Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26D

Poslovni broj: Gž-1040/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji mr. sc. Bojani Skenderović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja GK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Mariani Pilat Rudan, odvjetnici u Poreču, protiv protustranke AK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Emanuelu Garankiću, odvjetniku u Poreču, radi uređenja međe, povodom žalbe protustranke podnesene protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo od 22. svibnja 2024. poslovni broj: R1-87/2024-9, dana 28. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba protustranke AK te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo od 22. svibnja 2024. poslovni broj: R1-87/2024-9.

II. Odbija se zahtjev protustranke za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem u točki I izreke uređena je međa između nekretnina čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu predlagatelja i čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu protustranke linijom označenom slovima A-B-C-D-E, time da je utvrđeno kako su u točke A, B, C i D zabijene željezne šipke, a točka E je obilježena crvenom bojom na zidu. Točkom II izreke konstatirano je da je sastavni dio rješenja skica lica mjesta izrađena 15. svibnja 2024. od strane ŠK, geometra, na kojoj je prikazana uređena međa.

2. Navedenu odluku pravodobnom i dopuštenom žalbom pobija protustranka zbog bitne povrede postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, predlažući drugostupanjskom sudu da preinači pobijanu odluku na način da među između nekretnine označene kao čkbr. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], upisane kao oranica, površine 5106 m2 k. o. [katastarska općina] i nekretnine označene kao čkbr. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] upisane kao pašnjak, površine 8301 m2 k. o. [katastarska općina], uredi prema katastarskom nacrtu, odnosno podredno da u cijelosti ukine pobijano rješenje te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Ujedno potražuje i trošak žalbenog postupka u iznosu od 156,25 EUR.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba protustranke nije osnovana.

5. Pobijano rješenje kojim je uređena međa između nekretnina stranaka, prvostupanjski sud temelji na nespornim i tijekom postupka utvrđenim činjenicama da je predlagatelj podnio prijedlog radi uređenja međe između predmetnih nekretnina prema posljednjem mirnom posjedu koji se proteže do kamenog suhozida i prirodnog kanala i koji po njemu predstavljaju razgraničenje između dvije zaokružene, prirodne i gospodarske cjeline. Ovom prijedlogu se protustranka protivila i tražila da se linija međe utvrdi prema katastarskom nacrtu. Potom se na ročištu održanom 25. travanj 2024. predlagatelj usprotivio uređenju međe između predmetnih nekretnina prema katastarskom nacrtu. Tijekom postupka nakon izvršenog očevida sud je utvrdio kako stranke različito pokazuju liniju među te je mjernički vještak na skici prikazao njihova pokazivanja, nakon čega je utvrđeno i da je sporna površina (površina između linija A- B-C i G-F-C kako su ih pokazivale stranke) u naravi teško prohodna šuma. Budući predlagatelj nije pristao na uređenje međe između predmetnih nekretnina prema katastarskom nacrtu te da nije bilo sporazuma stranaka oko uređenja te međe, sud je na temelju čl. 103. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17., 152/14., 81/15., dalje: ZVDSP) među uredio prema posljednjem mirnom posjedu. Posljednji mirni posjed sud je utvrdio iz iskaza svjedoka OK, FK i ŽK te predlagatelja koji su, prema ocjeni suda prvog stupnja, jednoznačno i vjerodostojno iskazivali da je predlagatelj, u različitim periodima, pilio drva na spornoj površini te sud ističe kako ove iskaze ne demantiraju ni svjedoci LK, ČK i GKB niti protustranka. Sve to prema ocjeni suda upućuje na zaključak da predlagatelj ima faktičnu vlast u pogledu sporne površine do kamenog suhozida, koji u pretežitom dijelu odvaja nekretninu protustranke od posjeda predlagatelja i to više godina (imajući u vidu da spomenuti suhozid postoji više od 50 godina). To tim više jer prema utvrđenju prvostupanjskog suda, protustranka sama u bitnom iskazuje da niti ona, ni njena familija nikada ništa konkretno nisu radili na spornoj površini.

6. Protustranka u žalbi u bitnom navodi da međa prema katastarskom nacrtu nije utvrđena na terenu i prikazana u nalazu vještaka te da nisu utvrđeni razlozi radi čega postoji eventualno odstupanje granica nekretnina i koliko iznosi to odstupanje, a obzirom da nisu utvrđeni razlozi radi kojih predlagatelj ne prihvaća uređenje međe prema katastarskom nacrtu, da činjenično stanje u postupku ostaje pogrešno i nepotpuno utvrđeno. Kako dakle sud prilikom očevida nije od mjerničnog vještaka zatražio da pokaže liniju međe prema katastarskom nacrtu, protustranka ističe da stranke nisu mogle na pravno relevantan način očitovati svoju volju da li uopće pristaju urediti među prema katastarskom nacrtu pa prvostupanjski sud nije mogao urediti među po posljednjem mirnom posjedu.

7. Neopravdano protustranka ističe da pobijano rješenje nije zakonito.

8. Ispitujući najprije pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba izvanparničnog (parničnog) postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje ZPP), u vezi čl. 44. Zakon o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" br. 59/23., dalje ZIP), ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da nije počinjena niti jedna bitna povreda odredaba izvanparničnog postupka na koju ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, a niti su osnovani žalbeni navodi iz žalbe protustranke kako nisu bili ispunjeni uvjeti za uređenje međe po posljednjem mirnom posjedu.

9. Prilikom donošenja pobijanog prvostupanjskog rješenja pravilno je sud prvog stupnja primijenjeno materijalnog pravo iz čl. 103. st. 3. ZVDSP, prema kojoj odredbi je propisano da ako se međa ne može obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu (planu), između ostalog ako stranke na to ne pristaju, da je tada sud dužan među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi tada prema pravičnoj ocjeni. Budući u ovom slučaju među nije bilo moguće urediti prema katastarskom nacrtu niti prema sporazumu stranaka kao susjeda čija je međa u pitanju, a nedvojbeno je utvrđen posljednji mirni posjed, koji stoga ima značaj odlučne činjenice, to je međa uređena na pravilan i zakonit način, sukladno čl. 103. st. 3. ZV-a.

10. Naime, tijekom postupka predlagatelj je već uz prijedlog priložio izvod katastarskog plana na kojem je naznačena linija međe prema katastarskom nacrtu. Nakon dostave prijedloga protustranci ona izričito odgovara da se protivi uređenju međe prema posljednjem mirnom posjedu kako to predlaže predlagatelj i da predlaže među urediti prema katarskom nacrtu. Potom sud zakazuje ročište 25. travnja 2024. na kojem predlagatelj izričito navodi da se protivi uređenju međe između predmetnih nekretnina prema katastarskom nacrtu te sud utvrđuje da među strankama nema niti sporazuma o uređenju međe, time da se na tom ročištu vrši uvid i u izvod iz katastarskog plana (list 6 spisa) i u ispis iz Geoportala koji je protustranka predočila sudu (list 13 spisa), na kojim dokumentima je naznačena linija međe prema katastarskom nacrtu, nakon čega sud odlučuje da će se izvršiti očevid na licu mjesta sa mjerničkim vještakom.

11. Kako su stranke imale mogućnost uvida u liniju međe predmetnih nekretnina kako bi ona izgledala da je uređena prema katastarskom nacrtu u odnosu na koji način uređenja je predlagatelj izrazio neslaganje u više navrata te kako su stranke po izlasku na teren odmah pokazale liniju među, kako svaka od njih misli da bi trebala izgledati, a vještak je utvrdio da je prostor između tih linija sporna površina, koja je u naravi teško prohodna šuma, to prema ocjeni ovoga suda sama činjenica da vještak na licu mjesta u tako teško prohodnom prostoru nije pokazao liniju međe kako se ona proteže prema katastarskom nacrtu nije utjecalo na zakonitost i valjanost donesene odluke.

12. Naime, suprotno žalbenim navodima, stranke ovog postupka imale su realnu priliku očitovanja na mogućnost uređenja linije međe prema katastarskom nacrtu na koji način se međa može obnoviti ili ispraviti samo u situaciji ako je to moguće i ako na to stranke pristaju. Kako je predlagatelj otklonio mogućnost uređenja međe na ovaj način to je prvostupanjski sud ispravno među utvrdio po posljednjem mirnom posjedu dijelom do suhozida i dijelom prema pokazivanju predlagatelja, obzirom su gore tvrdnje o posjedu i prema ocjeni ovoga suda dokazane.

13. Stoga je valjalo odbiti žalbu protustranke kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje sukladno čl. 380. st. 1. točka 2. ZPP-a, u vezi čl. 44. ZIP-a.

14. Ovdje valja istaknuti da se od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati (čl.103. st. 5. ZVDSP). Isto tako u smislu čl.103. st. 6. ZVDSP i nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, time da susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.

15. Kako protustranka nije uspjela sa svojom žalbom to mu nije dosuđen trošak žalbenog postupka u smislu čl.154. st. 1. ZPP-a u svezi čl. 44. ZIP-a.

U Varaždinu 28. listopada 2025.

Sutkinja

mr. sc. Bojana Skenderović