvrđeno i to posebno ako uzmemo u obzir da vještak ortoped dr Franić iako u spisu prileži navedena MR snimka na koje se pozivaju žalitelji ,vještak nije izvršio uvid u predmetnu snimku smatrajući da to nije potrebno već se rukovodio očitanjem snimke koju je izvršio specijalist radilog.

23. Iz stanja spisa proizlazi da u pravomoćno okončanom upravnom postupku Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje tužiteljici nije priznata dijagnoza šifre MKB klasifikaciji: M16 (ozljeda desnog kuka) kao posljedica ozljede na radu a iz nalaza i mišljena vještaka prof.dr.sc. CK od 23. prosinca 2024. a koje je provedeno u upravnom sporu koji se vodi pred Upravnim sudom u Zagrebu , posl. broj Us I -3803/24 ( list 257 spisa) vještak je nakon što je izvršio uvid u MR snimke desnog kuka kao i uvidom u svu priloženu medicinsku dokumentaciju i kliničkog pregleda tužiteljice izrazio mišljenje da tužiteljica prilikom ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju nije zadobila prijelom niti ikakvu ozljedu u području desnog kuka već je prema učinjenoj dijagnostici (MR nativno desnog kuka i MR artografija desnog kuka ) vidljiv intenzitet signala koji ne pokazuje svježih ozljeda u području desnog kuka , već su na tim učinjenim dijagnostičkim pretragama vidljive evidentne degenerativne promjene u području zgloba desnog kuka(u medicinskoj dokumentaciji spominjane kao degenerativne promjene anterosuperiornog labruma kao i impingement fermoroacetabularis) te je zaključan stav vještaka dr. CK da te degenerativne promjene nisu u vezi s ozljedama nastalim u predmetnom štetnom događaju jer je uvidom u MR snimke u području desnog acetabularnog labruma vidljiva degenerativna promjena koja je simetrična sa suprotnim labrurom na lijevoj strani a na učinjenoj MR artografiji još je jasnije demarkirana navedena degenerativna promjena bez naznaka svježe traumatske rupture.

24. Stoga po mišljenju ovog suda osnovano ukazuju žalitelji da u ovom konkretnom slučaju a s obzirom da je vještak u upravnom sporu sačinio nalaz i mišljenje koje je u potpunosti u suprotnosti nalazu i mišljenju vještaka dr. Franića te uzimajući u obzir da ovdje vještak dr. Franić nije izvršio uvid u MR snimke koje prileže ovom spisu a što je vještak u upravnom sporu napravio, te s obzirom da je ovdje sporna uzročno- posljedična veza između štetnog događaja i ozljede desnog kuka to je onda radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja valjalo provesti radiološko vještačenje a na što osnovano ukazuju žalitelji jer u tom pravcu nisu u potpunosti utvrđene sve odlučne činjenice.

25. Također osnovan je žalbeni prigovor tuženika da nije u potpunosti i pravilno utvrđeno činjenično stanje u pogledu svih okolnosti mehanizma nastanka štetnog događaja te je u tom pravcu tuženik predložio saslušanje svjedoka, dr. CK koji je bio neposredni očevidac štetnog događaja a što je sud odbio s obrazloženjem da je taj dokaz suvišan jer je činjenično stanje dovoljno utvrđeno.

26. Međutim ovdje valja ukazati da u okolnostima kada je ovdje tužiteljica stradala kao djelatnica ovdje umješača za vrijeme obavljanja svog radnog zadatka tada je dokazni prijedlog za saslušanjem jedinog neposrednog očevica važan dokaz za utvrđivanje mehanizma nastanka štetnog događaja.

27. Stoga je valjalo iz svih naprijed navedenih razloga ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje te posljedično ukinuti i odluku o troškovima parničnog postupka.

28. Slijedom navedenog na temelju odredbe čl. 370. ZPP-a odlučeno je kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

29. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci ( čl. 166. st. 3. ZPP-a).

U Zagrebu 28. listopada 2025.

Predsjednica vijeća

Sanja Joka Umićević