P-2346/2023-27

REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Jasenki Rundek, na prijedlog višeg sudskog savjetnika Bojana Petraša, u pravnoj stvari tužitelja EUROHERC OSIGURANJE d.d., OIB 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, kojega zastupa punomoćnica Anita Sušac, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, radi isplate regresnog potraživanja u iznosu od 2.155,15 EUR, nakon javne glavne rasprave održane i zaključene 17. rujna 2025., u prisutnosti punomoćnika stranaka, 28. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužitelju iznos od 2.155,15 EUR (slovima: dvije tisuće sto pedeset pet eura petnaest centi) sa zateznim kamatama koje teku od 3. travnja 2023. pa do isplate, po stopi koja se do 29. prosinca 2023. određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana naknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu od 2.202,00 EUR (slovima: dvije tisuće dvjesto dva eura) sa zateznim kamatama koje teku od 28. listopada 2025. do isplate, po stopi od 5,15 % godišnje.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 3. srpnja 2023. podnio tužbu u kojoj tvrdi da je 23. studenoga 2022. u Zagrebu u Ulici Kneza Branimira dogodila prometna nezgoda naletom prednjeg dijela vozila osiguranika tužitelja, reg. oznaka [registarska oznaka], na stražnji dio vozila osiguranika tuženika, reg. oznaka [registarska oznaka]. Budući da je vozilo reg. oznaka [registarska oznaka] u vrijeme nastanka štetnog događa bilo kasko osigurano kod tužitelja, to je tužitelj 3. travnja 2023. na račun izvođača radova isplatio iznos od 4.193,52 EUR, dok je istog dana kompenzirao iznos od 116,78 EUR, odnosno na ime imovinske štete nadoknadio ukupan iznos od 4.310,30 EUR. Držeći da za nastanak štetnog događaja postoji suodgovornost obaju sudionika štetnog događaja u jednakim omjerima, tužitelj od suda tužbom traži da tuženiku naloži isplatu 50 % iznosa kojega je isplatio svojem osiguraniku, zajedno s pripadajućim zateznim kamatama.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu priznao štetni događaj, pasivnu legitimaciju i visinu štete, te osporio dinamiku štetnog događaja i odgovornost osiguranika tuženika za isti s obzirom na to da je osiguranik tužitelja prednjim dijelom vozila udario u stražnji kraj vozila osiguranika tuženika. Osporio je i pravo tužitelja na naknadu štete jer je isplatu izvršio osobi koja nije vlasnik vozila, te dostavio isprave o odnosu s daljnjom trećom osobom kojoj isplata nije izvršena, a nije riječ o oštećenoj osobi. Stoga je predložio u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev u odnosu na tuženika te obvezati tužitelja da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka zajedno sa zateznim kamatama.

3. Tijekom provedbe dokaza sud je pročitao Uvjete za kasko osiguranje cestovnih vozila (list 6.-16. i 65.-91. spisa), Protokol prijave i obrade kasko šteta za vozila u vlasništvu DaimlerChrysler Leasing Hrvatska d.o.o. (list 19.-20. spisa), izjavu osiguranika tužitelja o tijeku nastanka prometne nesreće (list 21. -22. spisa), regresni zahtjev tužitelja (list 25. spisa), obavijest tuženika o neosnovanom odštetnom zahtjevu (list 26.-27. spisa), presliku prometne dozvole za vozilo reg. oznaka [registarska oznaka] (list 32.-33. spisa), izvid štete broj 220510515711/1 (list 34. spisa), obračun visine štete/kalkulaciju troškova popravka (list 35.-36. spisa), prijavu i zahtjev za naknadu štete (list 40.-41. spisa), presliku vozačke dozvole osiguranika tužitelja ĐČ (list 42.-43. spisa), presliku prometne dozvole za vozilo reg. oznaka [registarska oznaka] (list 44.-45. spisa), izvid štete broj 232503200129/1 (list 51. spisa), obračun visine štete/kalkulaciju troškova popravka (list 53.-54. spisa), račun popravka broj 220- 23001368-23 od 20. ožujka 2023. (list 55.-56. spisa), Sporazum o izvansudskoj nagodbi od 22. ožujka 2023. (list 57. spisa), potvrdu o izvršenom plaćanju (list 58. spisa), izjavu o prijeboju (kompenzaciji) od 3. travnja 2023. (list 59. spisa), obvezujuću ponudu kasko osiguranja cestovnih vozila broj 8325008355 (list 60.-61. spisa), potvrdu o uplaćenoj premiji (list 62. spisa), policu kasko osiguranja cestovnih vozila (list 63. - 64. spisa), povijesni izvadak iz sudskog registra za društvo Mobil Leasing d.o.o. (list 101.-171. spisa), te je pregledao fotografije oba vozila u boji (list 175. -185. spisa), saslušao svjedoke ĐČ, AČ i SČ, sve na okolnost dinamike i nastanka štetnog događaja (list 191.-192., 198. i 230.-231. spisa), te je proveo prometno-tehničko vještačenje radi utvrđenja dinamike i nastanka štetnog događaja, po stalnom sudskom vještaku Berislavu Šimunoviću, dipl.ing. strojarstva (list 204.-209. spisa).

4. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

5. Tužbeni zahtjev odnosi se na regresni zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 2.155,15 EUR sa zateznim kamatama na ime naknade štete koja je tužitelju nastala isplatom osigurnine, uslijed prometne nezgode koja se dogodila 23. studenoga 2022. u ulici Kneza Branimira u Zagrebu.

6. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, aktivna i pasivna legitimacija stranaka, kao ni visina štete.

7. Sporno je postoji li krivnja oba sudionika za nastanak predmetne prometne nezgode, odnosno suodgovornost vozača vozila osiguranog kod tuženika za nastanak štete na strani tužitelja.

8. Tužitelj tužbu temelji na odredbi čl. 963. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ 35/05, 41/08 i 78/15; u daljnjem tekstu : ZOO) kojom je propisano da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

9. U konkretnom slučaju primjenjuje se odredba čl. 1072. st. 1. i 2. ZOO-a, prema kojoj za štetu prouzročenu pogonom dvaju ili više motornih vozila, svu štetu snosi vlasnik motornog vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj, a ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje. Prema odredbi čl. 1072. st. 4. ZOO-a, krivnjom vlasnika smatra se i krivnja osobe kojom se on poslužio prilikom nastanka štetnog događaja ili kojoj je motorno vozilo povjerio. Budući da je u konkretnom slučaju riječ o šteti koju su prouzročili međusobno vlasnici motornih vozila svojom krivnjom, njihova se međusobna odgovornost prosuđuje prema pravilima koja reguliraju odgovornost po osnovi krivnje (subjektivna odgovornost).

10. Iz izjave o tijeku nastanka prometne nesreće i iskaza ĐČ proizlazi da je predmetnog dana ujutro vozio Branimirovom ulicom iz Dubrave prema glavnom kolodvoru brzinom oko 50 km/h. U jednom trenutku mu se crni Audi počeo ubacivati u traku ispred njega, a kada se ubacio s pola širine vozila, vozilo ispred Audija je naglo zakočilo, a onda je počeo kočiti i Audi i vraćati se natrag u drugu traku, pa je i on počeo kočiti, ali se nije mogao zaustaviti i udario je u njegovu zadnju desnu stranu. Nije se mogao prisjetiti je li auto koji se počeo ubacivati ispred imao uključen pokazivač smjera. To vozilo se već 300-400 metara ranije pokušalo prestrojiti u njegovu traku, ali je od toga odustalo.

11. Svjedok SČ, vozač vozila reg. oznaka [registarska oznaka] je u svom iskazu pred sudom naveo da se vozio Branimirovom ulicom u smjeru zapada lijevom prometnom trakom brzinom oko 50-60 km/h i odlučio se prestrojiti u desnu traku, ali vozilo ispred njega je u tom trenutku naglo zakočilo tako da je i on morao naglo zakočiti i zaustaviti se. Tada je na njegov stražnji desni dio vozila udarilo drugo vozilo. Prilikom prestrojavanja pravodobno je uključio desni pokazivač smjera, a već prilikom prestrojavanja je morao zakočiti zbog kočenja vozila ispred. Radnju prestrojavanja je uspio obaviti u većem dijelu, u lijevoj prometnoj traci ostao je još zadnji lijevi kotač.

12. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka Berislava Šimunovića, dipl. ing. strojarstva (list 204.-209. spisa), koje je sud u cijelosti prihvatio jer su izrađeni stručno i u skladu s danim zadatkom i dokumentacijom u spisu, proizlazi da je u štetnom događaju vozač vozila osiguranika tuženika poduzeo radnju intenzivnog kočenja dok je bio u radnji prestrojavanja ispred vozila osiguranika tužitelja. I vozač vozila osiguranika tužitelja je poduzeo radnju intenzivnog kočenja, međutim on nije uspio na vrijeme zaustaviti svoje vozilo, pa je došlo do predmetnog štetnog događaja. Sudski vještak iz spisa nije mogao utvrditi je li vozač vozila osiguranika tuženika radnju prestrojavanja najavio pravovremenim paljenjem desnog pokazivača smjera. Ako je najavio, tada je vozač vozila osiguranika tužitelja mogao smanjivanjem brzine svog vozila osigurati potreban sigurnosni razmak između svog vozila i vozila osiguranika tuženika, pa bi u predmetnom štetnom događaju radnjom kočenja uspio zaustaviti svoje vozilo prije naleta na vozilo osiguranika tuženika i do ovog štetnog događaja ne bi došlo. U slučaju da radnju prestrojavanja nije najavio, tada je tehnički moguće da je vozilo osiguranika tuženika prestrojavanjem smanjilo razmak vozilu osiguranika tužitelja ispod potrebnog sigurnosnog, tako da vozač vozila osiguranika tužitelja nije imao dovoljno prostora da radnjom kočenja izbjegne štetni događaj.

13. Na temelju iskaza saslušanih svjedoka sudionika štetnog događaja, uzimajući u obzir karakteristike ceste i postojeće okolnosti na cesti i u prometu sud je zaključio da postoji obostrana krivnja vozača za štetu i štetni događaj. S obzirom na brzinu kretanja vozila i druge okolnosti prometa, na strani vozača vozila osiguranog kod tužitelja, ĐČ, postoji krivnja zbog izazivanja opasnosti propuštanjem držanja svog vozila na sigurnoj udaljenosti od drugog vozila u prometu u smislu odredbe članka 37 . Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20 i 114/22); u daljnjem tekstu: ZSPC/), te neodržavanjem potrebnog razmaka između vozila u vožnji, propisanog člankom 109. ZSPC-a.

14. Krivnju vozača vozila osiguranog kod tuženika, SČ valja promatrati primjenom članka 43. stavka 1. i 2. ZSPC-a, koji propisuje da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. Prije započinjanja radnji iz stavka 1. toga članka, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja. Utvrđene okolnosti konkretnog slučaja upućuju sud na zaključak da je vozač vozila osiguranog kod tuženika započeo mijenjati prometnu traku dovodeći u opasnost vozila koja su se kretala u desnoj prometnoj traci, tj. vozilo osiguranika tužitelja.

15. Uz navedeno, krivnja vozača SČ proizlazi i iz povrede odredbe članka 52. stavka i 2. ZSPC-a, prema kojoj vozač koji namjerava znatnije smanjiti brzinu kretanja vozila ili ga zaustaviti, dužan je to učiniti, osim u slučaju neposredne opasnosti, na način kojim neće ugroziti ili u većoj mjeri ometati druge vozače koji se kreću iza njega. Sam nastanak štetnog događaja upućuje na zaključak da je do ugroze drugih vozača u prometu, od strane tuženikovog osiguranika, došlo.

16. Slijedom utvrđenog, proizlazi da su u konkretnom slučaju oba sudionika (osiguranika) kriva za nastanak štetnog događaja, i to prema mišljenju suda u jednakoj mjeri, tj. u omjeru 50 % : 50 %.

17. Utvrdivši u postupku činjenično stanje na temelju isprava dostavljenih u spis i iskaza svjedoka sudionika štetnog događaja, a vodeći se načelom ekonomičnosti postupka, sud je kao nesvrhovit odbio prijedlog tužitelja za dopunom nalaza i mišljenja prometnog vještaka s obzirom na iskaz svjedoka SČ.

18. Budući da tuženi zahtjev tužitelja glasi na 50 % iznosa štete, a u postupku je utvrđeno da je njegov osiguranik u istom omjeru suodgovoran za štetu, tužbeni zahtjev je ocijenjen neosnovanim, te je odlučeno kao u točki I. izreke presude.

19. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23; u daljnjem tekstu: Tarifa). Tužitelju je priznat trošak sastava tužbe u iznosu od po 200,00 EUR (Tbr. 7.1. Tarife), trošak zastupanja na pet ročišta održanih 24. travnja 2024., 26. lipnja 2024., 15. listopada 2024., 13. svibnja 2025. i 17. rujna 2025. u iznosu od 200,00 EUR po svakom ročištu (Tbr. 9.1. Tarife), trošak sastava podneska od 13. siječnja 2025. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8.1. Tarife), pripadajući PDV u iznosu od 350,00 EUR (Tbr. 42. Tarife), te troška sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 34,00 EUR i sudske pristojbe za presudu u iznosu od 68,00 EUR, u skladu s odredbom Tar. br. 1. t. 1. i Tar. br. 2. t. 1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“ broj 53/2019 i 92/2021), što ukupno iznosi 2.202,00 EUR, na koji iznos mu pripadaju i zatezne kamate od dana donošenja presude do isplate.

20. Tužitelju za vođenje ove parnice nije priznat trošak sastava podneska od 25. rujna 2023. s obzirom na to da je svoje očitovanje na navode tuženika iz odgovora na tužbu mogao iznijeti usmeno na pripremnom ročištu (čl. 155. st. 1. ZPP-a).

U Zagrebu 28. listopada 2025.

SUDAC:

JASENKA RUNDEK

Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik:

BOJAN PETRAŠ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, odnosno od dana objave presude, ako uredno obaviještena stranka nije pristupila na ročište za objavu, i to u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranku. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.