Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-391/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Gordane Bošković Majerović kao predsjednice vijeća, Vlaste Mrzljak kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Milene Frankić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ČJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Slavko Nedić, odvjetnik iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Zoran Šarić & Slavko Nedić iz Osijeka, protiv tuženika ĐJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Mladen Jurić, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Pero Jurić i Mladen Jurić j.t.d. iz Osijeka, radi iseljenja, odlučujući o žalbi tuženika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj Ps-14/2020-19 od 14. prosinca 2022., u sjednici vijeća održanoj 28. listopada 2025.
p r e s u d i o je
Odbija se žalba tuženika kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj Ps-14/2020-19 od 14. prosinca 2022.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:
„I/ Nalaže se tuženiku ĐJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da iseli i preda u posjed slobodnu od osoba i stvari tužitelju ČJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nekretninu upisanu u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], u naravi kuća, dvor i oranica u [adresa], površine 4812 m2, k. č. br. [katastarska čestica], u naravi put u selu, površine 83 m2 i k. č. br. [katastarska čestica], u naravi oranica u selu, površine 2685 m2, sve u roku od 15 dana.
II/ Nalaže se tuženiku ĐJ iz [adresa], da tužitelju ČJ iz [adresa], naknadi prouzročeni parnični trošak u ukupnom iznosu od 6.050,00 kuna / 802,97 Eura (slovima: šest tisuća i pedeset kuna / osam stotina dva eura i devedeset sedam centi), sve u roku od 15 dana.“
2. Protiv navedene presude žali se tuženik iz žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. t. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 142/22 i 155/23 - dalje: ZPP), s prijedlogom da ovaj sud pobijanu presudu preinači sukladno žalbenim razlozima ili ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
3. U odgovoru na žalbu tužitelj je osporio žalbene navode tuženika te je predložio odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu.
4. Žalba je neosnovana.
5. Ispitujući pobijanu presudu u smislu čl. 365. st. 2. ZPP, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti, niti je pogrešno primijenjeno materijalno pravo.
6. Nije počinjena niti sadržajno istaknuta bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP jer je izreka razumljiva, ne proturječi sama sebi niti razlozima navedenim u obrazloženju, navedeni su razlozi o svim odlučnim činjenicama koji nisu proturječni izvedenim dokazima, slijedom čega je pobijanu presudu moguće ispitati.
7. Činjenično stanje je također u potpunosti i pravilno utvrđeno, a svi izvedeni dokazi su od strane prvostupanjskog suda ocijenjeni savjesno i brižljivo, sukladno odredbi čl. 8. ZPP.
8. Predmet spora jest zahtjev tužitelja na iseljenje tuženika iz nekretnine opisane kao u izreci pobijane presude te zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka.
9. U prvostupanjskom postupku su utvrđene slijedeće odlučne činjenice:
- da je tužitelj vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], u naravi kuća, dvor i oranica površine 4812 m[2] , k. č. br. [katastarska čestica] u naravi put u selu površine 83 m i k. č. br. [katastarska čestica] u naravi oranica u selu površine 2685 m[2] ,
- da je tuženik brat tužitelja koji uz dopuštenje tužitelja stanuje zajedno s tužiteljem i njihovim roditeljima,
- da su već duže vrijeme odnosi između stranaka poremećeni zbog konzumacije alkohola od strane tuženika koji verbalno maltretira tužitelja kao vlasnika, kao i ostale ukućane te odbija sudjelovati u plaćanju režijskih troškova,
- da tuženik unatoč pozivu tužitelja na iseljenje, odbija iseliti iz kuće pozivajući se na pravo na dom.
- da tuženik odbija iseliti iz kuće.
10. Temeljem provedenih dokaza, sud prvog stupnja je prihvatio tužbeni zahtjev kao osnovan te je za svoju odluku dao jasne i dostatne razloge koje prihvaća i ovaj sud drugog stupnja.
11. Pozivanje tuženika na članak 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, s obzirom na predmet spora te sve okolnosti konkretnog slučaja, nije osnovano.
Naime, pravo na dom se neće štititi ako je potrebno zaštititi prava i slobode drugih. U konkretnom slučaju u ovom predmetu radi se o zaštiti prava vlasništva i prava na dom te o poštovanju privatnog i obiteljskog života, ovdje tužitelja.
12. Tuženik, kako je navedeno i utvrđeno u provedenom dokaznom postupku, zbog svakodnevne konzumacije alkohola verbalno maltretira sve ukućane, uključujući i tužitelja, uz jedan fizički ispad prema ocu te ne sudjeluje u plaćanju režijskih troškova.
13. Sud prvog stupnja je proveo test razmjernosti te je za neosnovanost istaknutog prigovora prava na dom dao jasne i dostatne razloge koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.
14. Miješanje utemeljeno na zakonu, odnosno na pravu vlasništva tužitelja na spornoj nekretnini, sukladno članku 161. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17) u odnosu na tuženika koji nekretninu posjeduju bez valjanog pravnog temelja, da je u konkretnom slučaju miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja tj. zaštitu instituta prava vlasništva, zajamčenog čl. 48. Ustava Republike Hrvatske, te člankom 1. Protokola1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te da je bilo nužno u demokratskom društvu jer je ocjenjeno da postoji dovoljan stupanj razmjernosti između mjere koja se traži (iseljenje) i legitimnog cilja koji bi se tom mjerom ostvario. U konkretnom slučaju radi se o konkurenciji dva privatna prava: prava (neovlaštenog) posjednika na poštivanje njegovog doma i prava vlasnika na slobodno uživanje u vlastitoj imovini. Stavljajući u međusoban odnos ta dva pojedinačna prava, ocjena je prvostupanjskog suda da u konkretnom slučaju pravo vlasništva preteže nad pravom tuženika koji predmetnu nekretninu koristi bez valjane pravne osnove te uz to za korištenje ne plaća nikakvu naknadu niti sudjeluje u plaćanju režijskih troškova, a pored svega zbog stanja u koje se dovodi prekomjernom konzumacijom alkohola, dolazi u verbalne sukobe s ostalim članovima (ocem i bratom, ovdje tužiteljem).
15. Što se tiče tvrdnje tuženika da je ostvario pravo na obnovu nekretnine nakon Domovinskog rata, valja kazati kako je to pravo ostvario prednik tužitelja GJ koji je s Republikom Hrvatskom, Ministarstvom razvitka i obnove 13. veljače 1998. sklopio ugovor o obnovi u ratu oštećene obiteljske kuće, slijedom čega tuženik nema nikakvih vlasničkih prava po osnovi obnove.
16. Isto tako, nisu osnovani navodi tuženika da bi predmetna nekretnina bila bračna stečevina prednika tužitelja i njegove majke DJ jer je iz provedenih dokaza utvrđeno da je otac tužitelja ovu nekretninu naslijedio od svog oca u 5/6 dijela, a 1/6 mu je darovana od strane njegovog brata AJ, tako da ista nekretnina ne predstavlja bračnu stečevinu.
17. Kako je tijekom postupka utvrđeno da tuženik bez valjane pravne osnove koristi kuću koja je u vlasništvu tužitelja, to je sud prvog stupnja pravilno prihvatio tužbeni zahtjev kao osnovan te odlučio kao u izreci presude.
18. Odluka o troškovima parničnog postupka je također pravilna i zakonita te je sud prvog stupnja, suprotno žalbenim navodima žaliteljica, pravilno odmjerio visinu troškova, sukladno Tbr. 7/2 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23).
19. Slijedom iznesenog, valjalo je temeljem čl. 368. st. 1. ZPP žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu, potvrditi prvostupanjsku presudu te odlučiti kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 28. listopada 2025.
Predsjednica vijeća:
Gordana Bošković Majerović
