Poslovni broj Gž Ovr-494/2025-2
Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Nataši Peršić Brleković, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Stečajna masa iza Glumina banka d.d. - u stečaju, Zagreb, Strojarska cesta 20, OIB 97579212723, zastupana po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Nadramija i partneri d.o.o. iz Zagreba, protiv ovršenika HA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbama stranaka izjavljenim protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr- 2120/2010-135 od 22. siječnja 2025., 28. listopada 2025.
r i j e š i o j e
I. Uvažavaju se žalbe stranaka te se ukida rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-2120/2010-135 od 22. siječnja 2025. i predmet vraća na ponovni postupak.
II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem odlučeno je:
„Predmetna ovrha prodajom nekretnine ovršenika upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 426/3, odgađa se do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi po tužbi treće osobe AA, radi proglašenja ove ovrhe nedopuštenom glede te čestice, u predmetu ovog suda poslovni broj P-4545/21.“
2. Protiv citiranog rješenja ovrhovoditelj je pravovremeno podnio žalbu zbog žalbenog razloga pogrešne primjene materijalnog prava iz članka 353. stavak 1. točka 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. , 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje ZPP) u vezi s člankom 381. ZPP-a i člankom 21. stavak 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 6/24, u daljnjem tekstu: OZ-a) predlažući da se isto ukine.
2.1. U žalbi ovrhovoditelj u bitnome navodi da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe do pravomoćnog okončanja parnice radi nedopuštenosti predmetne ovrhe. Tvrdi da je u trenutku pokretanja predmetnog ovršnog postupka ovršenik bio upisan kao jedini vlasnik predmetne nekretnine te je ovrhovoditelj bio savjestan kada je pokrenuo predmetnu ovrhu pa stoga treća osoba čak i da se utvrdi vlasnicom isto ne može dovesti do nedopuštenosti predmetne ovrhe jer treća osoba nije učinila vjerojatnim eventualno nepoštenje ili nesavjesnost ovrhovoditelja.
3. Protiv navedenog rješenja žalbu je pravovremeno izjavio i ovršenik pobijajući ga radi povrede odredaba OZ-a i ZPP-a te pogrešne primjene odredaba Stečajnog zakona (Narodne Novine broj 71/15, 104/17, 36/22 i 27/24 – dalje SZ) s prijedlogom da se osporeno rješenje ukine i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3.1. U žalbi ovršenik u bitnome ističe kako u konkretnome nisu kumulativno ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe propisane odredbom članka 63. OZ -a, posebice jer da treća osoba nije učinila vjerojatnim nastup teško nadoknadive štete, a sama činjenica vođenja stečajnog postupka u tom smislu nije dostatna. Nadalje ovršenik u žalbi navodi da je zakoniti vlasnik predmetne nekretnine koju je stekao temeljem kupoprodajnog ugovora iz 1982. od bake i djeda treće osobe, a treća osoba ga je kao svjedok i potpisala radi čega osporava da bi treća osoba učinila vjerojatnim svoje potraživanje tim više jer se stjecanje prava vlasništva dosjelošću ne može suprotstaviti niti uknjižbi prava vlasništva temeljem pravnog posla kao ni pravu na namirenje ovrhovoditelja stečenog temeljem pravomoćne sudske odluke.
4. Odgovor na žalbe nije podnesen.
5. Žalbe su osnovane.
6. U donošenju pobijanog rješenja nije počinjena niti jedna od bitnih procesnih povreda iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a u vezi s člankom 381. ZPP-a.
6.1. Međutim, osnovano žalitelji navode da je u donošenju pobijane odluke prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer osporeno rješenje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama radi čega ima nedostatke zbog kojih se ne može ispitati.
7. Sud prvog stupnja utvrđuje:
- da treća osoba u predmetu ovog suda poslovni broj P-4917/22 (ranije P- 2760/12) vodi parnični postupak radi utvrđenja svojeg prava vlasništva na predmetnoj zk.č.br. 426/3 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] protiv ovršenika i još dva tuženika,
- da je po uputi ovog suda treća osoba pokrenula i parnicu radi proglašenja predmetne ovrhe nedopuštenom pod poslovnim brojem P-4545/21 tvrdeći kako je stekla vlasništvo zk.č.br. 426/3 dosjelošću "davno prije" pokretanja ovršnog postupka ,
- da je treća osoba, AA, upisana u katastru kao jedina posjednica kat. čest. br. [katastarska čestica], a dio te kat. čest. [katastarska čestica] je zk.č.br. 426/3, koja je upisana kao vlasništvo PA, što znači kako se posjedovno i zk. stanje ne slažu ,
- da je čestica 426/3 ograđena žičano - betonskom ogradom, a ovršenik toj čestici nema pristup i nije u posjedu iste,
- da je po tužbi ovršenika PA protiv supruga treće osobe, radi smetanja posjeda, tužbeni zahtjev ovršenika pravomoćno odbijen kao neosnovan s obrazloženjem kako PA "nije dokazao da je posljednji mirni posjednik nekretnine" te da se radi "o neriješenim imovinskim odnosima između stranaka u pogledu vlasništva nekretnine",
- da je postupak radi utvrđivanja prava vlasništva predmetne nekretnine pokrenut još 2012., a u kojem tužiteljica AA tvrdi i dokazuje kako ju je stekla darovnim ugovorom od majke, dok ovršenik kupoprodajnim ugovorom iz 1980. i 1982. želi dokazati kako je zakoniti vlasnik predmetne čestice, a pri sklapanju jednog od tih ugovora, kao svjedok potpisana je i treća osoba,
- da postoji realna mogućnost da treća osoba bude utvrđena, dijelom ili u cijelosti, vlasnicom prijeporne čestice 426/3 odnosno da ovrha u predmetu P -4545/21 iz istog razloga bude proglašena nedopuštenom,
- da ukoliko se ova ovrha ne bi odgodila do odluke parničnog suda, treća osoba bi mogla pretrpjeti teško nadoknadivu štetu, koju bi bilo gotovo nemoguće reparirati od ovrhovoditelja koji je u stečaju,
- da je šteta koju bi treća osoba pretrpjela očita i sama po sebi, zbog čega treća osoba istu i nije posebno činila vjerojatnom, a koja je znatnijeg opsega (vrijednost čestice je 27.300,00 EUR).
7.1. Sukladno prednjim utvrđenjima prvostupanjski sud zaključuje da je treća osoba učinila vjerojatnim postojanje svog prava, izvanknjižnog vlasništva temeljem dosjelosti na predmetnoj čestici, kao i nastanak teško nadoknadive štete u slučaju provedbe ove ovrhe pa pozivom na odredbu članka 63. Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 173/03, 88/05, 67/08) prvostupanjski sud odgađa ovrhu do pravomoćnog okončanja postupka radi nedopuštenosti ovrhe pod poslovnim brojem P-4545/21.
8. Navedeni zaključak suda prvog stupnja za sada se ne može se prihvatiti.
9. Odgoda ovrhe na prijedlog treće osobe normirana je odredbom čl. 63. stavak 1. Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 173/03, 88/05, 67/08), koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja ovrhe, prema kojoj će sud na zahtjev osobe koja je tražila da se ovrha na određenom predmetu proglasi nedopuštenom odgoditi ovrhu u pogledu tog predmeta ako ta osoba učini vjerojatnim postojanje svoga prava te da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, uz uvjet da u roku pokrene parnicu na koju je upućena.
10. Naime, osnovano žalitelji ističu da prvostupanjski sud u obrazloženju svoje odluke ne navodi razloge o odlučnim činjenicama temeljem kojih bi se moglo zaključiti da je treća osoba učinila vjerojatnim postojanje svoga prava u postupku radi proglašenja ovrhe nedopuštenom u predmetu koji se vodi pod poslovnim brojem P - 4545/21, a zbog kojeg je prvostupanjski sud odgodio predmetnu ovrhu.
10.1. Navedeno iz razloga jer je Vrhovni sud Republike Hrvatske na drugoj sjednici Građanskog odjela održanoj 22. veljače 2018. zauzeo pravno shvaćanje prema kojem predmnijevani vlasnik može uspješno štititi svoje pravo na predmetu ovrhe kada u postupku dokaže da je ovrhovoditelj bio nesavjestan, nepošten, odnosno da je zloupotrijebio svoje pravo.
10.2. Slijedom navedenog, od značaja je utvrditi je li ovrhovoditelj kod stjecanja svog prava na predmetu ovrhe bio savjestan, pošten i da nije zloupotrijebio svoje pravo, odnosno da je postupao s povjerenjem u zemljišne knjige. Navedeno pravno shvaćanje u skladu je i s odlukama toga suda broj Rev-1548/10, Rev-1031/20, Rev 656/22.
10.3. Dakle, u smislu prednje citirane zakonske odredbe i iznesenom pravnom shvaćanju, potrebno je da treća osoba učini vjerojatnim da je ovrhovoditelj bio nesavjestan/ nepošten prilikom stjecanja svoga prava na predmetu ovrhe te da je zloupotrijebio svoje pravo u trenutku kada je pokrenuo predmetnu ovrhu jer je imao razloga posumnjati u istinitost upisa vlasništva ovršenika u zemljišnim knjigama na predmetnoj nekretnini u odnosu na koju treća osoba tvrdi da je njezino izvanknjižno vlasništvo.
11. Zbog pogrešnog pravnog pristupa prvostupanjski sud će u ponovljenom postupku, uvažavajući upute iz ovog rješenja, utvrditi odlučne činjenice i donijeti novu zakonitu odluku o prijedlogu treće osobe za odgodom predmetne ovrhe u odnosu na nekretninu zk.č.br. 426/3 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
12. Iz navedenih razloga valjalo je prihvatiti kao osnovane žalbe stranaka te temeljem odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a u svezi članka 21. stavak 1. OZ-a odlučiti kao u točki I. izreke ovog rješenja.
13. Odluka o troškovima žalbenog postupka sadržana u točki II. izreke ovog rješenja temelji se na odredbi članka 166. stavak 3. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a.
U Rijeci 28. listopada 2025.
Sutkinja
Nataša Peršić Brleković
