Poslovni broj: Us I-4828/2024-6

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu pojedincu toga suda, Tamari Bogdanović, uz sudjelovanje Valentine Pergar, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice ĐĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi prava iz mirovinskog osiguranja, nakon održane usmene i javne rasprave, 28. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/24-01/03372132768, URBROJ: 341-99-05/3-24-5308, broj spisa: 766881 od 29. listopada 2024.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/24-01/03372132768, URBROJ: 341-99-05/3- 24-5308, broj spisa: 766881 od 29. listopada 2024. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Sisku, KLASA: UP/I 141-02/23-01/03372132768, URBROJ: 341-15-05/3-23- 25088, broj spisa: 170169 od 7. kolovoza 2024. kojim tužiteljici nije priznato pravo iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.

2. Tužiteljica pobija zakonitost osporavanog rješenja te ističe da činjenično stanje u postupku nije potpuno i pravilno utvrđeno, jer su rješenja donesena na temelju pogrešno citirane liječničke dokumentacije i nisu pravedno ocijenjena, jer je tužiteljica oboljela od zloćudnog tumora maternice, jajnih stanica, a zahvaćeni su bili i limfni čvorovi i tumorske stanice su prešle na zdjeličnu kost pa je nakon više od mjesec dana u Klinici za ženske bolesti Petrova zaključeno da operativni zahvat po mišljenju liječnika nije bio moguć te je po hitnom postupku bila podvrgnuta zračenju i 35 vanjskih zračenja i 2 unutarnja zračenja, primila je i kemoterapiju u trajanju od 5 tjedana tj. po 5 doza kod svake terapije.

3. Navodi da je primatelj inkluzivnog dodatka u visini od 162,00 eur te u prilogu dostavlja i Europsku iskaznicu za osobe s invaliditetom, a koja joj je izdana 26. siječnja 2024. i vrijedi do 26. siječnja 2029.

4. Počela je psihijatrijsko liječenje još 2002. te je u bolnici provela punih 40 dana od 21. ožujka do 10. svibnja 2002., pa proizlazi da vještaci niti u prvom niti u drugom stupnju nisu proučavali njena oboljenja, te se grozi statistike da su je vještačili vještaci koji mjesečno vještače 300 predmeta.

5. Uz tužbu prilaže noviju dokumentaciju od kolovoza 2023. i smatra da posebnu pozornost treba dati nalazu i mišljenju psihologa dr. sc. ĐĐO od 18. rujna 2024.

6. Predlaže sudu da preinači osporavano rješenje i da joj prizna pravo na invalidsku mirovinu.

7. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ostaje kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja, te da je predmetni postupak proveden u cijelosti sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju i Uredbi o metodologijama vještačenja.

8. Predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev.

9. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

10. Sud je održao usmenu i javnu raspravu u prisutnosti opunomoćenice tuženika, i u odsutnosti uredno pozvane tužiteljice, a na temelju ovlaštenja iz članka 89. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24), o čemu je tužiteljica bila upozorena u pozivu za raspravu.

11. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, te razmatrajući sporna činjenična i pravna pitanja, sud je izvršio uvid u sudski spis predmeta i spis tuženika dostavljenog u odgovoru na tužbu.

12. Prema podacima spisa predmeta, osporavanim rješenjem od 29. listopada 2024. žalba tužiteljice je odbijena s obrazloženjem da je za sada preuranjeno cijeniti trajno stanje nekih od oblika smanjenja radne sposobnosti, jer je iz medicinske dokumentacije razvidno da je liječenje bolesnih stanja i nadalje u tijeku, te su vještaci oba stupnja Zavoda za vještačenje suglasni da kod tužiteljice ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost niti djelomičan ili potpuni gubitak radne sposobnosti u smislu članka 39. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22).

13. Nadalje, tuženik obrazlaže da je činjenica što je tužiteljica korisnica inkluzivnog dodatka od Zavoda za socijalnu skrb u punom opsegu nije od utjecaja na ovaj postupak ocjene radne sposobnosti, jer se inkluzivni dodatak utvrđuje prema propisima o socijalnoj skrbi, dok je ocjena radne sposobnosti u nadležnosti tuženika.

14. Prema ocjeni suda, osporavanim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice.

15. Naime, tuženik je imao osnove odbiti žalbu tužiteljice, obzirom da su oba stupnja stručnih tijela vještačenja ocijenila da za sada nema promjena u zdravstvenom stanju tužitelja koje bi uvjetovalo postojanje smanjenja radne sposobnosti u smislu članku 39. Zakona o mirovinskom osiguranju, jer je u tijeku daljnja obrada i liječenje uz korištenje prava iz zdravstvenog osiguranja.

16. Prema mišljenju suda, činjenica što je tužiteljica uz tužbu priložila naknadno nastalu medicinsku dokumentaciju o psihijatrijskom liječenju i liječenju zloćudne bolesti potvrđuje ispravnost zaključka vještaka Zavoda oba stupnja da je liječenje bolesnih stanja u tijeku, te da je za sada preuranjena ocjena o postojanju trajnih stanja kod tužiteljice koje bi trajno uzrokovale neki od oblika invalidnosti kod tužiteljice.

17. Tužiteljici se napominje da temeljem novo pribavljene dokumentacije može putem liječnika opće prakse ponovno zatražiti ocjenu radne sposobnosti, te u tom postupku ukazati da su se nakon proteka određenog vremena, vještaci Zavoda ponovno dužni izjasniti radi li se o izlječivim ili neizlječivim bolesnim stanjima tužiteljice, te na koji način ista utječu na eventualno postojanje nekih od zakonom predviđenih oblika invalidnosti, te da eventualna indikacija da bi se tužiteljica do kraja života morala nastaviti liječiti nužno ne znači niti da je radna sposobnost tužiteljice trajno izgubljena, niti da nije trajno izgubljena.

18. U odnosu na tužbeni prigovor da je tužiteljici priznato pravo na inkluzivni dodatak kao pravo iz socijalne skrbi, sud ističe da navedeno pravo nije od utjecaja na priznavanje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju invalidnosti, te da tužiteljica iznesenim tužbenim prigovorima za sada nije dovela u sumnju zakonitost osporavanog rješenja.

19. Stoga je sud na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima presudio kao u izreci.

U Zagrebu 28. listopada 2025.

Sutkinja:

Tamara Bogdanović, univ. spec. iur.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. ĐĐ, [adresa]

2. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, putem e-kom.

3. U spis