REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2, Pazin

Poslovni broj P-911/2024-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu po sutkinji Mihaeli Kaligari Hek, u pravnoj stvari u kojoj sudjeluju tužiteljica DL, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Marina Mraković, odvjetnica u Buzetu, Sjeverna ulica 1/2, i tuženici 1. Grosich Vincenzo fu Giovanni, Draguch, nepoznatog boravišta, 2. PL, [adresa], nepoznatog boravišta, 3. FL, nepoznatog boravišta, i 4. SL, nepoznatog boravišta, koje zastupa privremeni zastupnik Bojan Zustović, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Bojan Zustović, LL i ML, [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održanog pripremnog ročišta i glavne rasprave zaključene 28. listopada 2025. u prisutnosti tužiteljice i njezine punomoćnice, istog dana

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica stekla pravo vlasništva nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa je tuženik 1. ĐL, dužan trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, u zemljišnim knjigama na toj nekretnini izvrši prijenos njegovog prava vlasništva i uknjižba prava vlasništva u korist tužiteljice u cijelosti.

II. Utvrđuje se da je tužiteljica stekla pravo vlasništva nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica] zk. tj. 38 i k. č. [katastarska čestica] zk. tj. 48, obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa su tuženici 2. PL, 3. FL i 4. SL, dužni trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, u zemljišnim knjigama na tim nekretninama izvrši prijenos njihovih suvlasničkih udjela i uknjižba prava vlasništva u korist tužiteljice u cijelosti.

III. Nalaže se tužiteljici da privremenom zastupniku tuženika Bojanu Zustoviću, odvjetniku u Pazinu, isplati troškove postupka u iznosu 187,50 eura (sto osamdeset sedam eura i pedeset centi) u roku 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je protiv tuženika 27. rujna 2024. podnijela tužbu (stranice 1–3) radi utvrđenja prava vlasništva na k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], pa da su tuženici dužni trpjeti da se na tim nekretninama izvrši prijenos njihovih suvlasničkih udjela te da se izvrši uknjižba prava vlasništva u korist tužiteljice u cijelosti.

1. 1. U obrazloženju tužbe tužiteljica je u bitnome navela da u naravi navedene nekretnine predstavljaju poljoprivrednu površinu u selu [adresa], na kojoj se nalaze masline koje tužiteljica obrađuje (8 starih maslina, 32 komada mlađih stabala masline, te dodatnih 20 mladih stabala maslina – ukupno 60 komada maslina). Navedene nekretnine oduvijek koristi obitelj tužiteljice. Prije tužiteljice (koja ima sada 69 godina) navedene nekretnine je koristio i sebe smatrao jedinim vlasnikom njezin otac VL i to sve do svoje smrti (2014.). Da je pokojni VL bio kvalificirani posjednik proizlazi iz činjenice da je isti bio upisan kao posjednik utuženih nekretnina u katastarskom operatu. Prije KL kao vlasnikom navedenih nekretnina smatralo se IL (koji je bio rođen 1901., a koji je umro 1961.). EL samostalno je posjedovao navedene nekretnine, te se držao vlasnikom istih u cijelosti. Po njegovoj smrti navedene nekretnine pripale su KL, njegovom sinu. Tužiteljica je tek nedavno uvidjela kako ona nije vlasnica navedenih nekretnina, da tuženici dolaze upisani kao vlasnici istih, no oni nisu u posjedu navedenih nekretnina. Tužiteljica, uračunavajući vrijeme svojih pravnih prednika u posjedu je dužem od 40 godina. Budući da se tužiteljica kroz cijelo vrijeme nalazi u neprekinutom poštenom samostalnom i istinitom posjedu navedene nekretnine dužem od 40 godina, te joj nitko nije osporavao pravo posjeda i vlasništva, slijedom čega je putem instituta dosjelosti stekla pravo vlasništva.

2. Nakon u ovome postupku provedene identifikacije utuženih nekretnina, tužiteljica je povukla tužbu u odnosu na k. č. [katastarska čestica] (Dolac, oranica, 183 m2).

3. Tuženici, koje je u postupku zastupao privremeni zastupnik Bojan Zustović, odvjetnik u [adresa] (postavljen rješenjem posl. br. P-911/2024-7 od 13. veljače 2025.; str. 26–28), u odgovoru na tužbu od 25. veljače 2025. (str. 31–32) opreza radi usprotivili su se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, ne i izvođenju dokaznih prijedloga predloženih po tužiteljici.

4. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, i to ocjene pročitanih i razgledanih isprava u spisu (izvadaka iz zemljišne knjige, str. 4–9, prijepisa posjedovnog lista, str. 10, 66, izvoda iz katastarskog plana, str. 11, 67, ortofoto snimke, str. 68), te izvedenih dokaza uviđajem uz sudjelovanje vještakinje mjernične struke Sonje Mikulić, radi identifikacije utuženih nekretnina, i saslušanjem svjedoka ZL, TL i JL te tužiteljice (str. 58–61), a u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 144/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP), sud je odlučio da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

5. Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužiteljice za utvrđenje prava vlasništva na nekretninama oznake k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], (i) putem dosjelosti.

6. U postupku je utvrđeno da su kao zemljišnoknjižni suvlasnici k. č. [katastarska čestica] zk. tj. 38 i k. č. [katastarska čestica] zk. tj. 48, obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisani tuženici 2. PL (u 4/6 dijela), 3. FL (u 1/6 dijela) i 4. SL (u 1/6 dijela), dok je kao zemljišnoknjižni vlasnik k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisan 1. tuženik NL u cijelosti. Kao posjednik predmetnih nekretnina u katastru je u posjedovnom listu br. 42 za k. o. [katastarska općina] upisan VL, [adresa].

7. Identifikaciju nekretnina u postupku je izvršila mjernična vještakinja Sonja Mikulić, čiji je nalaz sud, uzimajući u obzir i to da stranke nisu imale primjedbi, pozitivno ocijenio. Vještakinja je identifikaciju izvršila uspoređujući stanje u naravi s katastarskim planom i ortofoto snimkom za k. o. [katastarska općina], a prema kazivanju tužiteljice. Utvrdila je da je k. č. [katastarska čestica] upisana kao „Dolac“, oranica, 14 m2; k. 3253/4 „Dolac“, oranica, 25 m2, te k. č. [katastarska čestica] „Dolac“, oranica, 22 m2. Na terenu se radi o česticama koje se nalaze unutar k. č. [katastarska čestica] (posjedu tužiteljice), koje zajedno čine jedan kompleks na kojem se danas nalaze masline. Dio između maslina je uredno pokošen, granica prema sjeveru, kao i jugu, je pokos (koruna).

8. U stvarnom posjedu predmetnih nekretnina danas je tužiteljica, a prije nje u posjedu je bio njezin otac VL, umro 2014. Tužiteljica je s obitelji, i s majkom AL, umrlom 2017., predmetne nekretnine koristila, a i danas ih koristi kao maslinik. Prije maslina na prijeporu naziva Dolac obitelj tužiteljice imala je oranicu koja je činila cjelinu s nekretninom koja je upisana kao vlasništvo tužiteljice (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].). Trenutno tužitelja na prijeporu (i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) ima ukupno 60 maslina, 8 starih, 32 mlađe te dodatnih 20 mladih stabala maslina). Tužiteljici su predmetne nekretnine pripale nakon smrti njezinih roditelja, a u dogovoru s njezinim sestrama (D, P i F).

8. 1. Navedeno je utvrđeno na temelju isprava u spisu, te u potpunosti suglasnih i iz tog razloga pozitivno ocijenjenih iskaza saslušanih svjedoka ZL, TL i JL, svih rodom iz [adresa] i s adresom prebivališta u tom mjestu, a gdje se predmetne nekretnine i nalaze, čiji su iskazi bili i u suglasju s iskazom tužiteljice. Svima je bio poznat naziv predmetnog kompleksa, točne pozicije i okvirne međe, a osim toga ĆL (1963.) živi odmah do kompleksa, dok je JL (1965.) posjedu loza i maslina iznad (prema sjeveru, k. č. [katastarska čestica]) prijepora. Njima posjedovno stanje nije moglo biti nepoznato. Kao ranijeg posjednika i vlasnika predmetnih nekretnina držali su KL, oca tužiteljice.

9. U ovom postupku nije dokazano da tužiteljica i njezini pravni prednici kroz cijelo vrijeme posjedovanja, i to najmanje od 1961. nisu znali ili da su s obzirom na okolnosti imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed predmetnih nekretnina. Sud je to zaključio budući da je iz iskaza saslušanih svjedoka jasno da im nitko nije smetao posjed niti bilo što tražio za predmetne nekretnine, pa ni upisani zemljišnoknjižni vlasnici. Dodatno uporište tom zaključku daje i činjenica da je kao posjednik predmetnih nekretnina upisan otac tužiteljice VL, a opće je poznato da je katastarsko stanje, prvenstveno zbog poreznih nameta, nekada održavalo stvarno i faktično stanje.

9. 1. U postupku nije dokazano ni da su tužiteljica i njezini prednici u posjed ušli silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja. Niti jedan od saslušanih svjedoka nikada nije čuo da bi prednicima tužiteljice odnosno tužiteljici netko osporavao pravo na posjed. Štoviše, saslušani nikada nisu vidjeli tuženike na prijeporu, a zapravo ni ne znaju tko su oni. Kroz cijeli svoj životni vijek jedino su obitelj tužiteljice vidjeli na predmetnim nekretninama, da ih koriste i obrađuju, i njih su držali kao njihove vlasnike. Tužiteljica i prednici su vršili samostalan i neprekidan posjed te su se u pogledu predmetnih nekretnina ponašali kao vlasnici, a tužiteljica to čini i danas.

10. Jedan od načina stjecanja prava vlasništva predstavlja i pravni institut dosjelosti. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari njezinim neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovnom stanju priznaje vlasničkopravni učinak čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog.

10. 1. Sukladno odredbi čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/1996., 68/1998.,137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015.

– pročišćeni tekst i 94/2017. – ispravak pročišćenog teksta; dalje: ZV) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičnu vlast ne izvršava ničiju tuđu vlast, a posjed nema onaj tko prividno posjeduje ali ne izvršava nikakvu svoju vlast glede tuđe stvari.

10. 2. Odredba čl. 160. st. 1. i 2. ZV-a određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (čl. 18. st. 3. ZV-a). Zakoniti posjed postoji ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja, dakle, objektivno valjani titulus ili naslov stjecanja.

11. Tužiteljica je u nesmetanom samostalnom posjedu predmetnih nekretnina najmanje od 2014. a putem prednika unazad 60 godina. Budući da je taj posjed najmanje pošten, predmetne nekretnine stekla je u vlasništvo (i) dosjelošću.

12. Slijedom iznijetog, sud je utvrdio da je tužiteljica stekla pravo vlasništva nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], u cijelosti, pa da su tuženici dužni trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, na tim nekretninama izvrši uknjižba prava vlasništva u korist tužiteljice u cijelosti, sve kao t. I. i II. izreke presude.

13. Privremeni zastupnik tuženika je potraživao trošak sastava odgovora na tužbu, odnosno 75 bodova – 150,00 eura (prema vrijednosti boda od 2,00 eura), uvećano za PDV 25 %, ukupno 187,50 eura.

13. 1. Zahtjev za naknadu troškova privremenog zastupnika je osnovan. Privremeni zastupnik postavljen iz redova odvjetnika ima pravo na naknadu prouzročenih troškova na ime zastupanja tuženika prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Takav pravni stav zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci posl. br. Rev-169/2021 od 11. siječnja 2023. U skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/2023.) i čl. 155. ZPP-a, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora, privremenom zastupniku pripada naknada za zastupanje u zatraženom iznosu od 187,50 eura.

13. 2. Slijedom toga, odlučeno je kao u t. III. izreke presude.

U Pazinu 28. listopada 2025.

Sutkinja

Mihaela Kaligari Hek

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 (petnaest) dana od dostave presude.

DNA:

– tužiteljica po punomoćnici, uz rješenje o sudskoj pristojbi za presudu

– tuženici po ZOU Bojan Zustović, LL i ML

– Ministarstvo financija – Porezna uprava, Područni ured, Ispostava Pazin, Družbe Sv. Ćirila i Metoda 10, po pravomoćnosti.