Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Poreču-Parenzo

Turistička 2, 52440 Poreč-Parenzo

Poslovni broj R1-268/2023-74

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo po sucu toga suda Vlatki Markuš, kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj stvari predlagatelja predlagatelja ĐL, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] zastupanog po punomoćnici Marini Mraković, odvjetnici u [adresa] protiv protustranake: 1. SL, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i 2. ŠL, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], oboje zastupani po punomoćnici Tihani Slivar Curilović, odvjetnici u Poreču, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, dana 27. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

I Razvrgava se suvlasništvo izvanparničnih stranaka predlagatelja ĐL, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i protustranaka: 1. SL, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i 2. ŠL, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak sa 570 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o.

Lim geometrijskom diobom, na način da:

- predlagatelju pripadne u samovlasništvo južni dio do ravne crvene crte razgraničenja,

- protustrankama, svakom u ½ dijela pripadne u suvlasništvo sjeverni dio od ravne crvene crte razgraničenja,

a sve kao je prikazano na skici lica mjesta mjerničkog vještaka Vladimira Muškovića, dipl.ing.geod. od 18. lipnja 2024., koja skica je sastavni dio ovog rješenja.

II Osniva se pravo stvarne služnosti prolaza preko novonastale nekretnine koja je pripala predlagatelju, kao poslužne nekretnine i to u zapadnom dijelu uz među s k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u dužini od 14,63 m, a širini od 1,90 m, označeno crvenom šrafurom, sve do novonastale nekretnine koja je pripala protustrankama, kao povlasne nekretnine, a sve kao je prikazano na skici lica mjesta mjerničkog vještaka Vladimira Muškovića, dipl.ing.geod. od 18. lipnja 2024., koja skica je sastavni dio ovog rješenja.

III Ovlašćuje se bilo koja od stranaka da temeljem ovog rješenja po njegovoj pravomoćnosti ishodi parcelacijski elaborat u skladu s točkama I i II izreke ovog rješenja, a potom da isto provede kroz katastarski elaborat i zemljišnu knjigu.

IV Nalaže se protustrankama da predlagatelju naknade troškove ovog postupka u iznosu od 359,89 eura ( tristo pedeset devet eura i osamdeset devet centa) u roku od 15 dana.

V Odbija se zahtjev protustranaka za naknadom troškova ovog postupka.

Obrazloženje

1. Predlagatelj u prijedlogu navodi da je zajedno sa protustrankama suvlasnik nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak sa 570 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja suvlasnička zajednica mu ne odgovara te je predložio da se nakon provedenog postupka izvrši razvrgnuće geometrijskom diobom.

2. Protustranke se nisu protivile takvom prijedlogu s time da su postavile uvjet da im se osigura kolni prolaz do djela koji bi im po geometrijskoj diobi trebao pripasti.

3. Odredba čl. 50. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14) propisuje da kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona. Stavak 2. istog članka propisuje da ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu st. 1. ovog članak, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Stavak 3. istog članka propisuje da prilikom geometrijske diobe nekretnine sud može osnovati služnost i stvarni teret na ostalim njezinim dijelovima. Ako je to nužno za uporabu ili iskorištavanje dijela koji se diobom odvaja.

4. Na uviđaju lica mjesta uz sudjelovanja vještaka mjerničke struke Vladimira Muškovića dipl. ing. geod. iz Poreča, sud je utvrdio da se predmetna nekretnina nalazi u mjestu Flengi. U naravi predstavlja nekretninu koja se sastoji od dva djela. Na prvom djelu nalazi se bazen, ljetna kuhinja te travnata površina koji dio je ograđen djelomično s betonskom, a djelomično sa živom ogrado i zajedno sa susjedom nekretninom na kojoj se nalazi kuća i dvorište (za koju predlagatelj navodi da je vlasništvo njegove kćerke) čini cjelinu. Taj dio je kaskadnog oblika s dvije etaže. Pristup do tog djela moguć je kroz garažu i kroz kuću koja se nalaze na susjednoj parceli (vlasništvo kćerke predlagatelja). Drugi dio je travnata površina koja je samo s jedne strane ograđena betonskom ogradom, odnosno zidom susjedne parcele. Na tom djelu nalazi se nekoliko stabala šljiva i ostalog drveća. I predlagatelj i protustranke su predložile da se predmetna nekretnina podjeli na dva djela. Da dio na kojem se nalazi bazen i ljetna kuhinja pripadne predlagatelju, a drugi dio da pripadne protustrankama s time da su protustranke predložile da se preko dijela koji bi pripao predlagatelju osnuje služnost staze za potrebe djela koji bi pripao njima, a koja staza bi išla uz zapadnu među u širini od 1,90 m, a početak bi bio od susjedne nekretnine na kojoj se nalazi kamena streha na udaljenosti od cca 4 m prema sjeveru, odnosno od mjesta gdje se nalazi tlakovac.

5. Znači stranke su odustale od kolnog prolaza preko dijela koji bi pripao predlagatelju, već su predložile da to bude služnost staze.

6. Mjernički vještak identificirao je predmetnu nekretninu te je utvrdio da ima oznaku k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja u naravi predstavlja bazen s južne strane, uređeno dvorište s ljetnom kuhinjom, dok je na sjevernom djelu livada i nisko raslinje. Istočnu granicu definira postojeća živica kao i betonski zid prema k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Sjeverna granica prema k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao i prema k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u većem djelu fizički nije definirana. Utvrdio je da prema nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kameni zid visine cca 1,5 m. Da južnu granicu predstavljaju nosivi zidovi objekata u vlasništvu kćerke predlagatelja (k. č. br. zgr. [katastarska čestica] i zgr. 14/2 k. o. [katastarska općina]). Nadalje je utvrdio da je predložena podjela moguća s time da je potrebno prije toga ishoditi potvrdu o statusu nekretnine. Nadalje je istaknuo da se od mjesta gdje protustranke predlažu prolaz nalazi denivelacija terena odnosno da se s druge strane predmetne nekretnine nalazi teren na višoj nadmorskoj visini. U nastavku prema sjeveru postoji još jedan pad terena na kojem se nalazi kamena stijena odnosno kameni potporni zid.

7. Iz uvjerenja o statusu čestice Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju Poreč (116) proizlazi da se predmetna nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi unutar granica građevinskog područja naselja Flengi.

8. Mjernički vještak izradio je skice lica mjesta (119-120) na kojima je prikazana predmetna nekretnina, crta razgraničenja koja je na terenu definirana žičanom ogradom, živicom i nosivim zidom pomoćnog objekta. Prikazana je i površina koridora predložene služnosti od strane protustranaka na djelu koji bi pripao predlagatelju, a nalazi se uz zapadnu granicu u dužini od 14,48 m i širine od 1,90 m, odnosno ukupne površine 27 m2. Prikazana je i površina od 27 m2

- šrafirana plavom bojom (120) na djelu nekretnine koji bi pripao protustrankama kao kompenzacija za ostvarivanje koridora stvarne služnosti tako da bi za tu površinu dio koji bi pripao predlagatelju bio veći.

Mjernički vještak je izradio i dopune skica lica mjesta (134-135) na kojima je prikazao crtu razgraničenja koja odgovara veličini suvlasničkih udjela koja je za 0,30 m pomaknuta prema sjevero-istoku pa samim time je povećana površina unutar koridora predložene stvarne služnosti tako da ona sada iznosi 28 m2 kao i površina koja bi kao kompenzacija za ostvarivanje koridora stvarne služnosti pripala predlagatelju, a iznosi 28m2.

Predlagatelj se očitovao na navedene skice lica mjesta navodeći da su manjkave, da ih je potrebno nadopuniti na način da na njima naznači mogućnost pristupa na donji i gornji dio predmetne nekretnine, da se na donji dio pristupa s nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu Općine Vrsar, a na gornji dio s nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] isto u vlasništvu Općine Vrsar. Nadalje ističe kako predložena služnost pristupa nije životna ni logična, da je čovjeku za prolaz sasvim dovoljna širina od 1 metra, eventualno 1,25 metara.

Protustranke se protive navodima predlagatelja koji da pogrešno navodi da je pristup do drugog djela predmetne nekretnine moguć preko k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ističu kako je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi put koji služi za pristup većem broju ljudi dok k. č. br [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne služi za pristup već je u potpunosti u vlasništvu Općine Vrsar na kojoj nema tragova nikakvog prolaza ni provoza.

9. Iz zaključka Općine Vrsar od 18. rujna 2024. (129) proizlazi da je odbijen zahtjev ovdje predlagatelja za osnivanjem prava služnosti prolaza preko k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao poslužne nekretnine do k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao povlasne. Nadalje da se dopušta korisnicima nekretnine k..č.br. 68/12 k. o. [katastarska općina] slobodan prolaz preko k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu Općine Vrsar do k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu predlagatelja i protustranaka.

10. Stranke su učinile nespornim

- da crta razgraničenja naznačena na skici lica mjesta od 31. ožujka 2025. između gornjeg i donjeg dijela predmetne nekretnine odgovara veličini suvlasničkih udjela stranaka s time da bi protustranke na dijelu koji bi pripao njima ostali suvlasnici,

- da između nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu Općine Vrsar i gornjeg sjevernog dijela predmetne nekretnine nema fizičkih barijera,

- da se na donji dio predmetne nekretnine pristupa s nekretnine oznake k.č.br.

61/2 k. o. [katastarska općina] u vlasništvu Općine Vrsar,

- da je na gornji dio predmetne nekretnine moguće pristupiti od javnog puta preko nekoliko susjednih parcela pa do nekretnina u vlasništvu Općine Vrsar, prve k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa preko k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da se s nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na nekretninu k.č.br,. 68/7 može pristupiti isključivo preko zapadnog dijela te nekretnine dok preko istočnog dijela nije moguće jer između istočnog dijela k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postoji fizička barijera, visoki kameni zid, a između zapadnog i istočnog dijela nalaze se druge nekretnine oznake k. č. br. zgr. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], a kako je to vidljivo iz izvoda iz katastarskog plana koji se prilaže spisu,

- da je nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi livada, dok je nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u pretežitom dijelu asfaltirana i koristi se kao put, samo jedan manji dio i to sjeverozapadni, s kojeg je moguće pristupiti na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer travnati sa vidljivim kolotrazima.

11. Znači stranke su postigle dogovor da se predmetna nekretnina podijeli geometrijski na način da svakom pripadne određeni realni dio. S obzirom na dosadašnji način korištenja, odnosno posjedovanja sud je odlučio da to bude na način kako je to prikazano na skici lica mjesta od 18. lipnja 2024. (119), a ne na dopunjenoj skici od 31. ožujka 2025. (134). i to iz razloga što je odstupanje od 0,30 m, znači neznatno, a osim toga predstavlja i zadovoljštinu zbog osnivanja stvarne služnosti.

12. Sporna je služnost puta i to služnost staze.

Sud će osnovati služnost samo ako je to nužno za uporabu ili iskorištavanje dijela koji se diobom dobiva (čl. 50.st.3.ZV-a).

U konkretnom slučaju pristup je moguć s nekretnina u vlasništvu Općine Vrsar oznaka k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (159-160), koje se nalaze sa zapadne strane predmetne nekretnine. Međutim nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je u naravi asfaltirani put koji služi za pristup većem broju ljudi dok k. č. br [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne služi za pristup većeg broja ljudi na kojoj nema tragova nikakvog prolaza ni provoza. Znači protustranke imaju mogućnost pristupa s javnog puta do dijela koji bi njima pripao, ali preko obje nekretnine u vlasništvu Općine Vrsar, prvo preko k. č. br. [katastarska čestica] pa potom preko k. č. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], dok predlagatelj ima mogućnost pristupa s javnog puta do dijela koji bi njemu pripao preko k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Njegov pristup je jednostavniji i time manje tegoban. Općina Vrsar ne dozvoljava osnivanje prava stvarne služnosti preko nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] za potrebe nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ali dozvoljava takvo korištenje (129). To znači da protustranke na taj način ne bi imale riješeno pitanje pristupa svom dijelu jer bi ostale na milost vlasnika te susjedne nekrentine (k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) koji nije stranka ovog postupka. To kod ovakvog načina diobe nije dopušteno.

Stoga je sud odlučio da se osnuje pravo stvarne služnosti preko dijela nekretnine koji bi pripao predlagatelju i to pravo staze, jer je to nužno za uporabu i/ili iskorištavanje dijela koji bi pripao protustrankama.

Služnost staze sukladno čl. 190.st.1. ZV-a podrazumijeva ovlaštenje hodanja stazom i pravo puštanja drugih ljudi tom stazom. Stavak 3. istog članka propisuje da prostor za izvršavanje na posluženoj nekretnini prava ići stazom, progoniti stoku i prava kolnika treba biti toliko koliko je nužno da bi ih se izvršavalo, s obzirom na mjesne prilike.

Protustranke su zahtijevale da ta staza bude širine 1,9 m dok je predlagatelj tome prigovorio navodeći da im je dovoljna širina od 1 do 1,25 m.

Sud smatra da je širina od 1,9 m nužna za izvršavanje prava služnosti staze jer u protivnom kada bi ona bila uža dolazilo bi do zapinjanja i takva staza ne bi bila adekvatna niti prilikama niti potrebama današnjeg čovjeka. Protustranke su predložile da se provede građevinsko vještačenje na okolnost da li je predložena služnost moguća čemu se je predlagatelj protivio. Sud je takav prijedlog odbio kao nepotreban jer smatra da je takva služnost moguća i kao takva dopuštena, a osim toga najmanje tegobna za vlasnika poslužne nekretnine.

13. Predlagatelj je nadalje predložio da ukoliko sud prihvati prijedlog protustranaka za osnivanjem stvarne služnosti da se izračuna kolika bi iznosila površina te staze te da se za taj dio smanji površina dijela koji bi pripao protustrankama.

Protustranke su se tome protivile.

Odredbe ZV-a u pogledu geometrijske diobe ne predviđaju da se u slučaju osnivanja služnosti smanji površina dijela koja bi pripala ovlaštenicima te služnosti. S obzirom na to valjalo je takav prijedlog odbiti.

14. Predlagatelj i protustranke su zatražili naknadu troškova ovog postupku u kojem se primjenjuju pravna pravila bivšeg Zakona o vanparničnom postupku s obzirom da je postupak pokrenut 26. lipnja 2018.

Prema odredbi paragrafa 20. Zakona o vanparničnom postupku osnovno je načelo da svaki učesnik snosi svoje troškove, odnosno da trošak zastupanja pada na zastupanog, a ako je bilo zajedničkih – nužnih troškova, o njima odlučuje sud na način da iste određuje razmjerno.

Nužne troškove u izvanparničnom postupku predstavljaju samo troškovi pristojbe, očevida i vještačenja, dok trošak zastupanja po punomoćniku ne predstavlja nužni trošak i isti pada na zastupanog.

S obzirom da je u ovom postupku provedeno vještačenje koje je uključivalo izlazak suda na uviđaj, identifikaciju i izrade skice lica mjesta po vještaku mjerničke struke, čiji troškovi su ukupno iznosili 719,48 eura, koje troškove je platio predlagatelji, a protustranke u čiju korist je isto provedena geometrijska dioba dužni su mu naknaditi dio tih troškova koji odgovaraju veličini njihovog suvlasničkog udjela na nekretnini koja se dijeli.

Kako je suvlasnički udio protustranaka na predmetnoj nekretnini 1/2 dijela to su dužni naknaditi polovicu troškova predlagatelju, 359,89 eura. Protustranke su isto zatražile naknadu koja se odnosi na naknadu dopunskog vještačenja. Međutim kako takvo dopunsko vještačenje nije bilo nužno za donošenje meritorne odluke, sud prijedlog protustranaka odbija.

U Poreču-Parenzo 27. listopada 2025.

S u d a c:

Vlatka Markuš

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od dana primitka otpravka rješenja.

Rj

1. Rješenje za stranke objavljeno na eOglasnoj ploči suda 27.10.25.

2. Pozvati predlagatelja po punomoćniku na plaćanje pristojbe na rješenje