Baza je ažurirana 09.07.2025.
zaključno sa NN 77/25
EU 2024/2679
- 1 - Rev 661/2023-2
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Šarića člana vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. M. iz P., OIB … , kojeg zastupa punomoćnik M. K., odvjetnik u Z., protiv tužene Republike Hrvatske, Ministarstvo financija, OIB … , koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, radi isplate, odlučujući o reviziji tužitelja protiv rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž R-195/2022-2 od 30. siječnja 2023., kojom je ukinuta presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pr-645/2018-30 od 25. listopada 2022., u sjednici održanoj 27. rujna 2023.,
r i j e š i o j e:
Ukida se rješenje Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž R-195/2022-2 od 30. siječnja 2023. i predmet vraća sudu drugog stupnja na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženoj isplatiti tužitelju 1.400,87 kn bruto (185/93 Eur-a) zajedno sa zateznim kamatama i troškovima postupka.
2. Rješenjem suda drugog stupnja ukinuta je prvostupanjska presuda pa je odbačena tužba.
3. Ovaj sud je svojim rješenjem poslovni broj Revd 1553/2023 od 18. travnja 2023. dopustio tužitelju podnošenje revizije protiv drugostupanjskog rješenja zbog pravnog pitanja:
„Treba li tužitelj, u situaciji kada je tuženica zahtjev za mirno rješenje spora u smislu članka 186.a ZPP-a ocijenila djelomično osnovanim, ali nije precizirala u kojem iznosu, čekati istek tromjesečnog roka, ili tužbu može podnijeti odmah nakon primitka dopisa, odnosno odgovora tuženice?“.
4. Postupajući po navedenom dopuštenju tužitelj je podnio reviziju s prijedlogom ovom sudu prihvatiti reviziju i pobijanu drugostupanjsku odluku preinačiti ili ukinuti ili predmet vratiti na ponovno odlučivanje.
5. Na reviziju nije odgovoreno.
6. Revizija je osnovana.
7. Pozivom na odredbu čl. 391. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22) revizijski sud je ispitao pobijano rješenje samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
8. U revizijskoj fazi postupka nije sporno da se tužitelj u smislu odredbe čl. 186.a ZPP obratio nadležnom državnom odvjetništvu radi mirnog rješavanja spora. Nesporno je i da je državno odvjetništvo dana 3. srpnja 2018. (list 7 spisa) odgovorilo tužitelju na način da je zahtjev za mirno rješenja spora ocijenilo djelomično osnovanim, ali nije preciziralo u kojem iznosu, te da je tužitelj 27. srpnja 2018. podigao tužbu, znači prije isteka roka od tri mjeseca iz odredbe čl. 186.a toč. 5. ZPP.
9.1. Prema navedenoj odredbi ako zahtjev za mirno rješenje spora upućen Republici Hrvatskoj ne bude prihvaćen ili o njemu ne bude odlučeno u roku od tri mjeseca od njegovog podnošenja, podnositelj zahtjeva može podnijeti tužbu nadležnom sudu, dok je prema odredbi st. 6. navedenog članka propisano, da će sud odbaciti tužbu protiv Republike Hrvatske podnesenu prije donošenja odluke o zahtjevu za mirno rješenja spora, odnosno prije isteka roka iz st. 5. tog članka. Dakle, za odluku o postavljenom pitanju valjalo je protumačiti, kako treba postupiti sud ako zahtjev bude samo djelomično prihvaćen.
9.2. Ako zahtjev bude djelomično prihvaćen, navedenu odredbu valja tumačiti kao da cijeli zahtjev nije prihvaćen. Naime, kada je zahtjev prihvaćen prema odredbi čl. 186. st. 4. ZPP sklapa se nagodba između podnositelja zahtjeva i državnog odvjetništva i time se razrješava spor. Dakle, ako je zahtjev tužitelja makar i djelomično neprihvaćen, i o njemu se ne sklapa nagodba, pa niti za dio za koji Republika Hrvatska smatra da je zahtjev osnovan, valja zaključiti da državno odvjetništvo nije prihvatilo zahtjev tužitelja u cijelosti. Slijedom toga na temelju odredbe čl. 186.a st. 5. ZPP tužitelj može podnijeti tužbu.
10.1. Drugačije tumačenje predstavljalo bi pretjerani formalizam i nepotrebno uskraćivanje tužitelja njegovog prava na pristup sudu.
10.2. Dakle, odgovor na postavljeno pitanje glasi da u situaciji kada državno odvjetništvo zahtjev za mirno rješenje spora iz čl. 186.a ZPP ocijeni djelomično osnovanim, tužitelj ne treba čekati istek tromjesečnog roka, već tužbu može podnijeti odmah nakon primitka dopisa državnog odvjetništva s navedenom ocjenom, odnosno, s takvim odgovorom tužene, jer se time ostvarila procesna pretpostavka za podnošenje tužbe.
11. Obzirom da je sud drugog stupnja, u odnosu na postavljeno pitanje pogrešno primijenio odredbu čl. 186.a ZPP, u njegovom ponašanju ostvarila se bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u svezi s gore navedenom odredbom, budući je navedena povreda bila od utjecaja na donošenje zakonite presude, ovdje rješenja.
12. Slijedom navedenog, valjalo je pozivom na odredbu čl. 391. st. 7. ZPP ukinuti drugostupanjsko rješenje i predmet vratiti sudu drugog stupnja na ponovno suđenje.
Renata Šantek,v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.