REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1790/2020-65

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Marku Ivrlaču, u pravnoj stvari tužitelja SR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Krešimiru Ćurkoviću, odvjetniku u odvjetničkom društvu Ćurković i Šanjug, Zagreb i punomoćniku Zvonimiru Matiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, zastupanog po punomoćniku Ivici Ćosiću, odvjetniku u odvjetničkom društvu Grgić & partneri, Zagreb, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 29. rujna 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 17. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, da tužitelju SR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s osnove imovinske štete iznos od 19.032,01 Eura sa zateznim kamatama koje teku od 11. svibnja 2020. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila poslije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

" Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, da tužitelju SR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s osnove imovinske štete iznos od 34.057,11 Eura sa zateznim kamatama koje teku od 11. svibnja 2020. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena III. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, da tužitelju SR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati parnični trošak u iznosu od 2.734,36 Eura sa zateznim kamatama koje teku od 17. listopada 2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja GR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za naknadom troškova parničnog postupka u iznosu od 15.740,64 Eura zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 17. listopada 2025. pa do isplate, , sve u roku od 15 dana.

V. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, za naknadom troškova parničnog postupka u iznosu od 8.200,00 Eura, sa zateznim kamatama koje teku od 17. listopada 2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi u bitnome navodi da se 13. lipnja 2019. u Zagrebu dogodila prometna prometne nezgoda u kojoj je tužitelj sudjelovao kao vozač motocikla reg. oznake [registarska oznaka], a prometnu nezgodu prouzročila je KR koja je upravljala vozilom reg. oznaka [registarska oznaka], a koje je na dan štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. Nadalje, navodi da je tužitelj u prometnoj nezgodi zadobio po život opasne tjelesne ozljede i da živi sa svojim roditeljima u stanu na drugom katu površine 64,96 m2. Tužitelj koristi invalidska kolica te u predmetnom stanu postoji niz prepreka s kojima se susreće, a osobe sa invaliditetom trebaju prostor prilagođen svojem načinu kretanja i potrebama. Tužitelj se poziva na odredbe Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Tužitelj navodi da sa roditeljima ima dogovor o trajnom korištenju predmetnog stana te kao invalidna osoba ima pravo na naknadu štete sa osnova troška uređenja životnog prostora. Tužitelj tužbom potražuje isplatu iznosa od 400.000,00 kn na ime troškova uređenja životnog prostora.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje da se dana 13. lipnja 2019. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka], za koje je vlasnik u trenutku nezgode imao kod tuženika sklopljen – temeljem članka 22. stavak 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (dalje u tekstu: ZOOP/05) – ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog: a) tjelesne ozljede, b) smrti, c) narušavanja zdravlja i d) uništenja ili oštećenja stvari. Tuženik ističe prigovor podijeljene odgovornosti tužitelja iz razloga što je: upravljao motociklom brzinom od 70,6 km/h na mjestu gdje je najveća dozvoljena brzina ograničena na 50 km/h, dakle znatno većom od dozvoljene, a što je bilo od direktnog utjecaja na nastanak štetnog događaja i štete budući je prometnim vještačenjem utvrđeno da u slučaju kretanja tužitelja brzinom od 50 km/h, čak i bez kočenja, do sudara vozila uopće ne bi došlo, i što je upravljao motociklom bez položenog vozačkog ispita za tu vrstu vozila, što je također bilo od utjecaja na nastanak štetnog događaja jer je zbog neosposobljenosti za vožnju motociklom kočio samo prednjom kočnicom motocikla uslijed čega je zablokirao prednji kotač pa motocikl više nije bio upravljiv te je u daljnjem tijeku pao na desni bok, umjesto da je kočio istovremeno sa prednjom i stražnjom kočnicom na koji način je mogao održati ravnotežu i motocikl zaustaviti 3,4 metra prije mjesta sudara, na koji način ne bi došlo do sudara niti pri nedozvoljenoj brzini kojom se kretao. Gornje činjenice su utvrđene nalazom i mišljenjem vještaka prometne struke dipl. ing. S, sačinjenom u postupku pred ODO Zagreb, br. K-DO-2465/2019, dok je u Zapisniku o očevidu navedena činjenica da tužitelj nema položeni vozački ispit za vrstu motocikla kojim je upravljao u vrijeme štetnog događaja. Tuženik osporava činjenične navode kojima se navode i opisuju radnje koje tužitelj nije u mogućnosti samostalno izvoditi nakon štetnog događaja obzirom takvi navodi stoje u proturječju kako s činjenicama koje proizlaze iz priložene liječničke dokumentaciji sačinjene nakon inicijalne faze liječenja tako i s drugim dokazima, pa čak i onima na koje se poziva sama tužba. Tuženik smatra da su neutemeljeni i činjenični navodi tužbe o smanjenju životne aktivnosti od 100 %. Tuženik navodi činjenični navodi iz tužbe u proturječju s činjeničnim navodima tužbe da je tužitelj potpuno ovisan o pomoći roditelja, od higijene, pranja, oblačenja, svlačenja, hranjenja, transfera i potpuno ovisan o nadzoru roditelja 24 sata jer tužitelj niti u jednom trenutku ne smije ostati sam, tužbenom zahtjevu iz tužbe kojom tužitelj u ovosudnom postupku br. Pn- 1789/2020 potražuje naknadu za tuđu pomoć i njegu i rentu za trajnu tuđu pomoć i njegu. Nadalje navodi da su navodi predmetne tužbe također u proturječju s činjeničnim navodima tužbe kojom tužitelj u postupku posl. br. Pn-1786/2020 potražuje izgubljenu zaradu i tvrdi da je kod tužitelja došlo do potpunog gubitka radne sposobnosti. Slijedom navedenog i prezentiranog jasno je da postoji proturječje između predmetnog zahtjeva za plaćanjem troškova adaptacije životnog prostora utemeljenog na postavci da su ti troškovi opravdani jer bi adaptacija životnog prostora omogućila tužitelju „neovisno življenje“ i zahtjeva postavljenog tužbom u postupku br. Pn-1789/2020, u kojoj tužitelj tvrdi kao i u predmetnoj, da je potpuno ovisan o pomoći roditelja i da mu je tuđa pomoć i njega trajno potrebna u punom opsegu pa temeljem takvih tvrdnji potražuje rentu za trajnu tuđu pomoć i njegu u iznosu od 18.000,00 kn mjesečno. Ukoliko bi adaptacija omogućila tužitelju neovisno življenje neosnovanim se ukazuje zahtjev s naslova trajne tuđe pomoć i njege, i obrnuto ako će tužitelju zaista biti potrebna trajna tuđa pomoć u punom opsegu onda se adaptacija životnog prostora i povezani troškove pokazuju nepotrebnim i neopravdanim, pa tako i predmetni tužbeni zahtjev kao neosnovan. Isto tako se ukazuje nepotrebnom i nekorisnom adaptacija koja se odnosi na radni prostor ukoliko je tužiteljeva radna sposobnost potpuno uništena, i obrnuto ukoliko je kod tužitelja sačuvana radna sposobnost za poslove koje može obavljati i od kuće, a radi se o brojnim poslovima koje tužitelj može obavljati sa svojom stručnom spremom računalnog tehničara, onda je neosnovan zahtjev s osnova izgubljene zarade. Tuženik osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva predlaže odbiti tužitelja sa tužbenim zahtjevom u cijelosti ili preko primjerenog iznosa.

3. Tužitelj je na ročištu održanom 29. rujna 2025. smanjio tužbeni zahtjev te zahtjeva isplatu iznosa od 20.410,49 Eura sa zakonskim zateznim kamatama. Tuženik se usprotivio smanjenju tužbenog zahtjeva, slijedom čega nije došlo do djelomičnog povlačenja tužbe, već je sud dužan odlučiti o cjelokupno postavljenom tužbenom zahtjevu od 53.089,12 Eura, sve sukladno čl. 193. st.2.Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP-a).

4. Između stranaka nije sporno da se dana 13. lipnja 2019. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka], za koje je vlasnik u trenutku nezgode imao kod tuženika sklopljen – temeljem članka 22. stavak 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (dalje u tekstu: ZOOP/05) – ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti za štetu koju uporabom vozila.

5. Između stranaka je sporno da li postoji suodgovornost tužitelja za predmetni štetni događaj kao i da li tužitelj ima pravo na naknadu za preuređenje prostora i u kojem opsegu.

6. Slijedom navedenoga, predmet spora je zahtjev za isplatu od 53.089,12 Eura sa zateznim kamatama od 11. svibnja 2020. na ime naknade za adaptaciju životnog prostora tužitelja.

7. Radi utvrđivanja odlučnih činjenica u dokaznom postupku sud je proveo dokaz čitanjem dokumentacije koja prileži spisu i to: izvadak iz zemljišnih knjiga (list 7-8 spisa), optužnica (list 10-13 spisa), odštetni zahtjev (list 15-20 spisa), odluka tuženika (list 21 spisa), zapisnik o očevidu (list 22-25 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 26-67 spisa), nalaz i mišljenje AR (list 84-93 spisa), tužbu radi isplate naknade s osnove izgubljene zarade (list 94-97 spisa), tužbu radi isplate 4.053.965,54 kn (list 98-105 spisa), odgovor na tužbu u predmetu posl.br. Pn- 1790/2020 (list 106-112 spisa), presudu Općinskog kaznenog suda u Zagrebu posl.br. K-1158/20 (list 138-142 spisa), nalaz i mišljenje vještaka Berislava Šimunovića dan u predmetu posl.br. Pn-1789/20 (list 148-158 spisa), dopis Centra za socijalnu skrb Zagreb od 12. siječnja 2021 (list 159 spisa), proveden je očevid u predmetnom stanu (list 178 spisa), rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 7. lipnja 2021. (list 185-187 spisa), proveo je vještačenje po vještaku građevinske struke Žarku Željku (list 188-206, 216-218, 232-235., 286-293,312- 314326-327 spisa), saslušao je svjedoke ER (list 235-236 spisa), ĐR (list 236spisa), provedeno je vještačenje po vještaku medicinske struke Žarku Rašiću (list 245-246., 263-271 spisa), provedeno je vještačenje po vještaku prometne struke Berislavu Šimunoviću (list 246-247 spisa).

8. Prvenstveno valja navesti da su stranke suglasno predložile da se u ovom postupku koriste nalazi i mišljenja vještaka Berislava Šimunovića i Žarka Rašića izrađeni u parničnom postupku koji se vodi pred Općinskom građanskim sudom u Zagrebu psol.br. Pn-1789/20, a uz to su navedeni vještaci dali nalaz i mišljenje na ročištu za glavnu raspravu održanom 24. listopada 2023.

9. Sud nije izveo dokaz saslušanjem svjedoka KR na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja i odgovornosti budući da se nalaz i mišljenje vještaka Berislava Šimunovića izrađen na temelju snimke nadzorne kamere koja je snimila sudar te s obzirom na zaustavne položaje vozila, tragove krhotina metala, laka i plastike od motocikla. Imajući u vidu činjenicu da postoji snimka nadzorne kamere iz koje je vidljiv sam štetni događaj, iskaz svjedoka na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja nije potreban, budući da je navedeno moguće utvrditi iz snimke.

10. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno sud je sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

11. Radi utvrđenja odgovornosti za nastanak štetnog događaja sud na suglasan prijedlog stranaka izveo dokaz vještačenjem po vještaku Berislavu Šimunoviću.

12. Iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka Berislava Šimunovića u bitnom proizlazi da je u ovom štetnom događaju motocikl tužitelja prilikom klizanja po desnom boku s prednjim kotačem naletio na stražnji desni bočni dio vozila osiguranika tuženika, u predjelu stražnjeg kotača. Prilikom naleta tijelo tužitelja je bilo odvojeno od motocikla, pa je tijelo u klizanju naletjelo na prednji desni bočni dio vozila osiguranika tuženika, u predjelu prednjeg blatobrana iza prednjeg kotača. Mjesto sudara se nalazilo na kraju traga struganja motocikla, oko središnje linije južnog kolnika Radničke ceste i oko 2,3 m prije zaustavnog položaja motocikla. Provedena analiza je pokazala da je tužitelj poduzeo radnju intenzivnog kočenja iz brzine od oko 71,2 km/h, vremenski oko 2,7 s a prostorno oko 42,3 m prije mjesta sudara, kada se osobno vozilo nalazilo na početku radnje polukružnog okretanja. Na tom putu tužitelj nije uspio zaustaviti svoj motocikl, koji je u destabilizaciji i prevrtanju na desni bok otklizao po kolniku i s brzinom od oko 37,6 km/h udario u vozilo osiguranika tuženika koje je bilo u polukružnom okretanju brzinom od oko 12,8 km/h. U trenutku kada je vozačica vozila poduzela radnju polukružnog okretanja, vremenski oko 3,1 s prije sudara, motocikl tužitelja se nalazio udaljen oko 50,2 m od mjesta sudara. Budući je kolnik na mjestu štetnog događaja ravan i pregledan, vozačica vozila osiguranika tuženika je prije poduzimanja radnje polukružnog okretanja mogla vidjeti tužitelja na motociklu oko sredine sjeverne (lijeve) prometne trake južnog kolnika Radničke ceste. Pa da je tada odustala od radnje polukružnog okretanja i propustila tužitelja na motociklu, do ovog štetnog događaja ne bi došlo. Ovom radnjom polukružnog okretanja, vozačica vozila osiguranika tuženika je presjekla put kretanja motociklu tužitelja. Na način kako je reagirao tužitelj intenzivnim kočenjem oko 42,3 m prije mjesta sudara, zbog gubitka nadzora nad motociklom i klizanja po kolniku uspio bi se zaustaviti prije mjesta sudara i ovaj štetni događaj bi bio izbjegnut da se kretao brzinom manjom od 60 km/h. Na djelu prometnice na kojem je došlo do štetnog događaja, između sjevernog i južnog kolnika Radničke ceste, bila je iscrtana isprekidana središnja linija koja je vozačici vozila osiguranika tuženika dozvoljavala vršenje radnje polukružnog okretanja, dok je brzina kretanja vozilima je bila ograničena prometnim pravilom na 50 km/h.

13. Na ročištu održanom 24. listopada 2023. vještak Berislav Šimunović je na upit punomoćnika tužitelja da li je ponašanje osiguranika tuženika i poduzeta prometna radnja prouzročila to da je tužitelj morao kočiti odgovorio da je radnja osiguranika tuženika, polukružno okretanje uzrokovala reakciju tužitelja. Na upit punomoćnika tuženika da li bi u konkretnim uvjetima dinamike odvijanja ove prometne nezgode na strani motociklista ovdje tužitelja postojala potreba za bilo kakvom reakcijom, bilo u vidu kočenja ili drugo, a da se kritične zgode on kretao svim brzinama do 50 km/h sat, u skladu s ograničenjem brzine, vještak je odgovorio da ne zna na koji način bi tužitelj u toj situaciji reagirao. Međutim, činjenica je da se tužitelj kretao dozvoljenom brzinom od 50 km/h, tada bi došao do mjesta štetnog događaja za 0,5 sekundi kasnije nego u predmetnom štetnom događaju. Za ovo vrijeme vozilo osiguranika tuženika bi prešlo put od oko 1,8 m i izašlo bi izvan putanje kretanja motocikla, pa do štetnog događaja ne bi došlo. Na poseban upit suca vještak je odgovorio da na mjestu štetnog događaja za svaki smjer kretanja postoje dvije prometne trake koje se poslije spajaju u po jednu. U toj svojoj radnji polukružnog okretanja osiguranica tuženika je iz desne trake za svoj smjer kretanja prešla preko lijeve prometne trake za svoj smjer kretanja, zatim preko lijeve prometne trake za suprotni smjer kretanja i najvećim dijelom vozila u desnu prometnu traku za suprotan smjer kretanja. Na daljnje pitanje suca kakva je situacija vezana uz izbjegavanje naleta motociklista na vozilo, kako tipičan vozač u takvim trenucima reagira, vještak je odgovorio da u tim situacijama vozač koči. Nadalje, vještak je pojasnio da u slučaju da je vozač motora upravljao istom brzinom do 50km/h da bi tada osiguranica tuženika prešla s vozilom u desnu prometnu traku za smjer kretanja motora o motorist bi prošao pored nje po svojoj lijevoj prometnoj traci, sve za isti smjer kretanja. U tom slučaju ne bi trebala nikakva reakcija motorista. Vještak napominje da nema saznanja da bi motocikl imao ABS sustav, ali da iz zabilježenih tragova kočenja proizlazi da nije imao, jer je došlo do blokiranja kotača koji su ostavili taj trag. Na poseban upit punomoćnika tuženika da li brzina kretanja utječe na destabilizaciju motocikla tokom kočenja, iskazao je da ima i da pri manjim brzinama rjeđe dođe do destabilizacije i prevrtanja motocikla, a pri većim brzinama lakše dođe do destabilizacije. Na poseban upit punomoćnika tuženika koji način kočenja motocikla smatra pravilnim u svrhu sprečavanja destabilizacije vještak je odgovorio da je potrebno najprije stisnuti kočnicu prednjeg kotača, ali ne do kraja da ne dođe do blokiranja kotača, potom se stisne stražnja kočnica do kraja, a potom i prednja kočnica do kraja. U principu prednja kočnica se nalazi na desnoj ručki volana, a stražnja na lijevoj te da nije siguran da li je i kod konkretnog motocikla takav raspored kočnica. Na poseban upit punomoćnika tužitelja da li se može od prosječnog vozača motocikla u trenutku nastanka opasnosti po njega u vidu protupravnog oduzimanja prednosti očekivati da će poduzeti točno takvo kočenje kakvo je prethodno opisano vještak je odgovorio da to ovisi o iskustvu vozača. Na upit punomoćnika tuženika da li je prethodno opisana reakcija prosječnog vozača vještak je odgovorio da bi to trebala biti to reakcija prosječnog vozača. Na poseban upit punomoćnika tužitelja u kojem vremenskom periodu vozač motocikla mora donijeti odluku kako i na koji način će kočiti vještak je odgovorio da tu odluku donosi u vremenu od oko 0,6 sek.

14. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Berislava Šimunovića budući da je logičan i dan u skladu sa pravilima struke. Vještak je strankama i sudu dao jasne i nedvosmislene odgovore na postavljena pitanja.

15. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da se dana 13. lipnja 2019. u Zagrebu dogodila prometna nesreća u kojoj je tužitelj sudjelovao kao vozač motocikla reg. oznake [registarska oznaka]. On se kretao južnom (desnom) prometnom trakom južnog kolnika Radničke ceste iz smjera zapada prema istoku. Nadalje, u tom štetnom događaju sudjelovalo je i osobno vozilo reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljala KR koja je upravljala vozilom, a koje vozilo je na dan štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom obveznog osiguranja o automobilske odgovornosti. Ona se kretala sjevernom prometnom trakom sjevernog kolnika iz smjera istoka prema zapadu. Dolaskom do kbr. 80 vozilo osiguranika tuženika se zaustavilo i iz zastavnog položaja po počelo vršiti radnju polukružnog okretanja u lijevu stranu te je tom prilikom prešlo preko obiju prometnih traka sjevernog kolnika i kada se nalazilo najvećim dijelom prepraćeno preko južne (desne) prometne trake Radničke ceste došlo je do naleta tužitelja na motociklu u desnu bočnu stranu tog osobnog vozila. Provedenim vještačenjem je utvrđeno da je u trenutku kada je tužitelj poduzeo radnju intenzivnog kočenja njegova brzina bila oko 71,2 km/h, a da je dozvoljena brzina na tom dijelu iznosila 50 km/h. Nakon započetog kočnja motociklista, došlo je do destabilizacije istog te je on pao na stranu s motorom i u tom položaju udario u desnu bočnu strano navedenog osobnog vozila. Također je prometnim vještačenjem utvrđeno da bi nalet bio izbjegnut za tužitelja da je upravljao motociklom brzinom manjom od 60 km/h.

16. Odredbom čl. 43. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" br. 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., dalje: ZSPC) propisano je da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosu mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati u desno ili u lijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. Stavkom 2. istog članka određeno je da prije započinjanja radnje iz st. 1., vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometnu ili imovinu vodeći pritom računa o položaju vozila te smjeru i brzini kretanja.

17. Odredbom čl. 53. st. 1. ZSPC-a na cesti u naselju vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km/h odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio.

18. Slijedom navedenog, a temeljem odredbe čl. 1072. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., dalje: ZOO) ovaj sud smatra da je za nastanak i posljedice predmetne prometne nesreće odgovoran tužitelj u omjeru od 20%, a osiguranik tuženika KR u omjeru od 80%. Naime ovaj sud smatra da je u najvećem dijelu za nastanak i posljedice predmetne prometne nesreće odgovaran osiguranik tuženika KR obzirom da je ista, bez da se prethodno uvjerila na pouzdani način da tu radnju može napraviti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, počela izvoditi radnju polukružnog okretanja na sredini Radničke ceste pritom prešavši preko ukupno četiri trake te je tom radnjom na kraju i pripriječila put kretanju tužitelja kao motociklista zbog čega je došlo do njegovog pada prilikom intenzivnog kočenja i sudara s njenim vozilom, a što je prouzročilo teške tjelesne ozljede tužitelja zbog koje isti trpi neimovinsku i imovinsku štetu. Što se tiče suodgovornosti samog tužitelja za nastanak i posljedice predmetne prometne nesreće sud smatra da ista postoji u 20% dijela iz razloga što je isti tom prilikom upravljao motociklom brzinom većom od dopuštene te je postojala i mogućnost da izbjegne predmetni štetni događaj budući da je prometni vještak Berislav Šimunović izričito naveo da bi se tužitelj kočenjem zaustavio prije naleta na vozilo osiguranika tuženika da je upravljao motociklom brzinom manjom od 60 km/h, a što znači da bi uspio zakočiti i pri maksimalnoj dozvoljenoj brzini od 50 km/h. Nadalje, valja istaknuti i činjenicu, koju je sud utvrdio uvidom u zapisnik o očevidu, da tužitelj nije imao položen vozački ispit A kategorije kao i da je sukladno nalazu i mišljenju vještaka te da tužitelj nije kočio tehnikom kočenja kojom je trebao kočiti po pravilima kočenja motociklom.

19. Uvidom u presudu Općinskog kaznenog suda u Zagrebu K-1158/20 od 22. listopada 2020. sud je utvrdio da je KR proglašena krivom što je dana 13. lipnja 2019. u 08,18 sati u Zagrebu, upravljajući osobnim vozilom registarske oznake [registarska oznaka] desnom prometnom trakom istočne kolničke trake Radničke ceste, dolaskom do kućnog broja 80, protivno odredbi članka 43. stavka 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, olako smatrajući da neće ugroziti sigurnost drugih sudionika u prometu, započela sa skretanjem ulijevo u namjeri da se polukružno okrene, a da prethodno nije propustila sva vozila koja su dolazila iz suprotnog smjera, uslijed čega je SR vozač motocikla registarske oznake [registarska oznaka] koji se kretao iz suprotnog smjera, počeo naglo kočiti, uslijed čega je izgubio ravnotežu i pao na kolnik nakon čega je u klizanju zajedno sa motociklom udario u desnu stranu osobnog vozila KR, a kojom prilikom je zadobio povrede u vidu oguljotina na desnom ramenu, desnoj nadlaktici i podlaktici te na obje šake, oguljotine na desnoj potkoljenici, nagnječenje mozga, napuknuće sedmog i osmog desnog rebra, djelomično iščašenje zgloba između jedanaestog prsnog kralješka i jedanaestog lijevog rebra, prijelom poprečnog nastavka dvanaestog prsnog kralješka s iščašenjem u zglobu s rebrom, prodor zraka u lijevo prsište, nagnječenje oba plućna krila, više desnog, višeiverni prijelom stražnjeg ruba trupa sedmog, desetog i jedanaestog prsnog kralješka, iščašenje jedanaestog prsnog kralješka te višeiverni prijelom dvanaestog prsnog kralješka s pomakom ulomaka prema naprijed u kanal kralježničke moždine s pritiskom na moždinu i posljedičnom oduzetošću donjih udova te nagnječenje bubrega sa prisutnošću krvi u mokraći, koje povrede su u ukupnosti osobito teške naravi.

20. Uvidom u rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 7. lipnja 2021. sud je utvrdio da GR određena invalidska mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, a zbog ozljede izvan rada.

21. Iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke Žarka Rašića od 1. ožujka 2022. proizlazi da je tužitelj stradao u štetnom događaju te je u istom zadobio višedijelni prijelom trupa XII. prsnog kralješka s pomakom ulomaka, prijelom lijevog poprečnog nastavka XII. prsnog kralješka, napuknuće prednjeg okrajka VII. i VIII. rebra desno bez pomaka, prijelom IX., X., i XII. rebra lijevo, prijelom lijevog poprečnog nastavka I. slabinskog kralješka, slobodni zrak u lijevom prsištu, natučenje mozga, natučenje oba plućna krila i posttraumatski stresni poremećaj pri čemu je tužitelju smanjena životna aktivnost na način da je stanje po zadobivenim ozljedama: prijelomu rebara s lijeve strane uz natučenje pluća, stanje po prijelomu XII. prsnog kralješka uz iščašenje XI. prsnog kralješka uz posljedičnu oduzetost nogu-paraplegija (ASIA A) dovela s kiruruškog aspekta do trajnog smanjenja životne aktivnosti od ukupno 80% koje se ogleda u oduzetosti nogu, gubitku kontrole mokrenja i stolice, bolnosti u području prsnog koša. Nadalje, vještak je utvrdio da je s obzirom na razvoj PTSP-a potrebno mišljenje psihijatra te da postoji oštećenje sluha prema audiogramu pa je potreban pregled i mišljenje otorinolaringologa. Vještak je utvrdio da tužitelj koristi invalidska kolica te da mu je potrebna trajna tuđa pomoć i njega nakon 06. prosinca 2019. u trajanju od 6 sati dnevno uzimajući u obzir njegovu ograničenu pokretljivost pomoću kolica, pomoć pri transferu kolica-krevet, pomoć pri održavanju osobne higijene, pomoć pri obavljanju fizioloških potreba, pomoć pri oblačenju, pomoć pri transferu, pomoć za sve kućanske poslove, odlazak u trgovinu.

22. Iz dopunskog očitovanja vještaka medicinske struke Žarka Rašića od 03. listopada 2023. proizlazi da je izvršen ponovni klinički pregled tužitelja slijedom čega vještak daje mišljenje o smanjenju životnih aktivnosti na način da je stanje po zadobivenim ozljedama: prijelomu rebara s lijeve strane uz natučenje pluća, stanje po prijelomu XII. prsnog kralješka uz iščašenje XI. prsnog kralješka uz posljedičnu oduzetost nogu-paraplegija (ASIA A) dovela s kiruruškog aspekta do trajnog smanjenja životne aktivnosti od ukupno 80% koje se ogleda u oduzetosti nogu, gubitku kontrole mokrenja i stolice, bolnosti u području prsnog koša. Nakon rehabilitacije koja se provodi specifičnim metodama robotske neurorehabilitacije, dolazi do blagog poboljšanja funkcijskog statusa, međutim u konačnici to ne utječe na procjenu smanjenja životne aktivnost, obzirom da nešto poboljšane trofike mišića uslijed upornog vježbanja i provođenja neurorehabilitacije, omogućenog kratkog hodanja uz pomoć ortoza, hodalice nije došlo do drugog funkcionalnog poboljšanja kod tužitelja. Više se radi o osjećaju tužitelja da nešto više može jer u konačnici je jednako da li 50 ili 100 metara prođe uz pomoć ortoze i hodalice s kotačima ili uz pomoć invalidskih kolica. Uz pomoć invalidskih kolica, objektivno, bi uz manje napora i brže prošao 50 ili 100 metara, međutim u psihološkom smislu u cilju održavanja postignutog statusa bitno je upravo kontinuirano provođenje odgovarajuće fizikalne terapije prilagođene ozljeđenicima s paraplegijom. U odnosu na trajnu tuđu pomoć i njegu vještak je utvrdio da mu je potrebna trajna tuđa pomoć i njega nakon 06. prosinca 2019. u trajanju od 6 sati dnevno uzimajući u obzir njegovu ograničenu pokretljivost pomoću kolica, djelomičnu pomoć pri transferu kolica-krevet, pomoć pri održavanju osobne higijene, pomoć pri obavljanju fizioloških potreba, pomoć pri oblačenju, pomoć za sve kućanske poslove, odlazak u trgovinu, tržnicu. Nadalje, vještak je utvrdio da je tužitelj u mirovini od 23. studenog 2020. Nadalje, vještak je utvrdio BARTHEL indeks 69 pri pregledu pri čemu je 0-20 potpuna ovisnost, 21-60 teška ovisnost, a 61-90 umjerena ovisnost.

23. Na ročištu za glavnu raspravu održanom 24. listopada 2023. vještak Žarko Rašić je u odnosu na zadatak vještaka iz raspravnog zapisnika od 29. kolovoza 2023. gdje je navedeno da je potrebno utvrditi da li postoji uzročno posljedična veza između zdravstvenog stanja tužitelja izazvanog ozljeđivanjem u predmetno štetnom događaju i potrebe za izvođenjem i opsega tih građevinskih radova u stambenoj jedinici u kojoj stanuje, nakon uvida u nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke Žarka Željka koje se nalazi na listu spisa 188 do 206 i dopunu nalaza i mišljenja od 14. listopada 2022., iskazao kako je prema zadatku iz raspravnog zapisnika bilo potrebno učiniti sve građevinske preinake, a kao posljedicu zdravstvenog stanja nastalog u predmetnom štetnom događaju. Na poseban upit punomoćnika tužitelja koja bi medicinska oprema ili specijalni medicinski namještaj bio potreban tužitelju u stanu u kojem živi, vještak je iskazao da s kirurškog aspekta može odgovoriti da je od specijalne medicinske opreme potreban medicinski antidekubitalni krevet dok ostalu specijalnu medicinsku opremu, a koje i potrebna je potrebno postaviti upite vještaku fizijataru. Na poseban upit punomoćnika tuženika da li je posebnu medicinsku opremu uključujući i poseban medicinski krevet moguće ostvariti na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, odgovara da prema preporuci liječnika specijalista prvenstveno neurokirurga ili fizijatra moguće je ostvariti pravo na antidekubitalni madrac nakon odgovarajuće odluke nadležne komisije HZZO-a. Na poseban upit punomoćnika tuženika na koliko se od procijenjene tuđe pomoći i njege, a koju je procijenio odnosi na aktivnosti tužitelja u stanu vještak je iskazao da je u svojem pisanom nalazu i mišljenju naveo u čemu se sastoji trajna tuđa pomoć i njega. Većina poslova je vezana za pomoć u kući, a u opisu tuđe pomoći i njege naveo je i odlazak u trgovinu tržnicu i sl. Kada bi to pretvorio u određene postotke tada bi 10% od procijenjenih 6 sati otpalo na pomoć koja nije vezana za samu kuću odnosno za prostor u kojem trajno boravi tužitelj. Na poseban upit punomoćnika tuženika koliko bi se u procijenjenom opsegu potrebe tuđe pomoći odnosilo na pomoć pri oblačenju vještak je iskazao da se radi oko 5% od procijenjenih 6 sati.

24. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Žarka Rašića budući da je logičan i dan u skladu sa pravilima struke te priloženoj dokumentaciji. Vještak je strankama i sudu dao jasne i nedvosmislene odgovore na pitanja koja su mu postavljena na ročištu održanom 24. listopada 2023.

25. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige sud je utvrdio da je ER vlasnica trosobnog stana sveukupne neto površine 68,00 m2 u [adresa]. u [adresa], upisan u zk. ul [broj ZK uloška] Suvlasnički dio, k. o. [katastarska općina], kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu.

26. Iz iskaza svjedoka ER proizlazi da živi sa tužiteljem u stanu na adresi [adresa] u [adresa], da je ona vlasnik stana te da je dopustila tužitelju da živi u tom stanu te da i u buduće živi u tom stanu, da tužitelj invalidska kolica koristi svakodnevno, da stan nije prilagođen tužitelju za kretanje u invalidskim kolicima, da ona koristi taj stan zajedno sa suprugom, da je tužitelju potrebna pomoć za ulaženje i izlaženje iz sobe zbog toga što zapinje sa invalidskim kolicima za štokove i kada ide u kupaonu mora mu se pomoći, tužitelju je potrebno da ga se u kupaonici prebaci na posebnu stolicu koja se medicinski zove toaletna stolica pa je nakon toga tužitelj sposoban se sam tuširati i obaviti toalet, da ona priprema hranu u stanu te da tužitelj može neke stvari raditi sam poput sendviča ili soka od voća kada mu se sve pripremi međutim kada bi kuhinja bila prilagođena njegovim potrebama tada bi mogao sve sam obavljati, da je u stanu izvršena prilagodba kupaone, ali ne u potpunosti, izvršena je prilagodba samo ona koja je bila najnužnija da bi tužitelj na bilo koji način prići na tušu i obavljati higijenske potrebe.

27. Svjedoku ĐR je uz suglasnost punomoćnika stranaka pročitan iskaz svjedoka ER te je isti iskazao da je suglasan sa navedenih iskazom te da bi i sam iskazivao na identičan način.

28. Sud smatra da su iskazi svjedoka ER i ĆR istiniti, budući da su tužiteljevo medicinsko stanje i sposobnosti za obavljanje životnih funkcija opisali jednako kao što je to u svom nalazu i mišljenju iznio vještak Žarko Rašić, a to stanje proizlazi i iz medicinske dokumentacije koja prileži spisu. Nadalje, logićno je i životno da je ĆR kao majka tužitelja i vlasnica stana u [adresa], u [adresa] dopustila tužitelju da živi u stanu te da i on ubuduće živi u tom stanu.

29. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Žarka Željka od 31. siječnja 2022. proizlazi da nekretnina u kojoj stanuje tužitelj nije prilagođena osobama s invaliditetom. Vrata za ulazak u sobu su širine 70 cm, a vrata za ulazak u izbu i WC su širine 60 cm, što nije dovoljna širina za prolazak osoba u invalidskim kolicima. Prekidači, utičnice, plinsko brojilo, kombi bojler, mješalica za vodu u kuhinji, kupaonici i wc-u i podizači roleta nisu na visini prilagođene korištenju osoba s invaliditetom odnosno osoba u invalidskim kolicima. Između dnevne sobe i lođe postoji visinska razlika koja se ne može svladati invalidskim kolicima. Kuhinjski elementi kao i sanitarni elementi u kupaonici i wc-u visinom, rasporedom i oblikom nisu prilagođeni osobama s invaliditetom i nisu opremljeni elementima sukladno uvjetima iz pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevine osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Vještak je utvrdio da je procijenjena vrijednost radova koju je potrebno izvesti kako bi se stan tužitelja prilagodio korištenju osobama s invaliditetom na dan izrade nalaza i mišljenja 80.976,00 kuna što uvećano za PDV iznosi 101.220,00 kuna. Vrijednost izvedenih radova prilagodbe stana iznosi 9.370,00 kn, a što se s PDV-om iznosi 11.713,00 kuna.

30. Iz pisanog očitovanja vještaka Žarka Željka od 14. listopada 2022.( 29. rujna 2022) proizlazi da zbog kretanja tužitelja u kolicima, dolazi do pojačanog habanja podnih obloga pa će biti potrebno češće obnavljanje istih (brušenje i lakiranje parketa). Vještak smatra da će vrijeme korištenja biti dvostruko kraće od prosječnog, što znači da bi ga trebalo brusiti i lakirati svake 4 godine. Cijena brušenja i lakiranja parketa iznosi 105 kn/m2+PDV. Kao vještak građevinske struke, a s obzirom da se radi o specijaliziranom medicinskoj opremi/namještaju, ne mogu se očitovati o vrijednosti posebne opreme i namještaja za korištenje osobama s invaliditetom. S obzirom na opseg izvođenja radova, tužitelj za vrijeme izvođenja radova mora biti izmješten, a vrijeme izvođenja radova uvelike ovisi o dostupnosti izvođača radova i materijala, te se procjenjuje na 45 dana. Troškovi premještanja tužitelja predstavljaju zbroj vrijednosti mjesečne najamnine i vrijednosti troškova preseljenja iz stana prije izvođenja radova i u stan nakon izvođenja radova. Procijenjena mjesečna najamnina iznosi 4.500 kn, a procijenjeni trošak preseljenja iz stana, te povratka u stan iznosi 7.000 kn.

31. Na ročištu održanom 29. kolovoza 2023. vještak Žarko Željko ostao je u cijelosti kod pisanog nalaza i mišljenja od 31. siječnja 2022. te dopune nalaza i mišljenja od 29. rujna 2022. Vještak je iskazao da je od trenutka uviđaja do danas došlo do porasta cijene radova i materijala, a ako se promatraju koeficijenti koji prate taj porast oni su u trenutku uviđaja iznosili 158,32, a u ovom tromjesečju iznose 193,34 što znači da je povećanje od 22 posto, da na dan 29. kolovoza 2023. navodi da cijena radova iznosi 123.488,00 kn sa uključenim PDV-om odnosno 16.389,67 Eura. Na poseban upit punomoćnika tužitelja tko bi bio ovlašten izračunati visinu naknade potrebne za opremanje stana specijaliziranim medicinskim namještajem odnosno opremom budući se isti na to nije mogao očitovati, vještak je odgovorio da bi to možda mogao napraviti vještak medicinske struke budući da on razumije potrebu i specifikacije opreme koju je potrebno nabaviti, a imajući u vidu pretrpljene ozljede te da bi bilo potrebno pribaviti ponude specijaliziranih prodavača medicinske opreme odnosno namještaja te bi se taj iznos troškova trebao dodati na utvrđeni iznos iz vještačenja.

32. Na poseban upit punomoćnika tuženika da li može decidirano reći da su sve cijene radova navedenih u pisanom nalazu i mišljenju porasle za 22 posto vještak je odgovorio da su navedeni podaci dobiveni od specijalizirane ustanove za prikupljanje statističkih podataka, a odnosi se na povećane cijene građevinskog materijala i radova tako da smatra da u prosjeku to odgovara, a ukoliko stranka smatra da je potrebno svaku stavku pojedinačno izraziti tada je potrebno izraditi novi nalaz i mišljenje. Na poseban upit punomoćnika tuženika, a budući da je u na strani 15 pisanog nalaza i mišljenja navedeno da odvoz otpadnog materijala na gradsko odlagalište iznosi 5,000 kn uvećano za PDV, da li je i ta stavka konkretno rasla imajući u vidu prethodno povećanje cijene radova ta da vještak odrediti da li se radi o radovima po količinama ili po težini i kakve su cijene kojima je on baratao da bi dobio navedeni iznos vještak odgovara da se stavka IV odnosi se na horizontalni transport šute i otpadnog materijala, vertikalni transport do izlaza iz zgrade te horizontalni transport do kamiona u koji se vrši utovar, ta stavka također obuhvaća trošak kamiona i prijevoz te pristojbe za deponiranje i razvrstavanje otpadnog materijala na gradskom odlagalištu. Kako su svi troškovi u graditeljstvu porasli, tako su isto porasli i troškovi radne snage koja vrši transport troškovi prijevoza i troškovi deponiranja materijala na gradskom odlagalištu te iz tog razloga smatram da je povećanje od 22 posto realno povećanje. Na poseban upit punomoćnika tuženika da vještak odgovori na pitanje na način da se utvrdi koliko je sati potrebno rada za istovar šute, koliko košta prijevoz kamionom, koliko je kamiona bilo i koliko konkretno košta naknada za zbrinjavanje šute vještak odgovara cijena ove stavke dana je na bazi 5 m3 šute bez ulaženja u posebne analize, kada bi se na svakoj stavci radila analiza rada materijala, strojeva itd., to bilo presloženo, te bi cijena vještačenja bila daleko viša. Ako je potrebno moguće je to učiti u dopunskom nalazu i mišljenju. Na poseban upit punomoćnika tuženika da u odnosu na stavku ugradnja prilagođenih držača i kukica vještak analizira koliko je to držača, koliko vješalica, koliko kukica i koja je njihova cijena, a koliko je trošak radova, vještak je odgovorio da ako je to potrebno da može sve stavke analizirati i dati pojedinačno u dodatnom nalazu i mišljenju, ali u ovom trenutku ne može. Na poseban upit punomoćnika tuženika zbog čega je potrebno spuštanje mjernog uređaja i kombi bojlera vještak je odgovorio da je to potrebno iz razloga moguće manipulacije i kontrole bojlera od strane tužitelja. Na poseban upit punomoćnika tuženika da li to znači da je to iz razloga da bi tuženik mogao kontrolirati potrošnju plina vještak je odgovorio da je to točno da svi mi možemo kontrolirati potrošnju pa bi to trebao moći i tužitelj. Na poseban upit punomoćnika tuženika da objasni prepravku kuhinjskih elemenata odgovara da je na stranici 7 i 8 nalaza i mišljenja opisao što pravilnik definira kao minimum pristupačnosti invalidu u kuhinji. Dakle stavka se odnosi na prilagodbu zahtjevima navedenim na strani 7 i 8 nalazi i mišljenja kod kuhinje. Na poseban upit da li tužitelj može tada kuhinju koristiti za samostalnu pripravu hrane vještak odgovara da smatra da pravilnik definira uvjete tako da bi osoba sa invaliditetom mogao samostalno obavljati poslove potrebne za samostalan život. Na poseban upit punomoćnika tuženika da li su i elektroinstalacijski radovi u vidu izmještanja elektroinstalacija u cijelom stanu te instalacija vodovoda i odvodnje te stolarski radovi u vidu ugradnje sobnih vrata odnosno prilagodbe ulaznih vrata (vrata, brava špijunka) utemeljeni na odredbama navedenom pravilnika i mogućnosti samostalnog življenja vještak odgovara smatra da su navedeni radovi potrebni te je na stranici 5 nalaza i mišljenja naveo članke koji obuhvaćaju tu materiju, a posebno se na stranici 9 nalaza i mišljenja navodi čl. 29 i 30 pravilnika koji se odnose na pristupačnost svih električnih instalacija kao i pristupačnost i prilagodbu vrata i prozora. Na poseban upit punomoćnika tuženika da li je prostor nakon izvršenih predloženih radova podoban za korištenje osobama bez invaliditeta vještak odgovara da smatra da nije, budući da postoji pravilnik u građevinarstvu koji definira kakav treba biti položaj, visina i udaljenost prekidača, utikača i ostalo da bi se njima mogli koristiti osobe bez invaliditeta. Na poseban upit punomoćnika tuženika da li je prema dopunskom nalazu i mišljenju redovno korištenje parketa odnosno redovna potrebna obnavljanja parketa 8 godina, vještak je odgovorio da je prosječno trajanje samog parketa 35 do 40 godina međutim završna obrada parketa- lak je predviđena svakih 8 godina. Vještak je iskazao da se ne sjeća stanja parketa u predmetnom stanu, zbog proteka vremena budući da je u navedenom vremenu vidio previše različitih stanova i da se ne sjeća tragova korištenja parketa od invalidskih kolica.

33. Iz dopunskog nalaza i mišljenja vještaka Žarka Željka od 28. kolovoza 2024., a temeljem zadatka vještaku da utvrdi vrijednost specijalnog kreveta koji je potreban tužitelju te da izvrši detaljnu razradu svih pojedinih stavki iz nalaza i mišljenja, vještak je sve pojedine stavke iz tablice 2 nalaza i mišljenja razradio na način da je podijelio svaku stavku u dijelu koji se odnosi na rad i materijal te je naveo potrebne količine, te je naveo da prosječna vrijednost medicinskog kreveta iznosi 1.500,00 Eura.

34. Dopunskim nalazom i mišljenjem Vještaka Žarka Željka od 21. ožujka 2025. vještak je utvrdio vrijednost radova, a imajući u vidu porast cijena radova i materijala, te je utvrdio da na dan izrade dopune nalaza i mišljenja vrijednost radova iznosi 17.535,00 Eura.

35. Na ročištu održanom 29. rujna 2025. vještak Žarko Željko ostao kod pisanog nalaza i mišljenja, te dopunskog nalaza i mišljenja. Na poseban upit punomoćnika tužitelja da li vještak može reći koliko bi iznosila vrijednost radova na današnji dan vještak je naveo da bi vrijednost radova, materijala na dan 29. rujna 2025. iznosila 18.910,49 Eura iz razloga što se indeks cijena na dan 29. rujna 2025. promijenio u odnosu na onaj koji je prikazao na stranici 4 dopunskog nalaza i mišljenja od 21. ožujka 2025. te više ne iznosi 220,10 nego na dan 29. rujna 2025. iznosi 237,37 te je indeks cijena na dan izrade nalaza ostao isti 168,63, a procijenjena vrijednost radova na dan 10. siječnja 2022. iznosila je 101.220,00 kuna. Na poseban upit punomoćnika tuženika da li sve preinake stana koje je on obuhvatio nalazom i mišljenjem omogućavaju samostalan život invalidnoj osobi u stanu, vještak je naveo da radovi koji pripadaju troškovniku su u skladu sa pravilnikom o osiguranju i pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti te da je u tom smislu prikazao radove kako bi se predmetni stan koji je pregledao tijekom očevida prilagodio uvjetima koje nalaže pravilnik. Na upit na koji način su stavke "brušenje i lakiranje parketa", "bojanje zidova" i popravak kuhinjskih elemenata" vezane za prilagodbu stana životu osobe s invaliditetom, a koje stavke su uvrštene u procjenu troškova vještak je odgovorio da će prilikom prilagodbe prema pravilniku doći će do oštećenja parketa i zidova radi demontaže postojećih vrata te radi prilagodbe instalacija elektro, vodovodnih, odvodnih, potrebama invalida te iz tog razloga nakon izvedenih radova zamjena postojećih vrata i izmještanja instalacija biti će neophodno izvršiti popravke parketa i podne obloge, te zidova na kojima se nalaze navedene instalacije. Isto tako kuhinjski elementi nisu prilagođeni potrebama invalida te je potrebno iste preraditi te ih spustiti na onu visinu s koje invalid u invalidskim kolicima može samostalno koristiti kuhinju, odnosno kuhinjske elemente.

36. Nalaz i mišljenje vještaka Žarka Željka u cijelosti je prihvaćen jer je jasan, logičan, sukladan dokumentaciji koji prileži spisu te je sačinjen na temelju pravila struke. Nalaz i mišljenje Žarka Željka temelji se odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,pri čemu je vještak točno naveo da stan nije prilagođen osobama s invaliditetom jer su vrata za ulazak u sobe širine 70 cm, a vrata za ulazak u izbu i WC širine 60 cm, što nije dovoljna širina za prolazak osoba u invalidskim kolicima, prekidači, utičnice, plinsko brojilo, kobi bojler, miješalice za vodu u kuhinji, kupaonici i WC-u i podizači roleta nisu na visini prilagođenoj korištenju osoba s invaliditetom, odnosno osoba u invalidskim kolicima. Između dnevne sobe i lođe postoji visinska razlika koja se ne može svladati invalidskim kolicima. Kuhinjski elementi, kao i sanitarni elementi u kupaonici i WC-u visinom, rasporedom i oblikom nisu prilagođeni osobama s invaliditetom. Slijedom navedenog sud smatra da su svi troškovi adaptacije koje je u svojem nalazu i mišljenju te dopuni nalaza i mišljenja naveo vještak Žarko Željko nužni kako bi se tužitelj mogao samostalno kretati po stanu te samostalno ili što samostalnije koristiti stan. Prigovori tuženika na nalaz i mišljenje vještaka koji je usmjeren na činjenicu da pojedine stavke nisu razrađene, otklonjene su dopunskim nalazom i mišljenjem od 28. kolovoza 2024. u kojem je svaku pojedinu stavku vještak razdvojio u dijelu koja se odnosi na rad i na materijal, pri čemu valja navesti da su sve stavke iz troškovnika jasno opisane. Tuženik na ročištu održanom 29. rujna 2025., dakle nakon što je vještak izradio dopunski nalaz i mišljenje nije postavljao nikakva pitanja vještaku vezano razrađivanje pojedinih stavki.

37. Nadalje, prilikom odlučivanja o tome da li činjenica da je rješenjem Centra za socijalnu skrb Zagreb KLASA: Up/I-551-06/19-03/6 od **.**.2021. GR, ĐR i ER priznato pravo na uvećanu jednokratnu nagradu koja im je isplaćena u iznosu od 10.000,00 kn radi prilagodbe stambenog prostora kretanju u invalidskim kolicima te da je rješenjem Centra za socijalnu skrb Zagreb KlASA: UP/I- 551-06/19-02/556 od 3. listopada 2019. priznato pravo na jednokratnu nagradu u iznosu od 3.500,00 kn radi kupnje medicinskog kreveta za GR valja navesti da sukladno stavu ovog suda se u parnici radi naknade štete se ne mogu oštećenom umanjivati njegova prava po toj osnovi zbog ostvarenih prava koja mu pripadaju po osnovi Zakona o socijalnoj skrbi. ( tako i Vrhovrni sud Republike Hrvatske u odluci posl.br.: Rev-745/2022. od 09. studenog 2022.

38. Isto tako sud je imao u vidu i pravno shvaćanje VSRH sa šeste sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (6/22) održane 21. studenoga 2022. koje glasi: „U parnici radi naknade štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje ne može se umanjivati pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog ostvarenih prava oštećenika po osnovi Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“ broj 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130/17, 98/19, 64/29, 133/20, 18/22).

39. Odredbom čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'', broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22, 145/2023, 155/2023 dalje u tekstu: ZOO-a) propisano je: "Tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje", odredbom čl. 1067 st. 3. ZOO-a propisano je: "Vlasnik se oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete", dok je odredbom čl. 1072 st. 2. ZOO- a propisano: "Ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje".

40. Sud je u ovom postupku utvrdio da je osiguranik tužitelja u omjeru od 80% odgovaran za predmetni štetni događaj

41. Člankom 1095. ZOO–a propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja. Ako ozlijeđeni zbog potpune ili djelomične nesposobnosti za rad gubi zaradu, ili su mu potrebe trajno povećane, ili su mogućnosti njegova daljnjeg razvijanja i napredovanja uništene ili umanjene, odgovorna osoba dužna je plaćati ozlijeđenomu određenu novčanu rentu, kao naknadu za štetu.

42. Odredbom iz čl. 1096 ZOO-a propisano je da sud može na zahtjev oštećenika za ubuduće povećati rentu, a može je na zahtjev štetnika sniziti ili ukinuti ako se znatnije promijene okolnosti koje je sud imao na umu pri donošenju prijašnje odluke.

43. Imajući u vidu odredbe iz čl. 1095 i 1096 ZOO-a, valja navesti da sud smatra da nije osnovan prigovor tuženika prema kojemu će u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. Pn-1789/2020 biti dosuđena renta s osnove tuđe pomoći i njege koja u sebi sadržava naknadu za tužiteljevu nesposobnost za samostalan život, a što bi bilo otklonjeno kada bi se u stanu tužitelja izvršile preinake za koje tužitelj potražuje naknadu u ovom postupku. Naime, nakon što tuženik u ovom postupku isplati tužitelju naknadu za adaptaciju stana, i po proteku vremena potrebnom za adaptaciju stana, a zbog koje adaptacije će tužitelj biti u mogućnosti samostalno ili samostalnije živjeti, tuženik će biti u mogućnosti zbog promjene okolnosti temeljem odredbe iz čl. 1096 ZOO- zahtijevati sniženje dosuđene rente.

44. Nadalje, a budući da je osiguranik tuženika u omjeru od 80 % odgovoran za nastanak predmetne prometne nezgode, a u kojoj prometnoj nezgodi je tužitelja zadobio tjelesne ozljede, tuženik je dužan podmiriti tužitelju troškove adaptacije stana, a koje troškove smatra potrebnim, u smislu odredbe čl. 1095.st.1. ZOO-a. Sukladno nalazu i mišljenju vještaka Žarka Željka, troškovi adaptacije stana na dan 29. rujna 2025. iznose 18.910,49 Eura, troškove već izvedenih radova prilagodbe stana u iznosu od 11.713,00 kn/1.554,58 Eura, trošak nabave medicinskog kreveta u iznosu od 1.500,00 Eura, troškove preseljenja iz sata i povratka u stan u iznosu od 7.000,00 kn/929,06 Eura, troškova najamnine u iznosu od 6.750,00 kn/895,88 Eura za vrijeme izvođenja radova procijenjenih na 45 dana. Sve navedene troškove u iznosu od 23.790,01 Eura sud smatra opravdanim i potrebnim kako bi se izvela prilagodba stana potrebama tužitelja, a budući da postoji suodgovornost tužitelja u omjeru od 20% za nastanak prometne nezgode, tužitelj ima pravo na naknadu u ukupnom iznosu od 19.032,01 Eura te je u tom iznosu usvojen tužbeni zahtjev, a odbijen je tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na isplatu iznosa od 34.057,11 Eura. Valja navesti da sud smatra da tuženik u vrijeme donošenja ove presude nema pravo na troškove budućeg brušenja i lakiranja parketa zbog činjenice da će s obzirom na kretanje tužitelja u kolicima doći do pojačanog habanja podnih obloga. Tužitelj će pravo na navedenu naknadu štete eventualno steći u trenutku kada mu se zbog korištenja kolica ošteti parket u stanu.

45. Sukladno čl. 29. st. 1. ZOO-a dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze, pored glavnice duguje i kamate.

46. Tužitelju je dosuđena zatezna kamata na dosuđeni iznos imovinske štete u iznosu od 19.032,01 Eura počevši 11. svibnja 2020. Odluka o zateznim kamatama temelji se na odredbi čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (''Narodne novine'', broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14, dalje u tekstu ZOOP) u vezi s čl. 183. st. 2. ZOO-a temeljem koje oštećena osoba ima pravo i na isplatu zatezne kamate od podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate jer se od tog dana smatra da je tuženik bio upoznat sa svim elementima štete, dakle i o njenom obujmu (tako i u Zaključcima sa sastanka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda sa predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova broj SU – IV – 155/16. od 12. travnja 2016.). Nadalje, Vrhovni sud Republike Hrvatske je u svojoj odluci Rev 373/2022-3 od 29 studenoga 2022. izrazio pravno shvaćanje prema kojem: „shvaćanje nižestupanjskih sudova, kojim se poistovjećuje pojam završenog liječenja s nastankom štete, protivno je pravnom shvaćanju revizijskog suda izraženom u odlukama broj Rev-550/14 od 18. studenoga 2015. i Rev-934/14 od 5. travnja 2017., na koje se i pozvala tužiteljica, a i shvaćanju ovoga suda iznesenom u brojnim odlukama, kao npr. i u odluci broj Rev 1056/2017-3 od 27. travnja 2021., a prema kojim je pri donošenju odluke o tijeku zateznih kamata na dosuđenu neimovinsku i imovinsku štetu sud dužan cijeniti odredbu čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj 151/05, 36/09, 75/09), kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz st. 1. toga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva“.

47. Odluka o trošku donijeta je temeljem čl. 154. st. 2. ZPP-a i sukladno važećoj vrijednosti predmeta spora u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23 - dalje: Tarifa). Prema odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a u slučaju djelomičnog uspjeha stranaka u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

48. U ovoj pravnoj stvari tužitelj je u osnovi uspio sa 80%, a tuženik sa 20%, a u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva tužitelj uspio u omjeru od 35 %, a tuženik u omjeru od 65%. Razlika njihovih uspjeha iznosi 15% korist tužitelja.

49. Tužitelju zastupanom po odvjetniku priznat je parnični trošak koji se odnosi na sastav odštetnog zahtjeva (Tbr 7. toč. 8. OT – 1.000,00 Eura), sastav tužbe (Tbr 7. toč. 1. OT – 1.000,00 Eura), sastav podneska od 30. studenog 2020., 23. rujna 2021.,15. studenog 2022., 2. rujna 2024., (Tbr 8. toč. 1. OT – 1.000,00 Eura, svako), sastav podneska od 24. listopada 2023. (Tbr 8. toč. 4. OT – 50,00 Eura), zastupanje na ročištima 3. svibnja 2021., 29. kolovoza 2023., 24. listopada 2023., 29. rujna 2025 . (Tbr. 9. toč. 1. OT-1.000,00 Eura svako), zastupanje na očevidu 12. listopada 2021. (Tbr. 9. toč. 7. OT- 1.000,00 Eura), odnosno ukupno 11.050,00 Eura, što uvećano za PDV po stopi 25% iznosi 13.812,50 Eura. Uzevši u obzir razliku omjer uspjeha u sporu, tužitelj ima pravo n naknadu troškova zastupanja u iznosu od 2.071,86 Eura. Tužitelj ima pravo na naknadu plaćenih predujmova za medicinsko, prometno i građevinsko vještačenje u ukupnom iznosu od 662,50 Eura u cijelosti, pa ukupan trošak iznosi 2.734,36 Eura.

50. Nadalje, tužitelj nema pravo na naknadu priznatih troškova preko razlike omjera uspjeha u sporu, niti ima pravo na naknadu troškova za zastupanje za sastav podneska od 19. rujna 2020, budući da isti ne postoji u spisu, niti ima pravo na naknadu za sastav podneska od 17. studenog 2020., 06. svibnja 2021., 12. listopada 2022., 65. rujna 2023., 7. siječnja 2025. i 9. travnja 2025., budući da navedeni podnesci nisu bili nužni za vođenje parničnog postupka. Zbog navedenog sud je odbio zahtjev tužitelja za naknadom troškova u iznosu od 15.740,64 Eura.

51. Zatezna kamata na trošak parničnog postupka dosuđena je od dana donošenja odluke temeljem čl. 151 ZPP-a i po stopi iz čl. 29. ZOO-a.

U Zagrebu, 27. listopada 2025

Sudac

Marko Ivrlač

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa: - od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika