Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

Sesvete, Industrijska cesta 15

Poslovni broj: P-588/2022-39

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, po sucu toga suda Lovri Tomičiću, u pravnoj stvari tužiteljice ĐG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupaju punomoćnici Ante Mihaljević i Neda Mihaljević, odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda, Zagreb, Božidara Adžije 34, protiv tuženice GG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Monica Golub, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Šooš Maceljski, Mandić, Stanić & Partneri d.o.o., Zagreb, Trg žrtava fašizma 6, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne i javne rasprave zaključene 19. rujna 2024. u prisutnosti punomoćnice tužiteljice i zamjenice punomoćnice tuženice, odvjetničke vježbenice AG, s danom objave 28. listopada 2025.

p r e s u d i o j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica ĐG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], dosjelošću stekla pravo vlasništva na fizički određenom dijelu nekretnine sada označene kao z. k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], oznake HG, DVORIŠTE, VOĆNJAK, KUĆA, BRCKOVLJANI, STJEPANA RADIĆA 123, GOSPODARSKA ZGRADA, [adresa], HG, ukupne površine 1294 m2 (dalje: Nekretnina), i to dijela Nekretnine koji je na Skici izmjere, koja je Prilog 4. vještačkog nalaza i mišljenja vještaka Ivice Šarušića, mag.ing.geod.et geoinf., od dana 8. svibnja 2024. godine označen i opisan točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-A, površine 14 m2, koja Skica izmjere čini sastavni dio presude, te je tužiteljica ovlaštena na temelju ove presude zatražiti i postići uknjižbu isključivog prava vlasništva tog dijela nekretnine na svoje ime, uz istodobnu uknjižbu brisanja svih vlasničkih prava na tom dijelu nekretnine s imena tuženice GG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa].

II. Tuženica GG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] dužna je trpjeti da tužiteljica ĐG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], na temelju ove presude i geodetskog elaborata koji će sačiniti u skladu s tom presudom provede parcelaciju i izdvajanje dijela nekretnine opisane u točki I. u novoformiranu nekretninu (česticu), kao i trpjeti da tužiteljica ĐG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] na temelju ove presude i provedene parcelacije u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Sesvetama, Zemljišnoknjižni odjel Dugo Selo, provede upis prava vlasništva te novoformirane nekretnine nastale formiranjem od dijela nekretnine u svoje ime.

III. Nalaže se tuženici da u roku od 15 (petnaest) dana naknadi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 2.482,38 eur sa zateznom kamatom tekućom od 28. listopada 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije Europske središnje banke.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 17. studenog 2022. podnijela ovome sudu protutužbu u predmetu poslovni broj Ps-14/2022. Postupanje po toj protutužbi izdvojeno je iz prethodno navedenog predmeta te se po istoj vodi ovaj postupak kao po tužbi. U bitnome navodi kako je točno da je ona suvlasnica i isključiva posjednica nekretnine označene kao z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to nekretnine koja je po svom položaju, obliku i površini te nespornoj međi koja je vidljiva na terenu i prati katastarsku među, oduvijek obuhvaćala i sporni dio čiju predaju u posjed traži, ovdje tuženica. Da je tome tako proizlazi primjerice iz kopije katastarskog plana od 12. veljače 1988., kopije katastarskog plana od 2. travnja 1990., kopije katastarskog plana od dana 20. ožujka 2002., zatim kopije povijesnog katastarskog plana od dana 24. kolovoza 2017. i slično, iz koje dokumentacije i prikaza jasno proizlazi kako se sporni dio nekretnine predaju kojeg u posjed traži tužiteljica (ovdje tuženica) još od 1987. ulazi u sastav nekretnine koja se nalazi u vlasništvu i posjedu tuženice (ovdje tužiteljice) i njenih pravnih prednika, a koji su tu nekretninu stekli na temelju Ugovora o kupoprodaji koji je zaključen 23. lipnja 1987. između VG i VG AG, kao kupaca, i MG, kao prodavateljice. S tim u vezi, nije točno da bi tužiteljica svojevoljno svojom ogradom prešla na nekretninu tuženice, a osobito nije točno da bi tužiteljica takvom radnjom protupravno oduzela dio nekretnine tuženici. Naime, upravo mjesto na kojem se dugi niz godina, pa tako i danas, nalazi sporna ograda, oduvijek čini nespornu među između nekretnina označenih kao z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to sve od dana kada su pravni prednici tužiteljice tu nekretninu stekli, a vjerojatno i ranije. Ujedno, mjesto na kojem je postavljena ograda prati stanje u katastarskim nacrtima, te ograda prati i spaja na nespornoj međi davno postavljene betonske parapete i stupove. Potpuno je nelogično da bi sporni dio nekretnine pripadao tuženici, formirajući tako posve neprirodan „šiljak“ koji bi zadirao u nekretninu tužiteljice. Između pravnih prednika tužiteljice i pravnih prednika tuženice spora o međi nikada nije bilo, te nitko nikada vlasništvo i/ili posjed tužiteljice i njenih pravnih prednika na spornom dijelu nekretnine nije osporavao. Isto nije osporavala ni neposredna pravna prednica tuženice koja je z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u tada zatečenom stanju (dakle s postavljenom ogradom) stekla Ugovorom o kupoprodaji od dana 8. travnja 2019. godine, a istu nije osporavala ni tuženica sve do dana 8. rujna 2022. Ogradu nikada nije osporavala ni ŽG od koje je neposredna pravna prednica tuženice kupila i stekla nekretninu označenu kao z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a upravo pravni prednik ŽG, sada pok. UG, je skupa s pravnim prednicima tužiteljice sudjelovao i pomagao u označavanju međe. Tužiteljica i njezini pravni prednici nisu nikada sudjelovali u bilo kakvim postupcima u kojima bi međa između nekretnina označenih kao z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno položaj, oblik i/ili površina tih nekretnina bila izmijenjena, pa se ukazuje spornim da bi ikada u zakonito provedenom postupku došlo do eventualne promjene oblika z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način kako je to prikazano na Skici stvarnog stanja od dana 11. kolovoza 2022., koju osporava u cijelosti. Ako je i došlo do bilo kakvih promjena, takve promjene nisu mogle biti izvršene zakonito, jer bi se njima bez valjane pravne osnove i pravnog temelja oduzimalo pravo vlasništva tužiteljici odnosno njezinim pravnim prednicima, a bez znanja i suglasnosti vlasnika čime bi došlo do povrede prava na mirno uživanje vlasništva tužiteljice odnosno njezinih pravnih prednika. Ovdje je potrebno naglasiti da iako je za katastarsku općinu [katastarska općina] proveden postupak preoblikovanja zemljišne knjige, pravni prednici tužiteljice, a ni tužiteljica, u tom postupku nisu nikada sudjelovali, niti su o njemu bili uredno obaviješteni, kako u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica], tako i u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica]. iako je u Izvodu iz popisnog lista broj 3019 od 29. lipnja 2010. sastavljenom u svezi s tim postupkom preoblikovanja u odnosu na z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] navedeno ime LG (supruga i neposrednog pravnog prednika tužiteljice), uz opasku „BEZ STRANKE – DOSTAVA UREDNA“ uredna, on nikako nije bio niti mogao biti uredno pozvan (pa slijedom toga nije mogao ni dati izjavu o suglasnosti na izložene podatke koji su navodno utvrđeni katastarskom izmjerom,), kako to proizlazi iz zapisnika, jer je umro **.**.2009. Ističe, kako tko je, kako, i na temelju koje dokumentacije eventualno nezakonito izmijenio oblik, položaj, veličinu nekretnine označene kao z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nije razvidno. S druge pak strane, prema pravnom shvaćanju Županijskog suda u Zagrebu, zauzetog na sjednici Odjela od 14. veljače 2013., rješenje doneseno u završenom postupku obnove zemljišne knjige veže sve stranke koje su sudjelovale u tom postupku, a nisu protiv tog rješenja izjavile prigovor odnosno podnijele tužbu za ispravak u smislu čl. 197. Zakona o zemljišnim knjigama, dok u postupku obnove zemljišne knjige u odnosu na z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], stranka nedvojbeno nije sudjelovala, niti joj je dostava uredno izvršena iz razloga što je umrla još 25. rujna 2009. S tim u vezi, ni eventualno izvršene promjene u postupku obnove zemljišne knjige ne vežu tužiteljicu, s obzirom da ni ona, ni njezini pravni prednici u takvom postupku nisu nikada sudjelovali, ni bili uredno pozvani. Opreza radi ističe i da tuženica kod stjecanja nekretnine označene kao z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u odnosu na eventualno stjecanje prava vlasništva na spornom dijelu nekretnine na koje se poziva u tužbi, a čiju predaju u posjed traži, i koje joj se osporava, nije bila niti mogla biti u dobroj vjeri. Naime, neposredna pravna prednica tužiteljice je zaključenjem Ugovora o kupoprodaji nekretnine 2019. godine stupila u posjed te nekretnine u stanju u kakvom je ona bila dana 8. travnja 2019., dok je tuženica (tamo tužiteljica) u posjed darovane nekretnine stupila 23. travnja 2021. Ni tuženica (tamo tužiteljica) ni njezina neposredna pravna prednica nisu stupajući u posjed z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] preuzele u posjed i sporni dio te nekretnine jer je taj dio, kako je ranije detaljno opisano, još od 1987. godine u vlasništvu, odnosno zakonitom, istinitom i poštenom posjedu tužiteljice (tamo tuženice) odnosno njezinih pravnih prednika, te je dugi niz godina ograđen ogradom i čini sastavni dio nekretnine označene kao z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Imajući u vidu navedena činjenična utvrđenja, u situaciji kada prodavatelj i/ili darovatelj sporne dijelove predmetnih nekretnina nije predao u posjed kupcu/daroprimcu niti ih je mogao predati jer su iste u posjedu trećih osoba, onda je tuženica već zbog toga imala dovoljno razloga posumnjati da se zemljišnoknjižno stanje razlikuje od stvarnog, izvanknjižnog stanja kupljenih nekretnina. S tim u vezi, ne može se smatrati da je tuženica prilikom sklapanja navedenog pravnog posla postupala u dobroj vjeri s povjerenjem u zemljišne knjige, jer prilikom stjecanja predmetnih nekretnina nije upotrijebila dužnu pažnju potrebnu za takav način stjecanja u pravnom prometu (tako i sudska praksa, Presuda Županijskog suda u Rijeci, poslovni broj Gž-1193/2021, od 23. prosinca 2022). Nastavno na sve izneseno, s obzirom da se tužiteljica nalazi u istinitom, zakonitom i poštenom posjedu dijela nekretnine čiju predaju u posjed traži tuženica (tamo tužiteljica), zajedno sa svojim pravnim prednicima više od 30 godina, to je ista u svakom slučaju stekla pravo vlasništva tog dijela nekretnine dosjelošću.

2. U odgovoru na tužbu tuženica u bitnome ističe kako u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev te ističe kako su tužba i tužbeni zahtjev neosnovani, a što jasno proizlazi iz sadržaja same tužbe te činjeničnih navoda i predloženih dokaza. Prije svega, tuženica ističe kako u cijelosti ostaje kod svih navoda i dokaznih prijedloga iznesenih u tužbi radi predaje u posjed dijela nekretnine od dana 3. listopada 2022. (poslovni broj Ps-14/2022). Dodatno, osporavajući tužbu tuženica ističe kako na strani tužiteljice nisu ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, a koje moraju biti ispunjene u vrijeme podnošenja tužbe i to iz razloga kako slijedi. Naime, odredbom člankom 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08, 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. dalje: ZV) propisane su zakonske pretpostavke za stjecanja prava vlasništva dosjelošću. Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, prije svega, traži se tzv. kvalificirani posjed, odnosno posjed koji je zakonit, pošten i istinit. S istim u vezi ističe se kako je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja (pravo na posjed) i pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed te istinit ako nije pribavljen ni silom ni potajno, ili prijevarom, ni zloupotrebom povjerenja (vi, clam, praecario). Kao najvažnije tuženica ističe kako nisu točni navodi tužiteljice da nekretnina u vlasništvu tuženice (kat. čest. [katastarska čestica]) nikada nije obuhvaćala dio nekretnine čiju predaju u posjed tuženica kao tužiteljica traži u postupku koji se vodi pod poslovnim brojem Ps-14/2022 te kako ni tuženica ni njeni pravni prednici nikada nisu bili u posjedu spornog dijela nekretnine. Dakle, tužiteljica potpuno neosnovano navodi kako je „…taj dio oduvijek, odnosno barem od 1987. godine, kada su nekretninu označenu kao z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stara oznaka z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) kupili pravni prednici tužene činio dio nekretnine označene kao z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].“ Međutim, nesporno je kako je tužiteljica znala da u odnosu na sporni dio nekretnine niti ona niti netko od njenih prednika nije bio upisan u zemljišne knjige, a što upravo potvrđuje sljedećim navodima: „Da je tome tako jasno proizlazi iz primjerice, kopije katastarskog plana od 12. veljače 1988., kopije katastarskog plana od 2. travnja 1990., kopije katastarskog plana od 20. ožujka 2002., zatim kopije povijesnog katastarskog plana od dana 24. kolovoza 2017. i slično, iz koje dokumentacije i prikaza jasno proizlazi kako se sporni dio nekretnine predaju kojeg u posjed traži tužiteljica u ovom postupku još od 1987. ulazi u sastav nekretnine koja se nalazi u vlasništvu i posjedu tuženice i njenih pravnih prednika, a koji su tu nekretninu stekli na temelju Ugovora o kupoprodaji koji je zaključen 23. lipnja 1987. između VG i OG, kao kupaca, i MG, kao prodavateljice.“ Jednako tako, a kako bi očito opravdala svoju savjesnost, odnosno savjesnost svojih prednika, tužiteljica sasvim paušalno navodi „Ovdje je potrebno naglasiti da iako je za katastarsku općinu [katastarska općina] proveden postupak preoblikovanja zemljišne knjige, pravni prednici tužene, a ni tužena, u tom postupku nisu nikada sudjelovali, niti su o njemu bili uredno obaviješteni, kako u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica]. tako i u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica]. Iako je u Izvodu iz popisnog lista broj 3019 od 29. lipnja 2010. godine sastavljenom u svezi s tim postupkom preoblikovanja u odnosu na z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] navedeno ime LG (supruga i neposrednog pravnog prednika tužene), uz opasku ,BEZ STRANKE - DOSTAVA UREDNA” uredna, on nikako nije bio niti mogao biti uredno pozvan (pa slijedom toga nije mogao ni dati izjavu o suglasnosti na izložene podatke koji su navodno utvrđeni katastarskom izmjerom), kako to proizlazi iz zapisnika, jer je umro **.**.2009..“ Takvim paušalnim navodima tužiteljica evidentno nastoji dokazati poštenje svojih prednika. Međutim, već sam navod tužiteljice gdje ističe kako je proveden postupak preoblikovanja zemljišne knjige „uz opasku “BEZ STRANKE - DOSTAVA UREDNA”“ te navod kako „…rješenje doneseno u završenom postupku obnove zemljišne knjige veže sve stranke koje su sudjelovale u tom postupku, a nisu protiv tog rješenja izjavile prigovor odnosno podnijele tužbu za ispravak u smislu čl. 197. Zakona o zemljišnim knjigama, dok u postupku obnove zemljišne knjige u odnosu na z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], stranka nedvojbeno nije sudjelovala, niti joj je dostava uredno izvršena…“ dokazuje upravo suprotno. Dakle, osim što posjed tužiteljice nije zakonit budući ista nema valjani pravni temelj tog posjedovanja, posjed iste nije niti pošten jer je ista znala da joj ne pripada pravo na posjed spornog dijela nekretnine. S navedenim u vezi naglašava se kako prema stajalištu sudske prakse "iako postoji zakonska presumpcija savjesnog posjeda, nesavjesnost posjeda ne treba dokazivati protivna stranka kad iz navoda samog posjednika proizlazi da je njegov posjed nesavjestan." (VSRH, Rev 1953/1984. od dana 8. siječnja 1985. godine). Nadalje, točno je kako je tuženica vlasništvo predmetne nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], DVORIŠTE površine 481 m2, VOĆNJAK površine 613 m2, KUĆA, [adresa] površine 117 m2, GOSPODARSKA ZGRADA, [adresa], HG [adresa] površine 83 m2, sve ukupne površine 1294 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. (308021) [adresa], Zemljišnoknjižni odjel Dugo Selo, Općinskog suda Sesvetama stekla na temelju ugovora o darovanju od svoje pravne prednice SG, a ova pak od svoje prednice ŽG. No, nije točan navod tužiteljice gdje navodi „Opreza radi, tužena ističe kako tužiteljica kod stjecanja pokretnine označene kao z. k. č. br [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. a u odnosu na eventualno stjecanje prava vlasništva na spornom dijelu nekretnine na koje se poziva tužiteljica u tužbi, a čiju predaju u posjed traži u ovom postupku, i koje joj se osporava, nije bila niti mogla biti u dobroj vjeri. Naime, neposredna pravna prednica tužiteljice je zaključenjem Ugovora o kupoprodaji nekretnine 2019. stupila u posjed te nekretnine u stanju u kakvom je ona bila dana 8. travnja 2019., dok je tužiteljica u posjed darovane nekretnine stupila 23. travnja 2021. Ni tužiteljica ni njezina neposredna pravna prednica nisu stupajući u posjed z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] preuzele u posjed i sporni dio te nekretnine jer je taj dio, kako je ranije detaljno opisano, još od 1987. u vlasništvu, odnosno zakonitom, istinitom i poštenom posjedu tužene odnosno njezinih pravnih prednika, te je dugi niz godina ograđen ogradom i čini sastavni dio nekretnine označene kao z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].“ Upravo suprotno paušalnim navodima tužiteljice, iz samog Ugovora o kupoprodaji nekretnine od dana 8. travnja 2019. zaključenog između ŽG i SG (prednice tuženice), vidljivo je jamstvo koje ŽG kao prodavateljica daje, odnosno jamči kupcu da je predmetna nekretnina njeno isključivo vlasništvo. Dakle, nije sporno kako su pravna prednica tuženice te tuženica stupajući u posjed preuzele i sporni dio nekretnine, a sve iz razloga budući je taj dio upravo bio u vlasništvu i posjedu ŽG dugi niz godina. Jednako tako, tužiteljica netočno navodi „Naime, upravo mjesto na kojem se dugi niz godina, pa tako i danas, nalazi sporna ograda, oduvijek čini nespornu među između nekretnina označenih kao z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to sve od dana kada su pravni prednici tužene tu nekretninu stekli, a vjerojatno i ranije. Ujedno, mjesto na kojem je postavljena ograda prati stanje u katastarskim nacrtima, te ograda prati i spaja na nespornoj medi davno postavljene betonske parapete i stupove. Potpuno je nelogično da bi sporni dio nekretnine pripadao tužiteljici, formirajući tako posve neprirodan „šiljak" koji bi zadirao u nekretninu tužene.“ Da je tužiteljica svojevoljno ogradom prešla na nekretninu tuženice te da je takvom radnjom protupravno oduzela dio nekretnine tuženici bez ikakvog pravnog temelja, proizlazi i iz sljedećih činjenica. Naime, tužiteljica je ogradu postavila tek kada je čula da će kuću na kupiti prednica tuženice (SG). Dakle, ograda nije je postojala dugi niz godina, niti ta ograda čini nespornu među. Jednako tako, tužiteljica sasvim neosnovano ističe kako da je potpuno nelogično da bi sporni dio nekretnine pripadao tuženici, formirajući tako posve neprirodan „šiljak" koji bi zadirao u nekretninu tužiteljice. Naime, takav „šiljak" na nekretnini tuženice potpuno je logično izveden, a sve kako bi se nesmetano prijevoznim sredstvom, odnosno automobilom moglo uči u dvorište tuženice. Sve navedeno upravo je vidljivo iz Skice stvarnog stanja od 11. kolovoza 2022. koju skicu je izradio ovlašteni inženjer geodezije ZG, a na kojoj skici je ograda tužiteljice označena crvenom linijom. Dakle, tužiteljica je takvom radnjom protupravno oduzela tuženici dio njezine nekretnine kat. čest. [katastarska čestica], DVORIŠTE površine 481 m2, VOĆNJAK površine 613 m2, KUĆA, [adresa] površine 117 m2, GOSPODARSKA ZGRADA, [adresa], HG [adresa] površine 83 m2, sve ukupne površine 1294 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. (308021) [adresa], Zemljišnoknjižni odjel Dugo Selo, Općinskog suda Sesvetama, a koji se na Skici stvarnog stanja nalazi iza crveno označene linije te se ista u navedenom dijelu bespravno nalazi u njezinom posjedu. Usprkos pozivima tuženice da tužiteljica vrati ogradu na među između nekretnina stranaka, sukladno Slici stvarnog stanja od dana 11. kolovoza 2022. te preda tuženici u posjed dio nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], DVORIŠTE površine 481 m2, VOĆNJAK površine 613 m2, KUĆA, [adresa] površine 117 m2, GOSPODARSKA ZGRADA, [adresa], HG [adresa] površine 83 m2, sve ukupne površine 1294 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. (308021) [adresa], Zemljišnoknjižni odjel Dugo Selo, Općinskog suda Sesvetama, koji dio je tužiteljica protupravno i neosnovano prisvojila na gore opisani način, tužiteljica je navedeno odbila svojevoljno učiniti. Slijedom svega navedenog, nesporno proizlazi kako na strani tužiteljice nisu ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, a koje moraju biti ispunjene u vrijeme podnošenja tužbe. Osim što tužiteljica nema zakonit i istinit posjed, ista je nepošten posjednik. Stoga, bez obzira na potpuno neosnovane i paušalne navode tužiteljice kako se sporni dio nekretnine dugi niz godina nalazi u vlasništvu i posjedu tužiteljice i njenih prednika, odnosno bez obzira na vrijeme posjedovanja, ista ne može steći vlasništvo dosjelošću (niti redovnom niti izvanrednom). Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev.

3. U ovoj pravnoj stvari izveden je dokaz geodetskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Ivici Šarušiću, mag. ing. geod. et. geoinf. te je tužiteljica podneskom od 4. lipnja 2024. uskladila svoj tužbeni zahtjev sa nalazom i mišljenjem geodetskog vještaka

4. Tijekom postupka sud je pregledao kopije katastarskog plana (str. 7-10 spisa), posjedovnicu (str. 11 spisa), vlastovnicu (str. 12 i 13 spisa), teretovnicu (str. 14 – 19 spisa), presliku Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 8. travnja 2019. (str. 20 – 23 spisa), Zapisnik sastavljen od Općinskog građanskog suda u Zagrebu Zemljišnoknjižnog odjela Dugo Selo 14. lipnja 2010. povodom preoblikovanja zemljišne knjige za katastarsku općinu [katastarska općina] (str. 24 i 25 spisa), izvod iz posjedovnog lista broj 3019 (str. 26 spisa), tužbu GG od 3. listopada 2022. (str. 36 – 39 spisa), izvadak iz BZP-a za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 40 i 41 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 42 i 43 spisa), skicu stvarnog stanja (str. 44 spisa), izvod iz katastarskog plana (str. 45 spisa), poziv na mirno rješenje spora od 8. rujna 2022. (str. 46 i 47 spisa), izvadak iz BZP-a za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 55 – 58 spisa), dopis društva DDM REO ADRIA d.o.o. od 12. rujna 2022. (str. 59 spisa), Zapisnik Općinskog suda u Sesvetama Stalne službe u Dugom Selu zemljišnoknjižnog odjela poslovni broj Z-1171/2020/359 od 14. lipnja 2010. (str. 60 – 62 spisa), izvod iz posjedovnog lista broj 3535 (str. 63 spisa), ortofotokartu (str. 64 i 65 spisa), fotografije (str. 69 – 71 spisa), rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Slavice Perić iz Dugog Sela poslovni broj O-930/09 od 27. listopada 2009. (str. 72 – 74 spisa), rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Slavice Perić, iz Dugog Sela poslovni broj O-930/09, 2401/16 od 7. travnja 2016. (str. 75 i 76 spisa), Ugovor o prodaji od 23. lipnja 1987. (str. 77 – 80 spisa), kopije katastarskog plana (str. 81 -84 spisa), ortofotokarte na cd-u (str. 85 spisa), dopis – dostava podataka Katastra Dugo Selo od 28. ožujka 2023. (str. 89 i 90 spisa), izvod iz katastarskog plana (str. 91 i 92 spisa), izvadak iz BZP-a za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 93 i 94 spisa), Odluku o katastarskoj izmjeri na području općine [adresa] (str. 95 i 96 spisa), Odluku o stavljanju u primjenu katastarskog operata za katastarsku općinu [katastarska općina] od 21. svibnja 2012. (str. 97 i 98 spisa), Odluku o otvaranju zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] (str. 99 spisa), izvod iz posjedovnog lista broj 3019 (str. 100 spisa), Zapisnik Općinskog suda u Sesvetama Stalne službe u Dugom Selu zemljišnoknjižnog odjela broj Z-1171/2010/480 od 29. lipnja 2010. (str. 101 – 103 spisa), Zapisnik Općinskog suda u Sesvetama Stalne službe u Dugom Selu broj Z-1171/2010/480 od 5. listopada 2010. (str. 104 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 105 – 106 spisa), izvješća o zgradi ili drugoj građevini (str. 107 – 118 spisa), izvadak iz zemljišne knjige (str. 120 i 121 spisa), Zapisnik (str. 122 spisa), izvadak iz zemljišne knjige (str. 123 i 124 spisa), Zapisnik (str. 125 spisa), izvadak iz zemljišne knjige (str. 126 i 127 spisa), knjigu promjena (str. 128 spisa), popisni list broj 3019 (str. 129 spisa), popisni list broj 3019 (str. 130 spisa), Zapisnik (str. 131- 133 spisa), preslike osobnih iskaznica (str. 135 i 136 spisa), izvode iz popisnog lista (str. 138 i 139 spisa), izvatke iz zemljišne knjige (str. 140 – 146 spisa), izveden je dokaz očevidom na licu mjesta predmetne nekretnine, a na kojem očevidu su saslušane i stranke (str. 163 – 169 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivice Šarušića, mag. ing. geod. et geoinf. Ivice Šarušića od 8. svibnja 2024. (str. 171 – 184 spisa), izveden je dokaz saslušanjem vještaka Ivice Šarušića (str. 198 spisa), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka EG (str. 211 i 212 spisa), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka DG (str. 212 spisa), izveden je dokaz saslušanjem svjedokinje IG (str. 213 spisa) i izveden je dokaz saslušanjem svjedokinje ŽG (str. 213 i 214 spisa)

5. Nije izveden dokaz saslušanjem svjedokinje SG, budući da je tuženica podneskom od 31. siječnja 2025. odustala od tog dokaznog prijedloga. Nije izveden dokaz saslušanjem svjedoka BG, budući da je tužiteljica na ročištu za glavnu raspravu 20. ožujka 2025. odustala od tog dokaznog prijedloga. Nije izveden niti dokaz saslušanjem svjedoka ČG, budući da je tuženica podneskom od 8. srpnja 2025. odustala od tog dokaznog prijedloga.

6. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP) ovaj sud je ocijenio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev iz podneska tužiteljice od 4. lipnja 2024. u cijelosti osnovan.

7. Predmet spora je tužiteljičin zahtjev za utvrđenje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini, odnosno fizički određenom dijelu nekretnine i to na temelju instituta dosjelosti.

8. Radi se o dijelu nekretnine označene kao z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina je u vlasništvu tuženice. Pri tome se radi o površini od 14 m2 koju je geodetski vještak Ivica Šarušić označio na skici izmjere, koja se nalazi u prilogu njegovog nalaza i mišljenja i to točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-A.

9. Između stranaka je sporno postoje li na strani tužiteljice zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva na nekretnini dosjelošću.

10. Naime, odredbom čl. 159. st. 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.

11. Nadalje, je u odredbi čl. 159. st. 2. ZV-a propisano da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, steče dosjelošću vlasništvo te nekretnine protekom deset godina neprekinutog samostalnog posjedovanja.

12. Iz predmetne tužbe razvidno je kako tužiteljica tvrdi da je predmetni dio nekretnine u samostalnom, zakonitom, istinitom i poštenom posjedu nje i njenih pravnih prednika u dovoljno dugom vremenskom razdoblju da je ista stekla pravo vlasništva na tom dijelu nekretnine dosjelošću.

13. Potrebno je napomenuti kako je za pitanje jesu li ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću relevantan trenutak podnošenja tužbe. Dakle, s obzirom da je predmetna tužba podnesena 17. studenog 2022., u ovoj pravnoj stvari potrebno je ispitati jesu li toga dana na strani tužiteljice ĐG bile ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva na predmetnom dijelu nekretnine i to na temelju instituta dosjelosti.

14. Najprije, potrebno je istaknuti kako nije sporno da je tužiteljica suvlasnica nekretnine označene kao z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina je susjedna nekretnina u odnosu na nekretninu označenu kao z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja nekretnina je u vlasništvu tuženice i u odnosu na dio koje nekretnine tužiteljica traži da se utvrdi kako je ona stekla pravo vlasništva na tom dijelu nekretnine na temelju instituta dosjelosti.

15. U odnosu na nekretninu označenu kao z. k. č. br. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] potrebno je istaknuti da iz Zapisnika Općinskog suda u Sesvetama Stalne službe u Dugom Selu zemljišnoknjižnog odjela od 29. lipnja 2010., a koji je sastavljen u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za katastarsku općinu [katastarska općina] proizlazi da je čestica 314 nastala od čestica 26/1, 27/2 i 32.

16. Nadalje, je iz tog Zapisnika razvidno kako je isti sastavljen bez nazočnosti stranaka.

17. Iz Ugovora o prodaji od 23. lipnja 1987. (str. 77 – 79 spisa) proizlazi da su pravni prednici tužiteljice ĆG i TG od prodavateljice MG kupili čestice 26/1, 27/2 i 32.

18. Radi identifikacije dijela nekretnine u odnosu na koji tužiteljica traži da se utvrdi da je ona stekla pravo vlasništva dosjelošću provedeno je geodetsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Ivici Šarušiću uz očevid na licu mjesta predmetne nekretnine.

19. U svom nalazu i mišljenju od 8. svibnja 2024. geodetski vještak Ivica Šarušić utvrdio je kako je ovako na terenu identificirana sporna površina, prikazana na skici izmjere (prilog 4) dio nekretnine označene sa z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te ima površinu 14 m2. Opisana je točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-A. Nadalje, je utvrdio kako je katastarski operat za katastarsku općinu [katastarska općina] stavljen u primjenu 21. svibnja 2012. odlukom Ravnatelja državne geodetske uprave, a nakon što je Ministar pravosuđa 1. svibnja 2012. otvorio zemljišnu knjigu za katastarsku općinu [katastarska općina]. Tim odlukama do tada službene granice katastarskih čestica i njihovi brojevi stavljeni su izvan uporabe a u primjenu su stavljeni sadašnji brojevi i granice katastarskih čestica. Vještak utvrđuje kako se prema povijesnim podacima katastarskog operata koji je izvan uporabe, a prikazan je na kopiji katastarskog plana od dana 20. ožujka 2002. i drugim priloženim u spis predmeta, te Skicama izmjere broj 481/84 (PRILOG 7) i 784/95 (PRILOG 8), međa između k. č. broj [katastarska čestica] i k. č. broj [katastarska čestica] (prije 26/2a) u k. o. [katastarska općina] protezala se od [adresa] na jugu u smjeru sjevera te ista nije imala lom na način da se tijek međe mijenja u drugom smjeru. Sporna površina dijela nekretnine označene sa z. k. č. broj [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], prikazana je na uklopu povijesnog katastarskog plana sa spornom površinom (PRILOG 6). Ovim uklopom sporna površina spadala bi u nekadašnju k. č. broj [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina].

20. Tuženica je podneskom od 23. svibnja 2024. istaknula prigovore na nalaz i mišljenje vještaka. U bitnome je istaknula kako se vještak Ivica Šarušić u svom nalazu i mišljenju poziva na katastarski operat, odnosno katastarski plan koji je stavljen izvan uporabe, a na takav se po mišljenju tužiteljice ne bi smio pozivati.

21. Tužiteljica je podneskom od 4. lipnja 2024. istaknula kako nema prigovora na nalaz i mišljenje vještaka Ivice Šarušića te je uskladila svoj tužbeni zahtjev sa nalazom i mišljenjem vještaka.

22. Na ročištu za glavnu raspravu 17. siječnja 2025. izveden je dokaz saslušanjem geodetskog vještaka Ivice Šarušića.

23. Vještak je u odnosu na prigovore tuženice da je stari katastarski operat stavljen izvan uporabe istaknuo kako ga je dužan prikazati, budući da je upravo do spora došlo radi razlike u prikazu u starom i novom operatu i to nakon izvršene izmjere za katastarsku općinu [katastarska općina]. Kod svake nove izmjere, budući da se radi o velikom opsegu posla i dugotrajnom poslu dolazi do određenih grešaka, ali je sada nemoguće točno utvrditi zbog čega je do toga došlo u predmetnom slučaju. Istaknuo je da ako prilikom nove izmjere dođe do spora između susjeda oko međe, onda se to na taj način i obilježi, ali pod pretpostavkom da su svi susjedi prisutni.

24. Ovaj sud ocjenjuje kako su nalaz i mišljenje vještaka Ivice Šarušića i njegov usmeni iskaz vjerodostojni i sukladni svim pravilima struke.

30. Za predmetni slučaj odlučno je utvrđenje vještaka iz nalaza i mišljenja kako bi predmetna sporna površina spadala u raniju česticu 26/1 katastarska općina [katastarska općina].

31. Naime, nije sporno da su pravni prednici tužiteljice još 1987. kupili između ostaloga i katastarsku česticu [katastarska čestica].

32. Ovaj sud ocjenjuje kako na tužiteljicu ne može negativno utjecati činjenica da je taj dio ranije čestice 26/1 očigledno u postupku preoblikovanja ušao u sastav sadašnje katastarske četice 318, koja je u vlasništvu tuženice, budući da nije sporno da tužiteljica nije bila prisutna na očevidu u tom postupku izlaganja, koji je održan 29. lipnja 2010.

33. Potrebno je napomenuti kako između stranaka nije niti sporno da predmetnu spornu površinu posjeduje tužiteljica. Naime, predmetni postupak pokrenut je protutužbom koju je tužiteljica, u svojstvu tuženice podnijela u ovosudnom predmetu poslovni broj Ps-14/2022, a koji predmet je pokrenut tužbom koju je tuženica, u svojstvu tužiteljice podnijela protiv tužiteljice u svojstvu tuženice, kojom traži predaju u posjed upravo sporne površine. U svom odgovoru na tužbu tuženica, ovdje tužiteljice niti ne spori kako je ona u posjedu sporne površine.

34. S obzirom da su pravni prednici tužiteljice ĆG i TG Ugovorom o prodaji iz 1987. kupili između ostaloga upravo i katastarsku česticu [katastarska čestica], u čijem sastavu je sukladno nalazu geodetskog vještaka Ivice Šarušića tada bila i predmetna sporna površina, ovaj sud ocjenjuje kako je tužiteljičin posjed svakako zakonit, jer ista ima valjani pravni temelj posjedovanja.

35. Tužiteljica ĐG je u svom iskazu na očevidu održanom 9. travnja 2024. u bitnome izjavila, odnosno pokazala da se tu uz ogradu nalazila stara kuća i da su sa te kuće kapljice išle na njeno zemljište. U produžetku kuće nalazio se štagalj. Istaknula je da kada su srušili kuću našli su kolac i na kolcu bijelu foliju. Pokazala je gdje se nalazio taj drveni kolac, a do toga je bio štagalj. Ona je pitala ranije vlasnike susjedne parcele, a nakon rušenja kuže, gospodina UG i CG da li može to spojiti i oni su rekli da može. Ogradu je postavila 2012. kada se vratila iz Slatine.

36. Nije sporno da je pravna prednica tuženice SG Ugovorom o kupoprodaji nekretnine od 8. travnja 2019. kupila nekretninu označenu kao z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to od prodavateljice ŽG.

37. Tuženica GG izjavila je prilikom svog saslušanja na očevidu 9. travnja 2024. kako je prije četiri godine kupila susjednu nekretninu i da nije ništa reagirala jer je mislila da je sve uredu i to do prije par mjeseci prije nego što je ona podnijela tužbu radi predaju u posjed. Njoj je tužiteljica rekla da je tu bio ružni šiljak i onda je ona primila žicu da to ispravi. Potom, je išla provjeriti dokumente i utvrdila je kako je njoj prodavateljica ŽG predala taj šiljak. Potom je otišla u katastar u Dugom Selu i referenti su joj potvrdili da taj dio pripada njenoj nkretnini. U katastru su joj rekli kako tu nije bilo ograde kada je vršeno novo mjerenje.

38. Potrebno je pojasniti kako nije niti sporno da sadašnje ograde nije bilo kada je vršeno novo mjerenje, budući da je sama tužiteljica istaknula kako je istu postavila 2012.

39. Međutim, neovisno o tome je li postojala ograda ili ne tužiteljica i njeni pravni prednici još su od 1987. po ocjeni ovog suda u zakonitom posjedu sporne površine, budući da su pravni prednici tužiteljice tada kupili upravo i česticu 26/1 u čijem sastavu je bila sporna površina, sukladno nalazu i mišljenju geodetskog vještaka Ivice Šarušića.

40. Radi razjašnjenja odlučnih okolnosti u ovoj pravnoj stvari izveden je na ročištu za glavnu raspravu 20. ožujka 2025. dokaz saslušanjem svjedoka EG, sina tužiteljice, DG, sina tužiteljice, PG i ŽG.

41. Svjedok FG u bitnome je izjavio kako su njegov pokojni otac i djed kupili predmetnu nekretninu 1986. Postojala je ograda do susjedne nekretnine a koje je tada vlasnik bio UG. Ta ograda bila je u derutnom stanju i onda kada su njegovi roditelji to htjeli ograditi došlo je do spora sa susjedom UG, kako bi se utvrdila međa i međa je utvrđena po današnjem stanju. Dio ograde koji se danas tamo nalazi iza bivšeg objekta postavljen je 2012. a tada je vlasnica susjedne nekretnine bila ŽG. Tada nije bilo spora oko međe već je do istog došlo tek kada je tuženica kupila nekretninu od ŽG. Na poseban upit da li je postojala stara ograda cijelom dužinom, svjedok je odgovorio da je ograda postojala osim na dijelu kuta objekta do donjeg dijela objekta. Objekt je dugačak 18 metara u komadu. Ta ograda je bila ravna išla je od ceste do druge parcele koja je vrt. Nije bilo nikakve vidljive istake. Na poseban kada govori o sadašnjem stanju ograde misli li na stanje u katastru ili na faktično stanje svjedok odgovara kako misli na faktično stanje. Na poseban upit da li su tuženica ili njeni pravni prednici ikada posjedovali išta na ovoj strani postojeće ograde svjedok je odgovario da nisu. I do predmetne parnice nitko nije problematizirao ogradu. Na poseban upit tko je posjedovao predmetni dio nekretnine svjedok je odgovorio obitelj FG i tako je bilo cijelo vrijeme otkada je kupljena nekretnina pa do danas. Na poseban upit punomoćnice tuženice nakon što je svjedoku predočena skica izmjere predmetne nekretnine (str. 179 spisa), svjedok je pojasnio kako je od ranije postojala ograda a 2012. je napravljena na dijelu gdje je srušen objekt i spojena je pravcem sa dotadašnjom ogradom, odnosno ograđena je sporna površina a tu ograde nije bilo jer je prostor do objekta bio preuzak odnosno nije bilo potrebe za ogradom na tom dijelu a radi se o dijelu ograde od 12 metara a širina tog prostora je od 0 do 1,5 m ili 2 metra. Na poseban upit da li postoji mogućnost da su taj dio ranije koristili prijašnji vlasnici susjedne nekretnine u blizini tog dijela stajali su priključni dijelovi poljoprivrednih strojeva UG a njegov djed prepustio je susjedu UG nužni prolaz koji se nalazi od ceste do objekta a to je bilo 1989. ili 1990. Priključci koje je spomenuo dijelom su stajali na našoj parceli a dijelom na parceli UG. Pojasnio je da susjed UG ne bi autom uopće mogao prići do svoje kuće da mu nije prepušten taj nužni prolaz ali on nema veze sa predmetnim objektom već bi ograda išla još dalje prema kući UG. Nakon što mu je ponovno predočena skica izmjere predmetne nekretnine (str. 179 spisa) svjedok je pojasnio da bi u slučaju da nije UG prepušten nužni prolaz ograda cijelom svojom dužinom išla od prve točke do zadnje točke svojom dužinom i u tom slučaju susjed UG ne bi mogao autom doći do svoje kuće a bili su sa njime u dobrim odnosima pa su mu prepustili taj nužni prolaz.

42. Ovaj sud ocjenjuje kako je iskaz svjedoka EG, vjerodostojan i životno logičan u cjelini. Naime, iz istog proizlazi kako su tužiteljica i njeni pravni prednici, njen pokojni suprug i otac pokojnog supruga posjedovali spornu površinu još od kada su kupili česticu 26/1 1987. i to sve do danas. On je pojasnio da je ranije postojala ograda osim na dijelu kuta ranijeg objekta i spornu površinu uvijek je posjedovala obitelj FG.

43. U svom iskazu svjedok ŠG u bitnome je iskazao kako je on srušio objekt koji se već sam bio dijelom urušio, temelje nije vadio a to je bilo negdje 2011. ili 2012. jer je tada imao stroj kojeg je nabavio 2008. Na tom dijelu gdje je bila kuća nije bilo ograde već je ograda postojala prije i dalje od kuće. On nije sudjelovao u ograđivanju tog dijela budući da je odselio. Na tom dijelu je postavljena nova ograda koliko mu je poznato nije bilo nikakvog spora oko te ograde vjerojatno je do spora tek došlo kada je pokrenut predmetni postupak. Na poseban upit da su iza objekta bili stupovi svjedok je pojasnio kako su tamo postojali stupovi i bila je i stara žica a vjerojatno su i danas pod zemljom dijelovi tih stupova. On je to sve čistio bagerom i poravnao ali nije dirao ono što je bilo u zemlji tako da i sada tamo postoje temelji. Na poseban upit tko je posjedovao taj prostor do objekta svjedok je odgovorio kako su ga oni posjedovali, oni su ga i čistili. Tamo su korov čistili između kuće i ograde i nitko ih u tome nikada nije ometao. Nitko nije prigovarao nakon što je postavljena ograda a oni su to posjedovali otkada je njihov djed kupio nekretninu. On je odselio negdje 2012. ili 2013. a ne sjeća se da li je tada već bila postavljena nova ograda na prethodno opisanom dijelu. Na poseban upit da li je na tom dijelu gdje su čistili korov nešto stajalo, svjedok je odgovario da su tamo bili betoni od kuće.

44. Ovaj sud ocjenjuje kao vjerodostojan i životno logičan i iskaz svjedoka DG. Iz istog proizlazi kako je on sa strojem 2011. ili 2012. srušio dio objekta te da je i tada postojala ograda prije i dalje od tog objekta. Na tom dijelu je potom postavljena nova ograda i po njegovim saznanjima nije bilo spora oko te ograde do pokretanja predmetnog postupka.

45. U svom iskazu svjedokinja IG u bitnome je iskazala da je ona susjeda tužiteljice sa druge strane gledano od tuženice. Ona zna kada je prolazila ulicom da je objekt išao ravno, poznato joj je da je taj objekt srušen ali nije zagledavala što je sada tamo. Ranije je vlasnik nekretnine tuženice bio UG a od njega je to naslijedila njegova kći ŽG. Nema nikakvih saznanja o tome da li je bilo nekakvog spora glede međe između nekretnina stranaka. Ona tamo živi od 1980. a obitelj ŠG došla je tamo kasnije od nje misli 1986. Na poseban upit da li zna kako danas stoji ograda između nekretnina, svjedokinja je odgovarila kako ne zna gdje danas stoji ograda budući da ju to nije niti interesiralo. Ne sjeća se kada je srušen spomenuti objekt.

46. Ovaj sud ocjenjuje kao vjerodostojan i iskaz svjedokinje KG, međutim, ista nema relevantnih saznanja o predmetu spora.

47. U svom iskazu svjedokinja ŽG u bitnome je iskazala kako je ona svoju kuću prodala tuženici a to je bilo prije 5 godina. Ona tamo ne živi već 36 godina a tamo su živjeli njen otac i majka. Uz njeno dvorište bila štala obitelji ŠG na tom dijelu gdje je bila štala nije bilo ograde a do toga je postojala ograda vjerojatno. Susjedi su rušili kroz dulje vrijeme tu štalu, a ne zna točno kada je objekt. Kada je ona prodala svoju nekretninu tuženici na tom dijelu nije postojala ograda, to je rušio ŠG i to je dugo trajalo i prodavali su ciglu po ciglu. Kada je postojala štala do te štale sa naše strane su oni koristili tu zemlju. Tu je nekada njezin otac UG imao parkiran svoj traktor. Do te štale bio je parkiran uvijek traktor sa bagerom njenog oca UG. Ona je bila uvjerena da prodaje taj dio nekretnine tuženici. Ona nikada nije smatrala da bi taj dio na kojem je bio parkiran traktor posjedovala obitelj ŠG. Taj dio čistili su njezina majka, ona i njezin suprug oni su to redovito kosili. Njezin otac je imao taj traktor i prikolicu i misli da je sa tim vozilima tu mogao proći a parkirao je točno do te štale. Na poseban upit da li su ona i suprug kada su čistili svoju parcelu pristali na to da oni postave ogradu na dijelu gdje se ranije nalazila štala, svjedokinja je odgovarila kako je povremeno dolazila u svoju nekretninu a njezina majka je živjela kod nje i tužiteljica joj je u jednom navratu kada je došla rekla da su se oni ogradili, a to je bilo prije nego što je ona nekretninu prodala tuženici znači tužiteljica se ogradila cijelom dužinom. Ona nije znala je li ta ograda postavljena sukladno međi u katastru. Na poseban upit da li je smatrala potrebnim provjeriti da li je ta ograda postavljena sukladno međi između nekretnina svjedokinja je odgovorila kako nije to smatrala potrebnim odnosno to joj nije bilo ni na kraj pameti ali ne može se sjetiti kada se to događalo. Na poseban upit što je predala prilikom kupoprodaje u posjed tuženici s obzirom da je rekla da se tužiteljica već bila ogradila svjedokinja je odgovorila da je predala posjed tuženici do ograde odnosno ona nije predala tuženici tuđe već samo svoje. Na poseban upit koliko dugo prije prodaje nitko nije živio u njenoj kući svjedokinja je odgovarila kako se ne može sada toga točno sjetiti.

48. U odnosu na iskaz svjedokinje ŽG najprije treba istaknuti kako je isti kontradiktoran. Naime, svjedokinja je najprije izjavila da kada je ona prodala tuženici nekretninu tu nije postojala ograda. Kasnije je izjavila kako joj je tužiteljica u jednom navratu rekla da su se oni ogradili, a to je bilo prije nego što je nekretninu prodala tuženici.

49. S obzirom da iz spisa proizlazi kako je ŽG prodala pravnoj prednici tuženice nekretninu 2019., ovaj sud ocjenjuje da je vjerodostojan dio iskaza u kojem navodi kako je tada već bila postavljena ograda, budući da iz drugih provedenih dokaza proizlazi kako je ograda postavljena 2012.

50. U svom iskazu ŽG izrijekom je izjavila kako je ona predala tuženici u posjed nekretninu do ograde.

51. Prethodno navedeno da predaje nekretninu u posjed tuženice do ograde sukladno je i sa odredbom čl. 2. Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 8. travnja 2019. kojeg je sklopila ŽG u svojstvu prodavatelja sa SG (pravnom prednicom tuženice) u svojstvu kupca. Naime, u toj odredbi ugovoreno je kako se nekretnina prodaje u stanju u kakvom se nalazi.

52. Dakle, svjedokinja ŽG, čije saslušanje je predložila tuženica, na nedvosmislen način je izjavila da je ona predala tuženici nekretninu do ograde.

53. Posljedično, nerazumljivo je na temelju čega tuženica smatra da je ona kupila i spornu površinu, budući da je to protivno i Ugovoru u kojem je ugovoreno da se nekretnina prodaje u stanju kakvom ona je.

54. Iz provedenog postupka za ovaj sud nedvojbeno proizlazi kako su tuženica i njeni pravni prednici još od 1987. u zakonitom posjedu sporne površine, budući da su kupili česticu 26/1 u čijem sastavu je bila i sporna površina, a ta čestica je u postupku preoblikovanja zemljišne knjige ušla u sastav čestice 314 k. o. [katastarska općina], koja čestica je sada u suvlasništvu tužiteljice.

55. Nadalje, iz provedenog postupka proizlazi da je posjed tužiteljice pošten. Naime, tužiteljica i njeni pravni prednici nisu imali niti jedan razlog posumnjati da im ne pripada pravo na posjed, budući da su kupili česticu u čijem sastavu je bila i predmetna sporna površina.

56. Tužiteljičin posjed je i istinit, budući da nije stečen ni silom ni potajno, ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja (vi, clam, praecario). Naime, tužiteljica, odnosno njeni pravni prednici kupili su još 1987. i predmetnu spornu površinu i istu uredno preuzeli u posjed.

57. Očigledno se u predmetnom slučaju radi o tome da je sporna površina, koja je ulazila u sastav ranije čestice 26/1, omaškom, u postupku preoblikovanja zemljišne knjige ušla u sastav čestice 318, a ne čestice 314, međutim, sa time se tužiteljica nije usuglasila, budući da nije bila niti prisutna sastavljanju zapisnika u postupku preoblikovanja zemljišne knjige, tako da ta okolnost ne može po pravnom shvaćanju ovoga suda negativno utjecati na pravo tužiteljice da se glede predmetne sporne površine poziva na institutu dosjelosti.

58. Posljedično, ovaj sud ocjenjuje kako su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 159. st. 2. ZV-a za stjecanje prava vlasništva samostalnim posjedovanjem nekretnine u razdoblju od deset godina i to na zakonitim, istinitim i poštenim posjedom.

59. Naime, u vrijeme podnošenja predmetne tužbe 17. studenoga 2022. tužiteljica i njeni pravni prednici bili su već u višegodišnjem zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetne sporne površine i to još od 1987., dakle, u mnogo duljem vremenskom razdoblju od minimalno potrebnih deset godina. Oni su čak posjedovali predmetnu nekretninu u dovoljno dugom vremenskom razdoblju da bi stekli pravo vlasništva na istoj i da je njihov posjed samo pošten, kada bi morali minimalno dvadeset godina biti u posjedu.

60. S obzirom da su na strani tužiteljice ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na predmetnoj spornoj površini tuženica je dužna trpjeti i da tužiteljica na temelju presude i geodetskog elaborata koji će se izraditi na temelju presude ishodi upis prava vlasništva na novoformiranoj nekretnini koja odgovara predmetnoj spornoj površini, identificiranoj po geodetskom vještaku Ivici Šarušiću.

61. Slijedom svega navedenoga, prihvaćen je predmetni konačno postavljeni tužbeni zahtjev iz tužiteljičinog podneska od 4. lipnja 2024. (točka I. i II. izreke presude).

62. S obzirom na to da je tužiteljica u cijelosti uspjela u ovom sporu u smislu odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a, a u vezi s čl. 155. st. 1. ZPP-a ima pravo na naknadu troškova sastava tužbe od 17. studenoga 2022. u iznosu od 200,00 eur prema Tbr. 7. t. 1.Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23., dalje: OT), zastupanja na pripremnom ročištu 21. ožujka 2023. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9. t. 1. OT-a), nazočnosti na očevidu održanom 9. travnja 2024. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9. t. 7. OT-a), sastava obrazloženog podneska od 4. lipnja 2024. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 8. t. 1. OT-a), zastupanja na ročištu za glavnu raspravu 17. siječnja 2025. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9. t. 1. OT-a), zastupanja na ročištu za glavnu raspravu 20. ožujka 2025. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9. t. 1. OT- a) i zastupanja na ročištu za glavnu raspravu 19. rujna 2025. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9. t. 1. OT-a). Dakle, tužiteljica ima pravo na naknadu troškova parničnog postupka u ukupnom iznosu od 1.400,00 eur što uvećano za pripadajući PDV po stopi od 25% iznosi sveukupno 1.750,00 eur (točka IV. izreke presude). Tužiteljica ima pravo i na naknadu troška sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 66,45 eur, sudske pristoje na presudu u iznosu od 66,45 eur i plaćenog predujma za geodetsko vještačenje u iznosu od 599,48 eur. Dakle, tužiteljica ima pravo na naknadu troškova parničnog postupka u sveukupnom iznosu od 2.482,38 eur (točka III. izreke presude).

63. Tužiteljica sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a ima pravo i na zatezne kamate na dosuđene troškove parničnog postupka.

64. Ovaj sud ocjenjuje kako u izreci presude nije bilo potrebno odlučivati o zahtjevu za naknadu troškova parničnog postupka tuženice, budući da je tužiteljica u cijelosti uspjela u ovom sporu pa je isti bespredmetan.

U Sesvetama 28. listopada 2025.

Sudac

Lovro Tomičić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Županijskom sudu u roku 15 dana od ročišta za objavu presude (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda u dva istovjetna primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.

DNA:

- tužiteljici po odvjetnici Nedi Mihaljević uz nalog za sudsku pristojbu na presudu

- tuženici po odvjetnici Monici Golub

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte