REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-295/2025-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Aleksandri Pomykalo kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice VZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Mislavu Bistroviću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET HRVATSKIH STUDIJA, Zagreb, Borongajska cesta 83D, OIB 99454315441, zastupanog po punomoćniku Tomislavu Konforti, odvjetniku iz Zagreba, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 16. rujna 2025., u nazočnosti punomoćnika stranaka, objavljene 28. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I/ Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Nalaže se tuženiku SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET HRVATSKIH STUDIJA, Zagreb, Borongajska cesta 83 D, OIB 99454315441 da tužitelju VZ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 1.807,01 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom:

Na iznos od 114,80 EUR od dana 16. siječnja 2016. godine do isplate; Na iznos od 105,20 EUR od dana 16. veljače 2016. godine do isplate; Na iznos od 104,72 EUR od dana 16. ožujka 2016. godine do isplate; Na iznos od 130,30 EUR od dana 16. travnja 2016. godine do isplate; Na iznos od 113,25 EUR od dana 16. svibnja 2016. godine do isplate; Na iznos od 113,25 EUR od dana 16. lipnja 2016. godine do isplate; Na iznos od 113,25 EUR od dana 16. srpnja 2016. godine do isplate; Na iznos od 146,73 EUR od dana 16. kolovoza 2016. godine do isplate; Na iznos od 151,20 EUR od dana 16. rujna 2016. godine do isplate; Na iznos od 157,39 EUR od dana 16. listopada 2016. godine do isplate; Na iznos od 147,31 EUR od dana 16. studenog 2016. godine do isplate; Na iznos od 147,31 EUR od dana 16. prosinca 2016. godine do isplate; Na iznos od 148,78 EUR od dana 16. siječnja 2017. godine do isplate; Na iznos od 113,51 EUR od dana 16. veljače 2017. godine do isplate; izuzev na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u svakom pojedinom bruto iznosu, u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamate na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 8 dana.

2. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzročeni parnični trošak ovog postupka uvećan za zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana donošenja presude do isplate, u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamate na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 8 dana. "

II/ Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 2.000,00 eura u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica ovom tužbom kao radnik od tuženika kao poslodavca zahtijeva isplatu razlike u plaći temeljem odredaba Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog dana 26. listopada 2011. i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. Tuženik kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe čl. 2. Zakona o plaćama u javnim službama (NN br. 27/01, 39/09). Dana 23. studenog 2006. između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi sklopljen je Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama. Sporazumom je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama (nastavno: osnovica) za po 6% u 2007., 2008. i 2009. Zbog nastupa recesije 13. svibnja 2009. Vlada RH i sindikati javnih službi sklopili su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (nastavno: Dodatak Sporazumu). Dodatkom Sporazumu osnovica je privremeno zamrznuta na razini iz 2008., na iznos od 5.108,84 kn, dok je povećanje osnovice za preostalih 6% iz 2009. sporazumno odgođeno sukladno čl. III. Dodatka Sporazuma. Odredbama čl. IV.-V. Dodatka Sporazuma ugovoreno je daljnje postepeno povećanje osnovice radi uskladbe plaća u javnim službama s prosječnim plaćama u Republici Hrvatskoj. Pri tome su kao osnovne kategorije povećanja osnovice uzeti: (a) prosječna plaća VSS početnika u javnim službama i (b) prosječna plaća u Republici Hrvatskoj, te je odnos ove dvije vrijednosti kroz povećanje osnovice do kraja 2016. trebao doseći ciljanu razinu od 92:100.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu. Navodi da su tužiteljica i tuženik 7. srpnja 2017. sklopili Sporazum o prestanku Ugovora o radu na neodređeno vrijeme (u nastavku: Sporazum) sklopljenog 18. srpnja 2012. za radno mjesto I. vrste – docent u punom radnom vremenu na Odjelu za psihologiju kod tuženika. U čl. 3. st. 2. Sporazuma tuženik je kao poslodavac preuzeo obvezu zaposlenici isplatiti ugovorene, a neisplaćene plaće za lipanj, srpanj i kolovoz 2017. Nadalje, u čl. 4. Sporazuma tužiteljica i tuženik su sporazumno utvrdili kako s danom 31. kolovoza 2017. jedna prema drugoj nemaju nikakvih novčanih potraživanja niti drugih obveza po osnovi Ugovora o radu od 18. srpnja 2012. osim neisplaćenih plaća upravo za razdoblje lipnja, srpnja i kolovoza 2017., a koji mjeseci nisu obuhvaćeni tužbenim zahtjevom. Da tužiteljica nema pravo na isplatu razlike plaće za utuženo razdoblje obzirom je sklopila Sporazum kojim utvrđuje da nema daljnjih potraživanja prema tuženiku osim već navedenih, potvrđeno je i u praksi hrvatskih sudova, primjerice u presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl.br. Revr-85/02-2 od 20.2.2002. u kojoj se utvrđuje sljedeće: „Stranke su se sporazumjele u toč. 4. navedenog sporazuma da jedna prema drugoj nemaju nikakvih potraživanja na osnovu ugovora o radu. Tužiteljica nije zahtijevala poništenje ove točke sporazuma. Kad je u postupku utvrđeno, da su stranke sporazumno utvrdile da nemaju potraživanja s osnova ugovora o radu, onda su niži sudovi materijalno pravo pravilno primijenili kad su zahtjev tužiteljice odbili. Neosnovano tužiteljica prigovara u reviziji da se taj dio sporazuma stranaka odnosi samo na vrijeme nakon prestanka ugovora o radu a ne za vrijeme trajanja ugovora o radu. To zato jer su stranke izričito ugovorile da nemaju potraživanja s osnove ugovora o radu, a ne za vrijeme nakon prestanka ugovora o radu.“. Iz navedenog nedvojbeno proizlazi kako su tužba i tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti neosnovani.

3. Tuženik podneskom od 6. srpnja 2021. ističe prigovor pasivne legitimacije i ukazuje na činjenicu da tužiteljica nikad nije bila zaposlenica ovdje tuženika. Naime, tužiteljica je od 1. kolovoza 2012. do 31. kolovoza 2017. bila zaposlenica Sveučilišta u Zagrebu, podružnice Hrvatski studiji, OIB 36612267447, koja podružnica je ukinuta i prestala je postojati 2020. Nadalje, s danom 1. svibnja 2020. na Fakultet hrvatskih studija preneseni su ugovori o radu zaposlenika koji su tada bili u radnom odnosu na Hrvatskim studijima. Međutim, tužiteljica 1. svibnja 2020. nije bila zaposlena kod tuženika niti je njezin ugovor prenesen na tuženika, pa činjenica da je tužiteljica do 2017. bila zaposlena kod druge pravne osobe ne stvara pasivnu legitimaciju na strani tuženika. Navedeno iz razloga što je Fakultet hrvatskih studija pravna osoba osnovana 10. prosinca 2019. i nije univerzalni pravni sljednik podružnice Hrvatskih studija, te je tužiteljica trebala podnijeti tužbu protiv Sveučilišta u Zagrebu, OIB 36612267447.

4. Dana 29. travnja 2022. u ovom predmetu doneseno je rješenje Pr-9310/2020- 22 kojom je odbačena tužba tužiteljice i naloženo joj je naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 663,31 eur (5.000,00 kn).

5. Postupajući po žalbi tužiteljice Županijski sud u Zagrebu svojim rješenjem Gž R-2416/2022-4 od 5. veljače 2025. ukinuo je navedenu rješenje i predmet vratio istom sudu na ponovni postupak.

6. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u: Ugovore o radu i sporazum (strana 10-14 spisa), obračune i isplaćen plaće (strana 15-64 spisa), izračun tuženika (strana 65, 227-230 spisa), Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, Dodatak Sporazumu, Izmjene i dopune Sporazuma, Arbitražnu odluku, vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna Dodatka, priopćenje za javnost, Procjenu tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda, obračun razlike plaće (strana 66-17 eSpisa).

7. Ocjenjujući rezultate dokaznog postupka prema odredbi čl. 8. ZPP-a sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovan.

8. Prema stavu ovoga suda osnovan je prigovor pasivne legitimacije tuženika. Naime, ugovor o radu tužiteljice kod poslodavca Sveučilište u Zagrebu - Hrvatski studiji prestao je Sporazumom od 7. srpnja 2017., slijedom čega ne postoji pasivna legitimacija tuženika, iz razloga jer tužiteljica nije imala sklopljen ugovor o radu s tuženikom, nije nikada radila nakon statusnih promjena kod tuženika, niti je na tuženika prenesen ugovor o radu tužiteljice koji je imala sklopljen s prijašnjim poslodavcem i koji je, kako je navedeno sporazumom prestao, budući je ugovor o radu posebna vrsta ugovora obveznog prava koji nastaje suglasnošću volja obje ugovorne strane, vezano uz bitne sastojke samog ugovora, a koji su propisani čl. 15. Zakona o radu (Narodne novine 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, u daljnjem tekstu ZR) ZR-a, a i s obzirom da je riječ o dvije različite pravne osobe. Naime, tuženik nije statusnim promjenama došao u položaj slijednika tužiteljičinog poslodavca te nisu ispunjene pretpostavke koje bi opravdale primjenu odredbe čl. 137. ZR-a čiji smisao je da je prijenos posljedica statusne promjene (spajanja, pripajanja, podjele ili nasljeđivanja kod obrtnika) ili pravnog posla (prodaja, zamjena, darovanje, zakup, unošenje poduzeća kao uloga u društvo) s namjerom da se na novog poslodavca prenese poduzeće, dio poduzeća, gospodarska djelatnost ili dio gospodarske djelatnosti, koji i nakon prijenosa zadržavaju svoju gospodarsku cjelovitost. U konkretnom slučaju, temeljem Odluke Sveučilišta u Zagrebu od 10. prosinca 2019. osnovana je ustanova Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet Hrvatskih studija, dakle, razvidno je da je osnovana nova ustanova u sastavu Sveučilišta u Zagrebu, a ukinuta je i brisana u Sudskom registru Podružnica broj 001, Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski studiji (prema Odluci o prestanku podružnice br. 001 Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski studiji od 7. siječnja 2020.). Dekan Fakulteta hrvatskih studija ovlašten je sklopiti ugovore o radu s dotadašnjim (što tužiteljica više nije bila) zaposlenicima hrvatskih studija, a smisao predmetne odredbe čl. 137. u odnosu na radnike je očuvanje kontinuiteta radnog odnosa radnika i zadržavanju stečenih prava kao da su neprekidno radili kod novog poslodavca.

9. Slijedom navedenog neosnovan je i zahtjev tužiteljice da joj tuženik isplati plaće za razdoblje od prosinca 2015. do siječnja 2017., te je odlučeno kao u izreci.

10. Tuženiku su dosuđeni troškovi koji su bili prijeko potrebni radi vođenja parnice i zastupanja po punomoćniku sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (narodne novine 138/2023), a čiji trošak se sastoji od troškova sastava odgovora na tužbu 100 bodova, pristup na ročište 17.6.2021., 23.3.2022., 12.6.2025. i 16.9.2025. svako po 100 bodova, tri obrazložena podneska svaki po 100 bodova, ukupno 800 boda odnosno 1.600,00 eura, uvećano za 25% PDV-a u iznosu od 400,00 eura, ukupno je tuženiku priznat trošak u iznosu od 2.000,00 eura.

11. Tužiteljica je temeljem odredbe čl. 11. st. 1. točka 3. Zakona o sudskim pristojbama oslobođena od plaćanja istih.

U Zagrebu 28. listopada 2025.

Sutkinja:

Aleksandra Pomykalo

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 5 primjeraka, u roku 15 dana od dana uručenja ovjerenog prijepisa presude, sukladno odredbi čl. 335. st. 7., 8. i 9. ZPP-a.

DNA:

1. pun. tužiteljice

2. pun. tuženika