Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1386/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Andrine Raspor Flis kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja KLABE D.O.O., OIB: 24002360417, Obrež Vivodinski 21, Obrež Vivodinski, Ozalj, zastupan po punomoćniku Azimiru Ceriću, odvjetniku u Zagrebu, protiv prvotuženice ČĆE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Marinu Peneziću, odvjetniku u Zagrebu i drugotuženika ČĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi uznemiravanja vlasništva, odlučujući o žalbama prvo i drugotuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-1869/2020-19 od 27. lipnja 2023. godine, ispravljene rješenjem toga suda broj P-1869/2020-23 od 18. listopada 2023. godine, dana 28. listopada 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

Odbijaju se žalbe prvotuženice ČĆE i drugotuženika ČĆ kao neosnovane i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-1869/2020-19 od 27. lipnja 2023. godine, ispravljena rješenjem toga suda broj P-1869/2020-23 od 18. listopada 2023. godine, u dijelu pod toč. I. i III. izreke.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja nalaže se prvo i drugotuženicima da prestanu s uznemiravanjem tužitelja u izvršavanja vlasničkih ovlasti i izgradnju stambene zgrade na nekretnini oznake zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 545 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u katastarskom operatu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisana u ... k. o. [katastarska općina] i to na način da prvo i drugotuženici prestanu s uznemiravanjem koje se sastoji od verbalnog i fizičkog ometanja tužitelja u izvođenju građevinskih radova i da prestanu s oštećivanjem nekretnine tužitelja, te se zabranjuje tuženicima takvo ili slično uznemiravanje tužitelja u vlasništvu predmetne nekretnine, te su prvo i drugotuženici dužni naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 995,00 eura, sa zakonskim zateznim kamatama, sve u roku od 15 dana.

2. Ujedno je odbijen prijedlog tužitelja za donošenjem privremene mjere, kao neosnovan.

3. Protiv te presude žale se prvo i drugotuženici, iz svih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), te predlažu da se pobijana presuda ukine i traže troškove sastava žalbi.

4. Žalbe prvotuženice i drugotuženika nisu osnovane.

5. U provedenom postupku sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, budući da presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati i izreka presude nije nerazumljiva, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danih u postupku i samih tih isprava i zapisnika.

6. Sud prvog stupnja nije počinio ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

7. Nisu osnovani žalbeni navodi, jer je sud prvog stupnja na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenio materijlano pravo.

8. Tako je sud prvog stupnja pravilnom ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. ZPP, utvrdio da je tužbeni zahtjev u odnosu na drugotuženicu osnovan.

9. Prema odredbi čl. 167. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 73/00, 114/01, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje: ZVDSP), ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane, a sukladno st. 2. istog članka, da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. toga članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to i dokaže.

10. Iz priloženih dokaza u spisu vidljivo je da je tužitelj vlasnik kat. čest. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina] što proizlazi iz izvatka iz zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu, te da je investitor izgradnje stambene zgrade na tom zemljištu.

11. Iz iskaza svjedoka RĆ proizlazi da je on sa svojom firmom bio angažiran za izvođenje građevinskih radova na predmetnoj nekretnini, a da je u razdoblju od 9. mjeseca 2019. godine pa do 5. mjeseca 2020. godine konstantno bio onemogućavan i uznemiravan za vrijeme izvođenja tih radova od prvo i drugotuženika koji su konstantno vrijeđali i psovali kako njega tako i radnike koji su izvodili radove, nisu dopuštali kamionu s betonom da dođe na predmetno gradilište, jer je drugotuženica legla pred kamion, te je čak i fizički nasrnula na svjedoka uhvativši ga za vrat i nanijela mu ozljede zbog čega je završio na hitnom prijemu u bolnici, a o čemu se vodio prekršajni postupak, pa je završio i na bolovanju, a i vrijeđala je radnike psujući im majku, a isto tako su prvo i drugotuženici znali počupati kablove, ogradu, armaturu i slično, a on im nikako nije mogao objasniti da ukoliko imaju nerazjašnjene odnose s vlasnikom trebaju to s njim i riješiti.

12. Svjedok BĆ, direktor tužitelja navodi da je tužitelj vlasnik i posjednik predmetne čestice na kojoj je počeo s izvođenjem radova gradnje kuće, a za vrijeme dok su trajali betonski radovi kćer prvo i drugotuženika bi javila svojim roditeljima da su tužitelju došle pumpe i mikseri zbog čega su oni automobilom zakrčili izlazak praznog miksera s gradilišta, te su kad se postavljala oplata ogradnog zida u par navrata vadili klinove za učvršćivanje oplate i presijecali elektrokabel koji je vodio od susjede do parcele tužitelja na kojoj se gradilo, sve s ciljem onemogućavanja tužitelja u gradnji. Osim toga, kada se stavljalo željezo u temelje ogradnog zida drugotuženica je to pokušala spriječiti i nasrnula je na RĆ koji sad s njom vodi spor radi naknade štete.

13. Iskaze tih svjedoka, pogotovo nepristranog svjedoka RĆ i ovaj sud smatra uvjerljivim i istinitim, te prihvaća ocjenu suda prvog stupnja da ne prihvaća iskaze svjedokinje ĐĆ i drugotuženice koji su zainteresirani za ishod spora u svoju korist i zbog toga neuvjerljivi.

14. Stoga je pravilno sud prvog stupnja utvrdio da je tužitelj dokazao da je kao vlasnik predmetne nekretnine uznemiravan u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari, jer su mu tuženici onemogućavali izvođenje građevinskih radova na nekretnini na način da su onemogućavali pristup i odlazak kamiona na gradilište i s gradilišta, te su čupali kablove, ogradu, armaturu i slično, a isto tako prvotuženica je konstantno psovala i vrijeđala radnike na tužiteljevoj nekretnini, zbog čega se tužitelj kao vlasnik ima pravo zaštiti i tražiti uklanjanje uzroka uznemiravanja u izvršavanju njegovih vlasničkih ovlasti, što je pravilno utvrdio sud prvog stupnja i pravilno postupio kada je u odnosu na drugotuženicu prihvatio tužbeni zahtjev, zbog čega svi suprotni navodi u žalbi prvo i drugotuženika nisu osnovani.

15. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbe prvo i drugotuženika kao neosnovane i potvrditi presudu suda prvog stupnja.

U Zagrebu, 28. listopada 2025.

Sudac:

Andrina Raspor Flis