Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3934/2021-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Marijana Vugića predsjednika vijeća, Renate Đaković Vranković članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Jasenke Grgić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice BA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Krešimiru Matekoviću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Telegram Media Grupa d.o.o. Zagreb, B [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Vesni Alaburić, odvjetnici iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-1132/2018-19 od 28. listopada 2021., u sjednici vijeća održanoj 28. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn- 1132/2018-19 od 28. listopada 2021. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a nova glavna rasprava održat će se pred drugim sucem pojedincem.

II. O troškovima postupka nastalim u povodu podnesenog pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

»I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"Nalaže se tuženiku da isplati tužiteljici iznos od 40.000,00 kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 18. travnja 2018. pa do isplate, kao i naknaditi joj troškove parničnog postupka, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate, a sve u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužiteljici da naknadi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 9.687,50 kn, u roku od 15 dana.«

2. Protiv ove presude žalbu je podnijela tužiteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu i usvojiti tužbeni zahtjev, odnosno istu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje drugom sucu. Potražuje naknadu troška za sastav žalbe u iznosu od ukupno 3.062,50 kn.

3. Tuženik u odgovoru na žalbu osporava navode istaknute u žalbi te predlaže istu odbiti i potvrditi prvostupanjsku presudu.

4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu neimovinske štete, koja joj je, prema njezinim tvrdnjama, nastala objavom članka 27. siječnja 2018. na portalu tuženika pod naslovom „Znanstvenici s prava pokušali su odgovoriti na pitanje kako je BA uspjela. Pa, uglavnom lažima i manipulacijama“.

5. Među strankama nije sporno:

- da je 27. siječnja 2018. na portalu tuženika objavljen članak pod naslovom „Znanstvenici s prava pokušali su odgovoriti na pitanje kako je BA uspjela. Pa, uglavnom lažima i manipulacijama“ (u nastavku teksta: Članak),

- da je tuženik 22. veljače 2018. objavio zahtjev tužiteljice za ispravak navoda sadržanih u Članku.

6. U postupku pred prvostupanjskim sudom je u bitnome utvrđeno:

- da se Članak bavi istraživanjem troje znanstvenika s Katedre za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu UA, CA i PA koje je objavljeno u časopisu Politička misao pod naslovom „Stjecanje političke moći korištenjem struktura oportuniteta: analiza konzervativnog religiozno-političkog pokreta u Hrvatskoj“, a rad istražuje vezu između religije i politike u Hrvatskoj analizirajući rad religijsko-političkih pokreta u Republici Hrvatskoj, pa tako i rad Udruge „U ime obitelji“,

- da je u vrijeme objave Članka tužiteljica bila predsjednica udruge „U ime obitelji“,

- da se informacije objavljene u Članku odnose na znanstveni članak tima s Katedre za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu,

- da je tužiteljica društveno vrlo aktivna, sudjeluje u raznim inicijativama i referendumima, upravo kao članica udruge „U ime obitelji“, te je učestalo prisutna u medijima.

7. Na temelju navedenih utvrđenja prvostupanjski sud je zaključio da je tužiteljica javna osoba zbog svog aktivnog sudjelovanja u raznim inicijativama i referendumima, a da povreda ugledi i časti tužiteljice zbog spornog Članka nije takva da bi opravdano mogla izazvati osobito intenzivnu duševnu bol, pri čemu se Članak niti ne bavi s tužiteljicom kao fizičkom osobom, već njezinom udrugom. Osim toga, po ocjeni prvostupanjskog suda ni naslov niti fotografija tužiteljice nisu nanijeli tužiteljici štetu koja bi opravdavala dosuđenje pravične novčane naknade, osobito iz razloga jer naslov Članka odgovara sadržaju i smislu priloga i odnosi se na zaključak analize znanstvenika koji su u svom znanstvenom radu utvrdili da se inicijativa na čijem je čelu tužiteljica, koristila emocijama, emocionalnom manipulacijom i lažima, dok je fotografija stavljana isključivo iz razloga što je tužiteljica svoju javnu sliku i izgradila preko udruge „U ime obitelji“. Stoga je iz navedenih razloga prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev ocijenivši da tužiteljica sukladno odredbi čl. 21. st. 6. Zakona o medijima („Narodne novine“, broj: 59/2004, 84/2011, 81/2013 – dalje: ZM) u konkretnom slučaju nije dokazala postojanje pretpostavki odgovornosti za štetu.

8. Prema odredbi čl. 365. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP) drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

9. Žalba tužiteljice je osnovana.

10. Osnovano tužiteljica u žalbi ističe bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, navodeći da pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati budući jer su izostali razlozi o odlučnim činjenicama, kao i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

11. U ovoj pravnoj stvari valja poći od tvrdnji tužiteljice da su u naslovu Članka „Znanstvenici s prava pokušali su odgovoriti kako je BA uspjela. Pa, uglavnom lažima i manipulacijama“ objavljene netočne, neistinite i štetne informacije za tužiteljicu, pri čemu su te informacije objavljene u kontekstu znanstvenog članka izrađenog od strane MA, CA i PA objavljenog u časopisu Politička misao pod naslovom „Stjecanje političke moći korištenjem struktura oportuniteta: analiza konzervativnog religiozno-političkog pokreta u Hrvatskoj“.

12. Prvostupanjski sud je u obrazloženju pobijane presude naveo da se u Članku radi o informacijama objavljenim u znanstvenom članku, pri čemu je tužiteljica tijekom postupka tvrdila, a ponavlja i u žalbi da se u znanstvenom članku nigdje ne navodi da bi tužiteljica bila osoba koja je u bilo čemu uspjela lažima i/ili manipulacijom.

12.1. Na takve žalbene navode, a obzirom na to da se znanstveni članak bavi analizom konzervativnog religiozno-političkog pokreta u Hrvatskoj, po ocjeni ovog suda nije jasno na temelju čega je prvostupanjski sud utvrdio da su informacije o tužiteljici i njezinom uspjehu postignutom uglavnom na lažima i manipulacijama, objavljene u znanstvenom članku, osobito ako se ima u vidu sadržaj znanstvenog članka koji prileži spisu. Pri tome valja dodati da prvostupanjski sud u obrazloženju navodi i da se znanstveni članak uopće ne bavi tužiteljicom kao fizičkom osobnom već njezinom udrugom, pa već i zbog toga obrazloženje pobijane presude u dijelu da se radi o informacijama objavljenim u znanstvenom članku, ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

12.2. Ovdje valja dodati da ukoliko bi se radilo o informaciji koja je proizašla iz vrijednosnih sudova autora, tada u pobijanoj presudi nisu navedeni jasni i potpuni razlozi oslobođenja odgovornosti sukladno čl. 21. st. 4. alineja 6. ZM - da je objavljivanje te informacije bilo u javnom interesu te je informacija dana u dobroj vjeru, a što tužiteljica osnovano ukazuje u žalbi.

13. Nadalje, sukladno općim propisima obveznog prava pretpostavke za odgovornost nakladnika za štetu u smislu odredbe čl. 21. ZM jesu:

- štetna radnja (objavljivanje informacije),

- objektivna protupravnost štetne radnje (podobnost informacije da umanji nečiju imovinu ili spriječi njezino povećanje /materijalna šteta/ te nanošenje drugom fizičkog ili psihičkog bola ili straha /nematerijalna šteta/),

- šteta (povreda privatnosti, dostojanstva, ugleda, časti ili nekog drugog zaštićenog prava te psihičke ili fizičke boli ili pak strah pretrpljen zbog takve povrede) i

- uzročna veza između štete i štetne radnje.

13.1. U konkretnom slučaju tužiteljica je u ovom postupku iskazivala o okolnostima u vezi spornog članka i šteti koju je pretrpjela, dok je prvostupanjski sud uopćeno zaključio da tužiteljica nije dokazala postojanje pretpostavki odgovornosti za štetu ne razmatrajući niti ocjenjujući dani iskaz tužiteljice, jer da se radi o jedinom predloženom dokazu na okolnost štete, pri čemu valja istaknuti da sud sukladno čl. 264. ZPP sporne činjenice važne za odluku može utvrđivati i saslušanjem stranaka, pa se stoga presuda u vezi ostvarenja pretpostavki za odgovornost nakladnika za štetu, ne može ispitati.

13.2. Osim toga u kontekstu pretpostavki odgovornosti za štetu, u pobijanoj presudi nisu navedeni razlozi od kakve je važnosti za ocjenu odgovornost tuženika za štetu činjenica, a koju prvostupanjski sud ocjenjuje nespornom, da je tužiteljica podnijela više tužbi radi naknade štete protiv različitih mediju, a što tužiteljica ističe u žalbi.

14. Kako je slijedom navedenog počinjena bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP te je utvrđeno da prvostupanjski sud nije potpuno utvrdio činjenično stanje (čl. 355. ZPP), valjalo je na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP, a radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja na temelju odredbe čl. 370. ZPP ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti istom sudu na ponovno suđenje time da će se sukladno odredbi čl. 371. ZPP nova glavna rasprava održati pred drugim sucem pojedincem.

15. Budući da je ukinuta odluka o glavnoj stvari, valjalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku.

16. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu parničnog postupka na koju mu je ukazano ovim rješenjem te će održati novu glavnu raspravu na kojoj će utvrditi sve odlučne činjenice na koje mu je ukazano ovim rješenjem i to - jesu li objavljene informacije točne i istinite ili nisu, pa posljedično tome i objektivno štetne za tužiteljicu na način da bi prosječni čitač na temelju takve informacije percipirao tužiteljicu kao lažljivu osobu sklonu manipulacijama, zatim će ovisno o utvrđenju radi li se o informacijama ili vrijednosnom sudu autora, razmotriti i ocijeniti postoje li pretpostavke za oslobođenje tuženika od odgovornosti za štetu, pri čemu će prvostupanjski sud imati u vidu i da se u ovoj pravnoj stvari radi o dva sukobljena prava - pravu tužiteljice na zaštitu ugleda, časti i dostojanstva te pravu tuženika na slobodu izražavanja te da je primjenom ustanovljenih kriterija potrebno ocijeniti koje pravo u okolnostima konkretnog slučaja preteže. Nakon što postupi kako mu je ukazano, prvostupanjski sud će biti u mogućnosti pravilnom primjenom materijalnog prava ponovno odlučiti o osnovanosti zahtjeva kao i o troškovima postupka i za svoju odluku dati jasne, potpune i valjane razloge.

17. Na temelju odredbe čl. 166. st. 3. ZPP odlučeno je kao u točci II. izreke.

U Zagrebu, 28. listopada 2025.

Predsjednik vijeća:

Marijan Vugić