Poslovni broj: Gž-487/2023-2

1

 

 

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

              Županijski sud u Sisku, po sucu pojedincu Ivanu Stipčiću, u pravnoj stvari tužiteljice M. G. iz Z., …, OIB …, koju zastupa punomoćnica T. G., odvjetnica u Z., protiv tuženika M. G. iz Z., …, OIB …, kojeg zastupa punomoćnik B. V., odvjetnik u Z., radi ukidanje prava služnosti, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: 26 P-950/2023 od 2. kolovoza 2023., 28. rujna 2023.

 

r i j e š i o   j e

 

              Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice M. G. i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: 26 P-950/2023 od 2. kolovoza 2023.

 

Obrazloženje

 

              1. Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:

 

              "Odbija se prijedlog tužiteljice za donošenje rješenja u sadržaju kako glasi: ''Određuje se privremena mjera zabranom tuženiku da spoji cijevi kojima bi se oborinska voda sa njegove nekretnine navodila na nekretninu tužiteljice. Ova privremena mjera ima trajati do pravomoćnog okončanja ovog postupka.''

 

2. Protiv toga rješenja pravovremeno je podnijela žalbu tužiteljica, zbog žalbenih razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i „pogrešne primjene zakona“ u bitnome osporavajući pravilnost zaključka prvostupanjskog suda da nisu ispunjene sve zakonske pretpostavke za određivanje predložene privremene mjere. Predlaže da drugostupanjski sud pobijano rješenje ukine, podredno preinači i odredi predloženu privremenu mjeru.

 

              3. Žalba tužiteljice nije osnovana.

 

              4. Ispitujući pobijanu odluku u smislu odredbe članka 365. stavka 2. u svezi članka 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22., dalje: ZPP) utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti niti je pogrešno primijenio materijalno pravo. Činjenično stanje je pravilno i potpuno utvrđeno u odnosu na pravno odlučne činjenice.

 

              5. Prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP jer pobijana odluka nema nedostataka zbog kojih ne bi bilo moguće ispitati njenu pravilnost i zakonitost pa niti onih na koje tužiteljica, prema sadržaju žalbe, neosnovano ukazuje.

 

6. Odredbom članka 7. stavka 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/17., 131/20. i 114/22., dalje: OZ) je propisano da u postupku osiguranja sud postupa na temelju podnesaka i drugih pismena.

 

7. U konkretnom slučaju radi se o privremenoj mjeri radi osiguranja nenovčane tražbine.

 

8. Prvostupanjski sud je odbio prijedlog za određivanje predložene privremene mjere zaključivši da u konkretnom slučaju nisu ispunjene sve pretpostavke iz članka 346. stavka 1. OZ, jer tužiteljica (kao predlagateljica osiguranja), nije učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine i nije učinila vjerojatnom opasnost da bi bez predložene mjere tuženik (protivnik osiguranja) spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje, a niti da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti pa je pobijanu odluku donio pozivom na tu zakonsku odredbu.

 

9. Prednji zaključak prvostupanjskog suda prihvaća kao pravilnim i ovaj drugostupanjski sud, jer je rezultat pravilnih i potpunih činjeničnih utvrđenja i pravilne primjene materijalnog prava, a suprotni žalbeni navodi nisu osnovani.

 

10. Za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine je potrebno da predlagatelj osiguranja, u smislu odredbe članka 346. stavka 1. OZ, učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i da učini vjerojatnom opasnost da će bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari (točka 1. navedene zakonske odredbe) ili da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti (točka 2. navedene zakonske odredbe), a koje obje pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene.

 

11. Iz sadržaja prijedloga za osiguranje proizlazi da tužiteljica ukazuje na vjerojatnost da je predložena mjera potrebna da bi se spriječio nastanak štete koja joj prijeti, pri čemu tužiteljica uopće ne tvrdi da bi se radilo o nenadoknadivoj ili teško nadoknadivoj šteti koja joj prijeti.

 

12. Već iz tog razloga pravilna je ocjena prvostupanjskog suda da tužiteljica nije učinila vjerojatnim da je predložena mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete koja prijeti, kada niti ne tvrdi da joj takva šteta (nenadoknadiva ili teško nadoknadiva) prijeti.

 

13. Na žalbene navode kojima tužiteljica tek u žalbi ističe kako bi se radilo o nenadoknadivoj šteti koja joj prijeti bez određivanja predložene privremene mjere valja navesti da u žalbi nije dopušteno iznositi nove činjenice.

 

14. Međutim, i unatoč naprijed navedenog na navode žaliteljice kako postoji vjerojatnost da joj prijeti nenadoknadiva šteta bez određivanja predložene privremene mjere valja i navesti da iz prijedloga proizlazi da tužiteljica ukazuje kako joj prijeti imovinska šteta (za koju u prijedlogu ne tvrdi da bi se radilo o nenadoknadivoj ili teško nadoknadivoj šteti), a da pri tome ničim nije dokazala da eventualno nastalu joj imovinsku štetu, na nastanak kakve štete ukazuje navodeći u žalbi da bi bila nenadoknadiva, ne bi mogla naknaditi od tuženika, a nenadoknadiva je ona šteta koja se ni na koji način ne može popraviti.

 

15. Tužiteljica u prijedlogu za osiguranje ne tvrdi da je predložena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje.

 

16. Na žalbene navode valja navesti da opasnost da će protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine, mora biti subjektivne prirode, što znači da predlagatelj osiguranja mora ukazati na konkretne radnje odnosno propuštanja protivnika osiguranja koja su svjesno poduzeta radi otežavanja odnosno sprečavanja ostvarenja tražbine predlagatelja osiguranja, a sud mora utvrditi postojanje takvih radnji odnosno propuštanja protivnika osiguranja. U konkretnom slučaju takvo što ne proizlazi iz činjeničnih navoda prijedloga, naime tužiteljica iako navodi da navedena opasnost proizlazi iz činjenice da tuženik vodu sustavom odvodnih cijevi namjerava navesti na njenu nekretninu ujedno ukazuje da ga je u tome do sada sprječavalo što je na jednom mjestu u stari kanal za vodu pok. suprug tužiteljice na svom zemljištu usuo beton, za koji beton ne tvrdi niti dokazuje da bi bio maknut.

 

17. Nadalje, iako već iz prednjih razloga proizlazi da nije ispunjena jedna od kumulativno potrebnih pretpostavki za određivanje privremene mjere (da bi tužiteljica učinila vjerojatnom opasnost da će bez predložene mjere tuženik spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti) na žalbene navode valja navesti da pravilno zaključuje prvostupanjski sud da tužiteljica nije učinila niti vjerojatnim postojanje svoje tražbine radi osiguranja koje predlaže predmetnu privremenu mjeru, a sve imajući u vidu predmet tužbenog zahtjeva te činjenice da je postojanje predmetne služnosti utvrđeno presudom Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: P-2089/18 od 26. kolovoza 2022., koja je postala pravomoćna 14. ožujka 2023., a da je tužba u ovom predmetu podnesena 25. travnja 2023., a suprotni žalbeni navodi nisu osnovani.

 

18. Tužiteljica nije u prijedlogu tvrdila da postoji vjerojatnost da bi predloženom mjerom tuženik pretrpio neznatnu štetu, pa da iz tog razloga ne bi trebala dokazivati opasnost da će bez predložene mjere tuženik spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, tako da neosnovano u žalbi ukazuje kako je to prvostupanjski sud propustio utvrditi.

 

19. Slijedom svega navedenog pravilan je materijalno pravni zaključak prvostupanjskog suda o neosnovanosti prijedloga za osiguranje te je pobijano rješenje doneseno pravilnom primjenom materijalnog prava, a suprotni žalbeni navodi žaliteljice nisu osnovani.

 

20. Radi navedenog na temelju članka 380. točke 2. ZPP odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

 

U Sisku, 28. rujna 2023.