Poslovni broj: P-359/2022-50
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI
Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Velikoj Gorici po sudcu tog suda Marijanu Muži, kao sudcu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja DI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Ireni Letica, odvjetnici iz Velike Gorice protiv tuženika: TI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II. OI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i III. II iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnici Kristini Starčević Pavelka, odvjetnici iz Zagreba, radi isplate i predaje nekretnine u suvlasnički suposjed, nakon održane glavne i javne rasprave 10. rujna 2025. u prisutnosti tužitelja, punomoćnice tužitelja, I. tuženika te punomoćnice tuženih, zaključene u smislu odredbe čl. 335 st. 4. Zakona o parničnom postupku, 27. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se tužba i tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na točku I. i II. izreke presude koji glasi:
"I. Nalaže se I. tuženiku TI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], platiti tužitelju CI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s osnove komunalnog doprinosa za građevinsku česticu iznos od 1.715,98 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od
- 100,94 eura od 18.02.2022. g. do isplate,
- 0,07 eura od 12.03.2022. g. do isplate,
- 0,07 eura od 23.04.2022. g. do isplate,
- 0,07 eura od 12.05.2022. g. do isplate,
- 0,07 eura od 18.06.2022. g. do isplate,
- 0,07 eura od 16.07.2022. g. do isplate,
- 0,07 eura od 11.08.2022. g. do isplate,
- 605,22 eura od 31.08.2022. g. do isplate,
- 100,94 eura od 20.09.2022. g. do isplate,
- 100,94 eura od 12.10.2022. g. do isplate,
- 100,94 eura od 22.11.2022. g. do isplate,
- 100,94 eura od 29.12.2022. g. do isplate,
- 100,94 eura od 21.01.2023. g. do isplate,
- 100,94 eura od 11.02.2023. g. do isplate,
- 100,94 eura od 15.03.2023. g. do isplate,
- 100,94 eura od 11.04.2023. g. do isplate,
- 100,94 eura od 19.05.2023. g. do isplate,
- 100,94 eura od 14.06.2023. g. do isplate,
sve po stopi koja se do 31.12.2022. g. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. g. određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 8 dana.
II. Nalaže se I. tuženiku TI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], platiti tužitelju CI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s osnove naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru iznos od 211,62 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od
- 55,73 eura od 01.01.2022. g. do isplate,
- 13,93 eura od 13.02.2022. g. do isplate,
- 13,93 eura od 12.03.2022. g. do isplate,
- 13,93 eura od 15.04.2022. g. do isplate,
- 13,93 eura od 13.05.2022. g. do isplate,
- 13,93 eura od 09.06.2022. g. do isplate,
- 13,93 eura od 21.07.2022. g. do isplate,
- 13,93 eura od 19.08.2022. g. do isplate,
- 14,59 eura od 14.09.2022. g. do isplate,
- 14,59 eura od 11.10.2022. g. do isplate,
- 29,16 eura od 30.06.2023. g. do isplate,
sve po stopi koja se do 31.12.2022. g. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. g. određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 8 dana."
Usvaja se tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na točku III. izreke presude koji glasi:
III. Nalaže se I. tuženiku TI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II. tuženiku OI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i III. tuženici II iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], solidarno predati tužitelju CI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u suvlasnički suposjed dio nekretnine, a koja se nalazi na adresi [adresa], kč. br. [katastarska čestica], u naravi Ul. Šandora Breščenskog, površine 1757 m2, i to izgrađeno zemljište, površine 30 m2, izgrađeno zemljište, površine 40 m2, dvorište, površine 1143 m2, izgrađeno zemljište, površine 102 m2, izgrađeno zemljište, površine 89 m2, izgrađeno zemljište, površine 35 m2, izgrađeno zemljište, površine 26 m2, stambena zgrada, [adresa], površine 292 m2, ukupne površine 1757 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to kuće u kojoj u dijelu prizemlja žive ĆI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sa suprugom ŽI i djecom a na katu žive II. tuženik i III. tuženica, i to dio koji ima zaseban ulaz i koji u naravi čini dio prizemlja u kojem se nalaze stepenice koje vode na kat i na tavan te kat, i u kojem se nalazi hidrofor i električno brojilo, dimnjak i drugi zajednički uređaji, dakle zajedničke dijelove predmetne nekretnine, a od kojeg su ulaza tuženici promijenili ulazna vrata i bravu na tim vratima, na način da I., II. i III. -tuženici solidarno predaju tužitelju primjerak ključeva od ulaznih vrata predmetnog dijela predmetne kuće na predmetnoj nekretnini, te omogućiti tužitelju nesmetani pristup istom dijelu nekretnine na način da ključ s unutarnje strane predmetnih ulaznih vrata uvijek drže izvučenog iz ključanice predmetnih ulaznih vrata, te se tuženicima zabranjuje svako takvo ili slično daljnje smetanje suvlasničkog suposjeda tužitelja, a sve navedeno I., II. i III. -tuženici su dužni izvršiti u roku od 3 dana, sve pod prijetnjom ovrhe.
IV. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka u ovoj pravnoj stvari.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je sa I. tuženikom i sa sestrom LI suvlasnik nekretnine koja se nalazi na adresi [adresa] k. č. br. [katastarska čestica] u naravi [adresa]² i to izgrađeno zemljište površine 30 m², izgrađeno zemljište površine 40 m², dvorište površine 1143 m², izrađeno zemljište površine 102 m², izgrađeno zemljište površine 89 m², izgrađeno zemljište površine 35 m², izgrađeno zemljište površine 26 m², stambena zgrada u [adresa] površine 292 m² ukupne površine 1757 m² upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], svaki u 1/3 suvlasničkog dijela.
1.1. Predmetna nekretnina sastoji se od kuće katnice u kojoj u dijelu prizemlja stanuju tužiteljevi kćer i zet s dvoje djece, a na katu do kojeg se dolazi sa stepenicama u drugom dijelu prizemlja žive I. tuženikovi roditelji, to jest II. i III. tuženi (prizemlje se razdvojilo na dva dijela i ima dva ulaza). U produžetku u slovu "L" je dozidana kupaona, dvosobni stan, ljetna kuhinja i podrum, na kraju ljetne kuhinje se nadovezuje jednosoban stan (garsonijera), terasa od 100 m² i ispod terase 3 garaže, a iznad tog stana još jedan stan od 50 m². Tužitelj i njegova supruga su redovno dolazili na navedenu nekretninu, a unazad 2 godine povremeno dolaze jer je tužitelju otežano hodanje.
1.2. Sukladno međusobnom dogovoru svih troje suvlasnika, za navedenu nekretninu je 26. lipnja 2013. podnesen zahtjev za izdavanjem rješenja o izvedenom stanju. Rješenjem Grada Velika Gorica Upravni odjel za komunalne djelatnosti i promet, Klasa: UP/I-360-01/17-001/499, Ur broj: 238-31-05/331-2018-4 od 8. veljače 2018. utvrđena je naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru u iznos od 19.581,20 kuna, a rješenjem Grada Velika Gorica Upravni odjel za komunalne djelatnosti i promet ,Klasa: UP/I-350-06/2018-001/275, Ur broj: 238-3105/185-2019-4 od 30. lipnja 2019. utvrđena je visina komunalnog doprinosa u iznos od 82.137,50 kuna za oba iznosa odobrena je obročna otplata te je tako za naknadu za zadržavanje utvrđeno plaćanje 60 obroka u iznosu od 314,94 kune mjesečno koji dospijevaju 20. u mjesecu, a za komunalni doprinos 36 jednakih obroka u iznosu od 2.281,60 kuna što iznosi po 760,53 kune mjesečno s dospijećem 1. obroka 1. dana nakon isteka roka od odobrenih godinu dana od odgode od dana izvršnosti navedenog rješenja, a ostali obroki svaki sljedeći mjesec na dan koji po svom broju odgovara danu dospijeća 1. obroka.
1.3. Svi suvlasnici su se međusobno dogovorili da će se predmetni zahtjev podnijeti na ime tužitelja te da će navedene obveze podmiriti razmjerno suvlasničkim dijelovima, to jest da će svaki suvlasnik platiti 1/3 obveza. Također, sukladno dogovoru u početku je tužitelj plaćano predmetne obveze u cijelosti uz obvezu svakog od ostalih suvlasnika da mu da svoj dio iznosa na ruke, a kasnije je to preuzeo zet tužitelja ŽI koji je plaćao u cijelosti internet bankarstvom.
1.4. Do prvog mjeseca 2022., I. tuženik, odnosno njegovi roditelji II. i III. tuženici u njegovu ime su plaćali svoj dio navedenih obveza vezanih za legalizaciju, a od tada I. tuženik ne ispunjava svoju obvezu plaćanja navedenih obveza vezanih za legalizaciju.
1.5. Nadalje, navodi da I. tuženik duguje tužitelju iznos od 6.084,30 kuna s osnove komunalnog doprinosa za građevinsku česticu i 1.264,74 kune s osnove naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru te da I. tuženik i ubuduće duguje tužitelju iznose od 760,53 kune mjesečno po osnovi komunalnog doprinosa za građevinsku česticu s dospijećem svakog 20. u mjesecu dok se ne otplati poslje4dnji obrok određen rješenjem te iznos od po 104,98 kuna mjesečno po osnovi naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru s dospijećem svakog 20. u mjesecu dok se ne otplati posljednji obrok određen rješenjem.
1.6. Na kući u kojoj na katu žive II. i III. tuženici, istoj su promijenili ulazna vrata u dio kuće, a time i bravu, a da pri tome tužitelju, odnosno njegovoj kćer ikoja s obitelji živi na predmetnoj nekretnini nisu dali novi ključ od ulaznih vrata. U tom dijelu prizemlja ključeve koja ima poseban ulaz nalazi se hidrofor i električno brojilo, a na krovu dimnjak što je sve zajedničko za cijelu nekretninu pa tako i za dio tužitelja u kojem živi njegova kćer s obitelji te je time tužitelju, odnosno njegovoj kćeri i zetu onemogućen pristup i korištenje istima, ne može se očitati brojilo, ne može se uključiti sklopka na hidroforu ako slučajno izbaci na sklopki, ne može se provjeriti stanje dimnjaka kroz tavan te ga po potrebi sanirati niti obaviti rekonstrukciji i adaptaciju zbog promjene načina grijanja. Tim tuženici izravno krše pravo tužitelja, odnosno njegove obitelji na pristup zajedničkim uređajima nekretnine, oduzimaju im suposjed iste te onemogućavaju u korištenju suvlasničkih prava, a što je sve protivno odredbama Zakona o vlasništvu i to članka 37. stavak 5. koji propisuje da suvlasnik smije samostalno pravno raspolagati svojim idealnim dijelom stvari, odnosno svojim suvlasničkim dijelom po pravilima koja vrijede za vlasnikova prava raspolaganja stvarima, ako time ne dira tuđa prava, članka 38. stavak 1. ZV-a koji propisuje da vlasnik ne smije izvršavati svoje ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasništva na način koji vrijeđa prava ostalih suvlasnika, dok članak 42. propisuje da svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, a članak 46. stavka 1. da svaki suvlasnik ima pravo glede cijele stvari ostavljati ostalim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva, stoga tužitelj ima pravo zahtijevati predaju u suposjed nekretnine od drugog suvlasnika koji isključivo drži u suposjedu nekretninu, a sukladno navedenim odredbama Zakona o vlasništvu.
2. Tuženici u odgovoru na tužbu navode da osporavaju navode tužitelja iz tužbe u cijelosti, ističući da je tužitelj predmetnom tužbu istaknuo više tuženih zahtjeva, kao i podigao tužbu u odnosu na više tuženika, a koji tužbeni zahtjevi nemaju istu činjeničnu i pravnu osnovu te kao takvi ne mogu biti obuhvaćeni jednom tužbom sukladno Zakonu o parničnom postupku koji regulira navedenu pravnu materiju. Tužitelj je u tužbi u odnosu na I. tuženika postavio obveznopravni zahtjev na isplatu određene svote novca, dok je u odnosu na I., II. i III. tužene postavio stvarnopravni zahtjev koji postupci su u Zakonu o parničnom postupku različito postupovno regulirani. Sukladno navedenom, tuženici predlažu da sud predmetnu tužbu odbaci.
2.1. Nadalje, tužitelj u tužbenom zahtjevu zahtijeva da se preda u suposjed predmetna nekretnina i ključevi i tužitelju i solidarno osobi kćeri tužitelja koja nije tužitelj, niti stranka u posjedu te je u tom dijelu tužbeni zahtjev neuredan te ga sud kao takvog treba odbaciti.
2.2. Tužitelj nije u dogovoru s tuženicima, kao ni suvlasnicima predmetne nekretnine podnio zahtjev za izdavanjem rješenja o izvedenom stanju 26. lipnja 2013.. Tuženici kao ni suvlasnica LI nisu s tužiteljem dogovarali, niti ih je tužitelj obavijesti da će pokrenuti bilo kakav postupka vezano za legalizaciju nekretnine te imajući u vidu i činjenicu da je predmetna nekretnina sagrađena prije 1968. te se nije morao provoditi postupak legalizacije za predmetnu nekretninu.
2.3. Dokaz činjenici da nije postao dogovor među suvlasnicima, niti da su suvlasnici dopustili da pokrene postupak legalizacije je i taj da tužitelj predmetnom tužbom nije obuhvatio 3. suvlasnicu predmetne nekretnine LI.
2.4. Nezakonito izgrađeni objekti, a kojima je prema navodima iz tužbe prijetilo urušavanje su u cijelosti izvedeni od strane tužitelja te nije jasno zašto bi tuženici kao i suvlasnica nekretnine bili dužni plaćati troškove legalizacije. Legalizacije koju nisu bili dužni provesti za pokretanje koje nisu dali svoju suglasnosti i koje u cijelosti ide u korist tužitelju kao izvođači nelegalnih građevinskih radova.
2.5. Suprotno navodima iz tužbe, rušenjem nelegalno dodatnih izgrađenih objekata, tuženici bi bili zadovoljni, odnosno ne bi trpili štetu, a s obzirom na činjenicu da je nezakonito izgrađen objekt izgrađen i dodan na predmetnu legalnu nekretninu od strane tužitelja bez suglasnosti svih suvlasnika. Tako tužitelj, sukladno članku 89. stavak 1. Zakona o vlasništvu, predmetnim postupkom legalizacije nije napravio predmetne troškove u svrhu održavanja i poboljšanja nekretnine, već je iskoristio predmetni postupak kako bi suprotno Zakona o vlasništvu radio preinake nekretnine bez suglasnosti ostalih suvlasnika.
2.6. Tako se u predmetnom slučaju nije radilo o poslu koji nije trpio odgađanje tuženicima, a pogotovo I. tuženiku nije predstojala nikakva šteta, niti se predmetnim zahtjevom nije propustila očita korist za suvlasnike. Tužitelj je imao vremena da sa suvlasnicima dogovori postupak legalizacije pogotovo s obzirom na činjenicu da je zahtjev za izdavanjem rješenja o izvedenom stanju podnio, a bez suglasno ti i bez dogovora s ostalim suvlasnicima 26. lipnja 2013. S obzirom na činjenicu da je tužitelj bez dogovora, bez traženja suglasnosti pokrenuo postupak legalizacije kao jedan od suvlasnika predmetne nekretnine te da se sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u konkretnom slučaj uradi o izvanrednim poslovima, Zakon propisuje da za poduzimanje poslova koji premašuje okvir redovitog upravljanja, potrebna je suglasnost svih suvlasnika. Ako se suvlasnici ne mogu usuglasiti, onaj suvlasnik koji je predložio posao predvidivo koristan za sve, može zahtijevati razvrgnuće suvlasništva pa makar to inače u tom času ne bi mogao.
2.7. Tužitelj nema pravo potražiti vati utužene iznose, već je imao zakonsku mogućnosti zahtijevati razvrgnuće suvlasničke zajednice.
2.8. Nadalje, točno je da je II. tuženiku i III. tuženiku tužitelj uzimao određeni iznos novca bez ikakve pravne osnove, a koji su mu II. tuženik i III. tuženik davali zbog straha i prijetnji koje im je upućivao. I. tuženik je za navedenu situaciju saznao nedavno jer se radi o dvoje bolesnih starijih ljudi koji žele samo mirno i bez konflikta provesti svoju mirovinu te nisu ranije htjeli uznemiravati I. tuženika (svog sina).
2.9. Tuženici, niti drugi suvlasnik predmetne nekretnine LI nisu imali dogovor s tužiteljem ,niti su ikad sudjelovali u radnjama tužitelja, a kako tužitelj navodi u tužbi. Tuženici kao i suvlasnica LI su u strahu od tužitelja jer im prijeti, psihički ih maltretira, kao i što ih i članovi njegove obitelji koji žive s njegovim dopuštenjem u predmetnoj nekretnini, uznemiravaju.
2.10. Tuženici ističu prigovor promašene pasivne legitimacije, a s obzirom na činjenicu da I. i II. tuženik nisu vlasnici, odnosno suvlasnici predmetne nekretnine, eventualno su posebni posjednici, nisu mijenjali vrata niti bravu, niti su zabranili pristup u bilo koji dio predmetne nekretnine. Također, I. tuženik nije mijenjao vrata, niti bravu, niti je zabranio pristup tužitelj u bilo koji dio predmetne nekretnine, a I. tuženik ne živi u predmetnoj nekretnini i izbjegava dolaske kako ne bi bio izvrgnut napadima kćeri tužitelja ĆI.
2.11. Tuženici opreza radi ističu prigovor zastare s obzirom na datum nastanka komunalnog duga, odnosno doneseno rješenje kojim je utvrđen komunalni dug prema tužitelju, a rješenja su od 8. veljače 2018. i 3. lipnja 2019., odnosno zastare potraživanja pojedinih rata.
2.12. Tužitelj nije upoznao tužene, kao ni suvlasnicu s postupkom koji provodi, niti im je dostavio relevantnu dokumentaciju. Tuženici također osporavaju dio tužbenog zahtjeva tužitelja kojim potražuje neplaćene i nedospjele rate komunalne naknade, a koje je on osobno dužan platiti temeljem rješenja od 8. veljače 2018 . i 3. lipnja 2019.. Također, opreza radi, tuženici ističu i prigovor zastare s obzirom na činjenicu da tužitelj nije dokazao čin smetanja niti kada je navodno smetanje počinjeno.
2.13.. Slijedom svega navedenog, tuženici predlažu da sud u cijelosti odbaci tužbu i tužbeni zahtjev kao neuredno podnesen, a podredno predlažu da se odbije tužba i tužbeni zahtjev tužitelja uz obvezu tužitelja da tuženicima nadoknadi troškove ovog parničnog postupka.
3. Tužba i tužbeni zahtjev tužitelja usklađen podneskom od 15. rujna 2023. djelomično je osnovan.
4. Tijekom postupka, sud je izvršio uvid u cijeli predmet, u Rješenje Republike Hrvatske, Zagrebačka županija, Grad Velika Gorica, Upravni odjel za komunalne djelatnosti i promet od 8. veljače 2018. (list 6-7 spisa), Rješenje Republike Hrvatske, Zagrebačka županija, Grad Velika Gorica, Upravni odjel za komunalne djelatnosti i promet od 3. lipnja 2019. (list 8-10 spisa), Rješenje o izvedenom stanju od 14. ožujka 2018. (list 11-12 spisa), u priloženu dokumentaciju (list 37-38 spisa, list 45-83 spisa, 94-95 spisa), u Rješenje o nasljeđivanju od 8. prosinca 2009. (list 103-104 spisa), u podnesak Ministarstva financije – Porezna uprava, Područni ured Zagrebačka županija, Ispostava Velika Gorica od 19. veljače 2025. (list 146 spisa), saslušan je kao stranka u postupku tužitelj DI, I. tuženik TI, saslušani su u svojstvu svjedoka UI, LI, ĐI, DII, PI, ŽI, ĆI, proveden je očevid na terenu 27. lipnja 2024..
5. Tužitelj DI je iskazao da ostaje u cijelosti kod svih navoda istaknutih u tužbi i tužbenom zahtjevu. Nadalje je iskazao da je građevinska dozvola izdana za kuću dimenzija 9x9 metara – prizemnica, a da je kasnije izgrađena kuća katnica dimenzija 10x10 metara koja je izgrađena negdje 1969. na 1970.. Kuća je sagrađena na inicijativu njegovog oca, a otac je rekao da će sagraditi veću kuću katnicu, budući je imao dva sina i jednu kćer te da će kuća biti za svu djecu. Kasnije je u produžetku sagrađen podrum, a od ranije je postojala štala koja je kasnije preuređena za uzgoj činčila i gljiva. U prizemlju kuće sada živi njegova kćer ĆI, a na katu kuće je njegov brat OI sa svojom suprugom, odnosno I. i II. tuženici, a oni žive na katu kuće od kada su se oženili od 1970.
5.1. Nadalje, iskazuje da je preuređivao prizemlje kuće 2007. na način da je zazidao vrata od hodnika i napravio ulaz s druge strane te zazidao vrata od kupaonice i napravio da se može ulaziti s druge strane. Također je istaknuo da su on i III. tužena zajedno vodili cijelo domaćinstvo i vodili brigu o svemu što je bilo potrebno te da sa sestrom i III. tuženom dogovarao oko legalizacije nekretnine, a da je brat OI tada bio nazočan, ali nije ulazio u njihov razgovor u vezi s tim te se ne sjeća da li je I. tuženik bio tada nazočan i da su se svi prisutni složili s legalizacijom. Legalizacija je plaćena na 3 jednaka dijela. Svi su bili uredni u svom plaćanju do 2022. kada su u veljači 2022. prestali s plaćanjem. Troškovi legalizacije plaćali su se u obrocima.
5.2. Tužitelj također ističe da su uređaji nakon preuređenja prizemlja ostali na istom mjestu gdje i ranije, to jest hidrofor za vodu, kompletna instalacija s ormarićem za struju, da se kroz prizemlje dolazi do tavana u dijelu u kojem se nalazi hodnik u kojem se nalaze navedeni uređaji. Tom dijelu prizemlja pristup imaju samo II. i III. tuženici te ne zna da li I. tuženik ima pristup tom dijelu, navodeći da on nema pristup tom dijelu kuće gdje se nalaze navedeni uređaji budući da mu nisu dali ključ od tog dijela, a da također ni njegova kći nema ključ od tog dijela kuće.
6. I. tuženik TI je iskazao da mu nije ništa poznato oko legalizacije i troškova legalizacije navedene nekretnine koja je predmet spora u ovom postupku. Nije nikada razgovarao s tužiteljem niti s LI, jednom od suvlasnica predmetne nekretnine u vezi legalizacije predmetne nekretnine. On osobno ne koristi navedenu nekretninu unazad 20 godina, već njegovi roditelji koriste kat kuće navedene nekretnine, te jednu garažu, a tužitelj koristi dvije garaže, prizemlje kuće, štalu koju je preuredio u stambeni prostor i garsonijeru koja je iznad štale, odnosno isto koristi tužitelj i njegova kćer s obitelji. Druga kćer tužitelja koja živi u [adresa] kada dođe u Hrvatsku koristi garsonijeru koja je sagrađena iznad štale koja je preuređena. Ističe da nije nikada dao tužitelju kao suvlasnik nekretnine suglasnost za nadogradnju tih stambenih objekata, niti je dao suglasnost kćer i zetu tužitelja da koriste navedenu nekretninu. Njegova teta LI ne razgovara s tužiteljem već 20 godina te nije dala tužitelju suglasnost za bilo kakve radove na predmetnoj nekretnini, niti je dala suglasnost da se otvori obrt na navedenoj nekretnini. Nije nikada zaprimio od tužitelja rješenje o plaćanju naknade za korištenje nekretnine. Za vrijeme dok su na kući bila stara vrata koja je postavio djed HI, ključ od tih vrata imala je samo supruga tužitelja i tužitelj te je ključ ostajao u vratima, te su vrata bila zaključana tako da I. tuženik u to vrijeme nije mogao prolaziti kroz ta vrata u svoj stan, nego s druge strane preko ljestvi, a nakon što su postavljena nova vrata, ista su uvijek otključana i ključ se nalazi na ormariću od cipela koji se nalazi u hodniku. Tužitelj je imao pristup kroz ta vrata u svoj stan u prizemlju sve dok nije samoinicijativno zazidao ta vrata i napravi osi ulaz s druge vanjske strane stana, a tužitelj nije imao suglasnost da zazida ta vrata. Ranija stara vrata su promijenjena jer su bila dotrajala i u lošem stanju zbog starosti, budući je tužitelj naknadno na ranijoj štali zazidao apartman, zbog toga nije mogao dobiti uvjerenje o legalizaciji cjelokupne nekretnine, a imajući u vidu da je kuća sagrađena još 1967. na 1968., navodeći da budući je tužitelj sam nadograđivao navedene objekte, stoga je iste trebao i sam dati legalizirati.
7. Svjedok LI je iskazala da nema saznanja o samom dogovoru oko legalizacije predmetne nekretnine, već nakon legalizacije šogorica II joj je rekla koliko ona treba platiti kako suvlasnik za legalizaciju nekretnine i ona je taj novac dala II (šogorici). Ne posjeduje dokumentaciju u vezi legalizacije. Navedena kuća je katnica koju je sagradio njen otac 1967. te smatra da budući je sagrađena 1967. da istu nije trebalo legalizirati, već je trebalo legalizirati sve što je naknadno sagrađeno. Bilo je rečeno da njoj kao suvlasniku pripada objekt u slovu "L", a ona je 1982. otišla živjeti u stan i taj dio nekretnine ne koristi, dva puta godišnje posjeti brata OI, poznat joj je da su na katu kuće brat OI i njegova supruga II, a u prizemlju ĆI, kćer tužitelja te smatra da tu nekretninu sada najviše koristi ĆI ,a ranije je istu koristio brat DI dok se nije iselio iz te nekretnine. Nije dala suglasnost za korištenje te nekretnine bratu CI niti njegovoj kćeri ĆI, niti njezinoj obitelji. Također nije dala suglasnost da kćer tužitelja i njen suprug otvore obrt na navedenoj adresi, a također nije dala suglasnost tužitelju za preinake i uređenja na toj nekretnini. Koliko joj je poznato, vrata na ulazu kuće koja su predmet postupka su zamijenjen unazad 6-7 godina, kada je dolazila kod brata OI, vrata su bila otvorena. Također joj je poznato da dok tužitelj nije zazidao vrata od kuće, svi su imali zajednički pristup kroz hodnik, kako DI tako i OI do hidrofora i do sata od struje te da kćer tužitelja ĆI ima zaseban ulaz u svoj stan i da ima pristup do hidrofora kroz novopostavljena vrata. Navodi da je prestala plaćati za legalizaciju u trenutku kada je saznala da plaća više nego što u stvarnosti joj pripada na terenu tako da je prestala plaćati u listopadu 2022. . Nije joj poznato koje godine su rađeni pomoćni objekti na terenu u obliku slova "L" te garaže.
8. Svjedok UI je iskazala da joj je tužitelj suprug te joj je poznata građevinska dozvola za predmetnu nekretninu, da se radi o dozvoli za zidanu kuću prizemnicu dimenzija 9x9 metara, a sadašnja kuća je izgrađena u dimenzijama 11x10 metara i to kao katnica. Navodi da se navedena kuća sagradila po inicijativi njenog pokojnog svekra i svekrve, kao i štala, a kasnije je sagrađen stambeni objekt u obliku slova "L" u produžetku te da od 2009. vlasnik cijele nekretnine bio je njen pokojni svekar HI te da u prizemlju kuće živi njena mlađa kćer ĆI sa svojom obitelji, a na katu kuće stanuju II. i III. tuženici, dok je dio stambenog objekta u obliku slova "L" pripao šogorici LI koja ima stan u [adresa] u kojem živi, a povremeno dolazi na navedenu nekretninu.
9. Svjedok ĐI je iskazala da joj je I. tuženik brat, tužitelj stric, II. tuženik otac, a III. tužena majka tako da joj je poznato što je predmet ovoga spora te da je ona na navedenom objektu dala ugraditi sporna vrata svojim roditeljima, koja vrata se nalaze u prizemlju kuće kao glavni ulaz, a ključeve od tih spornih vrata imaju kćer tužitelja ĆI i njen suprug ŽI koji žive na toj adresi u prizemlju kuće, navodi da su ta vrata preko dana uvijek otključana, a navečer poslije 22 sata se zaključavaju. Tužitelj kroz ta sporna vrata treba proći jedino ako hoće doći do brojila od struje te do hidrofora za vodu, ali tužitelj inače s te strane više ne ulazi u svoj stambeni prostor, budući da je on na toj strani zazidao ulaz kako bi imao svoju privatnost tako da tužitelja sada ulazi u svoj stambeni prostor s druge strane gdje ima vrata i terasu. Tužitelj nije imao suglasnost ranije od svog oca, a kasnije od ostalih suvlasnika raditi dogradnje i renovacije stambenog objekta te je tužitelj rekao da može raditi što hoće i da nije dužan nikoga pitati što će raditi. Navodi da njena teta LI ne dolazi na tu nekretninu budući joj je kćer tužitelja rekla da nema što tamo dolaziti te koliko joj je poznato, kćer i zet od tužitelja imaju na toj adresi i obrt i bave se izradom aranžmana od cvijeća i to u prostoru od tete, a također u zajedničkim prostorijama drže za obrt svoje stvari, dok dio nekretnine koja se proteže u obliku slova "L" pripada teti LI i taj dio nitko ne koristi jer u tom dijelu nema vode, niti struje.
10. Svjedok DII je iskazala da su joj OI i II kumovi i jednom tjedno dođe kod njih na kavu te kod njih ulazi sa stražnje strane na ulazna vrata. Kada je dolazila, ta ulazna vrata od prizemlja su uvijek bila otključana. Poznaje tužitelja kao i njegovu kćer ĆI i njenog supruga, nije joj poznato da li od tužitelja kćer i zet te tužitelj imaju ključ od tih ulaznih vrata. Navedena ulazna vrata su se mijenjala te joj je poznato da ih je promijenila gospođa ĐI (kćer od II. i III. tuženih).
11. Svjedok PI je iskazao da je prijatelj s ŽI i ĆI te je radio kod njih u stanu u prizemlju kuće, građevinske radove i to zazidao prolaz, to jest vrata kojima se prolazilo kroz stubište te je probio na drugoj strani kuće zid gdje je postavio nova vrata, u prizemlju je mijenjao vanjsku stolariju odnosno prozore. Iz viđenja je poznavao pok. HI te ga je znao vidjeti u dvorištu dok je izvodio navedene radove te da mu pok. D nije branio da izvodi te radove ,a navedene radove je izvodio unazad 14-16 godina. Vrata koja je zakidao nalaze se u prizemlju kuće sa stražnje strane kuće gledajući s ulice u dvorište, a nova vrata koja je ugradio u prizemlje kuće nalaze se s prednje strane kuće gledajući s ceste, a radove je izvodio na zahtjev ĆI i njenog supruga ŽI.
12. Svjedok ŽI je iskazao da na predmetnoj nekretnini živi unazad 20 godina negdje od 2005., nije bio izravno uključen u provedbu legalizacije predmetne nekretnine, a u vezi iste saznao je iz razloga sa svojim tastom, to jest tužiteljem. Navodi da su tuženi do veljače 2022. plaćali dio troškova legalizacije, odnosno 1/3, da je on sa svog računa uplaćivao troškove legalizacije nadležnom ministarstvu s time da su mu tuženici OI i II davali dio trećine troškova za legalizaciju za uplatu s time da je 1/3 tih troškova bila od tužiteljeve sestre T. Poznavao je pokojnog HI te mu je poznato da je isti dok je bio živ bio gazda na gruntu i bez njegovog odobrenja se nije radilo ništa na nekretnini. Navodi da preko dana ima pristup prolaza kroz nova ulazna vrata postavljena u prizemlju kuće, a preko noći nema pristup prolaza kroz ista jer nema ključ od navedenih vrata, a budući da su tijekom noći ta vrata zaključana. Također, navodi da se u tom dijelu hodnika nalazi razvodna ploča s osiguračima struje i hidrofor za vodu te da je znalo biti u noći da osigurač od struje izbaci te da nemaju struju u stanu te da je zbog toga njegova supruga znala u noći zvati II. i III. tužene da joj otključaju vrata kako bi mogla doći do osigurača od struje.
13. Svjedok ĆI je iskazala da joj je tužitelj otac, I. tuženik bratić, a II. i III. tuženici stric i strina, te nakon što je svjedokinji pročitan iskaz njenog supruga koji je također saslušan u svojstvu u svjedoka, ŽI, ista je iskazala da je u cijelosti suglasna s njegovim iskazom. Nadalje, svjedokinja je iskazala da je u vrijeme legalizacije predmetne nekretnine radila kao geodet u Katastru u Velikoj Gorici te da je pokušavala ako je moguće izbjeći legalizaciju budući da je predmetna nekretnina imala građevinsku dozvolu za kuću dimenzija 9x9 metara te gospodarsku zgradu dimenzija 3x3 metra. Navodi da su se u vezi legalizacije dogovarali njen otac DI, LI i II te da su se dogovorili da će se troškovi legalizacije plaćati na 3 dijela u odnosu na njih suvlasnike predmetne nekretnine. Nije joj poznato da li je I. tuženik TI bio upoznat s postupkom legalizacije, te dodaje da se kuća gradila prema njenim saznanjima 1969. na 1970., a stambeni objekt u obliku slova "L" da se gradio za djeda i baku 1975. kada se ona rodila, da su garaže se gradile nakon što je izgrađen stambeni objekt u obliku slova "L". Također, ima saznanja da je pok. djed D gradio kuću za dva sina te da je bilo rečeno da kat kuće pripada stricu OI i njegovoj obitelji, a prizemlje kuće njenom ocu CI i njegovoj obitelji te da je bilo rečeno da teta O je dobila komad zemlje kod [adresa] I te da su u stambenom objektu u obliku slova "L" živjeli baka i djed te tetka LI i njen suprug dok se nisu preselili u [adresa]. u [adresa]. Nakon smrti djeda, pok. HI, nije se ništa poslije izgrađivalo, niti renoviralo na predmetnoj nekretnini, osim ulaznih vrata u hodnik s unutarnje strane dvorišta, te navodi da ona nema ključ od tih vrata. Također je iskazala da dio koji je nadograđen iznad prostora do garaže je nadograđen tijekom 2002. ili 2003. te da su to nadogradili njeni roditelji. Ne zna da li je postojala suglasnost TI za legalizaciju predmetne nekretnine.
14. Na očevidu održanom 27. lipnja 2024. na licu mjesta u [adresa] na adresi [adresa] proveden je očevid po prijedlogu tužitelja s kojim su suglasni i tuženici radi utvrđenja tko od stranaka u postupku koristi koji dio nekretnine, na koji način temeljem građevinske dozvole, a koji dio se trebao legalizirati i kada su ti dodatni objekti izgrađeni.
14.1. Na očevidu je nesporno utvrđeno da tužitelj, odnosno njegova kćer i zet koriste prizemlje kuće, a da II. i III. tuženici koriste kat kuće.
14.2. Također je nespornim utvrđeno da stambeni prostor koji se nadovezuje na kuću koristi LI, to jest da cijeli stambeni prostor koji izgleda u obliku slova "L", to jest prizemlje i kat istog pripada LI. Prema općoj procjeni, sud je zaključio, a nakon što je vidio navedeni prostor na terenu, da taj prostor se sada ne koristi budući da na gornjem dijelu nema prozora.
14.3. Nadalje, u produžetku stambenog prostora u obliku slova "L" gledajući nalijevo nalazi se podrum te manja sobica, a taj stambeni prostor također koristi tužitelj. Nadalje, s desne strane nalazi se objekt koji je ranije bio štala te je tužitelj taj objekt uredio za stanovanje 1994. i to prizemlje, a kat 2002. te tužitelj koristi taj prostor. U tom prostoru ima provedena struja, voda i kanalizacija.
14.4. Također, na terenu je utvrđeno da je nadograđeni stambeni objekt iznad objekta koji je ranije bio "štala" je sagradio tužitelj, te da je zbog nadogradnje navedenog stambenog objekta bila potrebna legalizacija predmetne nekretnine.
14.5. Nadalje, na terenu je utvrđeno da postoji ugrađena u prizemlju kuće dvoja PVC vrata te je I. tuženik iskazao da je navedenu PVC stolariju postavila njegova sestra ĐI prije 8 godina. Također je utvrđeno da se u prizemlju te prostorije na lijevoj strani vrata kroz koja se ulazi u ostavu nalazi sat od struje te hidrofor za vodu.
14.6. Također, u hodniku postoje vrata koja su zazidana siporeksom i koja se nalaze s desne strane gdje je bila kupaonica koja su zazidana također siporeksom, a koja je prema iskazu I. tuženika zazidao tužitelj te tužitelj iskazao da je točno da je on zatvorio navedena vrata siporeksom, ali uz suglasnost svog oca te da je to napravio 1998.. Također, tužitelj je istaknuo da od kada su postavljena nova vrata da tužitelj više nema ključ od istih te ne može ući u prizemlje do dijela gdje se nalazi električni sat i hidrofor za vodu, te ne može kroz taj dio otići na tavan kuće.
14.7. Također je sud neposrednim zapažanjem utvrdi oda u navedenom hodniku postoje betonske stepenice obložene drvetom kojima se ide na kat kuće i tavan.
14.8. Također, tužitelj je pokazao s prednje strane kuće gledajući od ulice da postoje drvena vrata za ulaz u prizemlje, sagrađena negdje 2008., a to je izradio kako ne bi morao izlaziti na hodnik iz kupaonice, a kako bi imao svoju privatnost.
14.9. Također, tužitelj je pokazao u prizemlju zid na kojem su ranije bila vrata kroz koja se prolazilo u hodnik gdje se nalazi kupaona, sobica od hidrofora te sat od struje te je pokazao druga vrata koja je probio kroz zid i postavio, a kroz koja se sad ulazi u kupaonu, dodajući da su vrata koja sada vode u prizemlje, gledajući s ceste postavljena unazad 7 godina, a da je otac tužitelja umro unazad 10 godina, budući da mu je otac umro 2009. tako da je navedena vrata tužitelj postavio za vrijeme dok je bio njegov otac živ.
15. Tijekom postupka nespornim je utvrđeno da su suvlasnici na predmetnoj nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] u naravi [adresa], ukupne površine 1757 m² i to izgrađeno zemljište površine 30m², izgrađeno zemljište površine 40 m², dvorište površine 1143 m², izgrađeno zemljište površine 102 m², izgrađeno zemljište površine 89 m², izgrađeno zemljište 35 m², izgrađeno zemljište 26 m², stambena zgrada u [adresa] površine 292 m² sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], tužitelj DI, I. tuženik TI i LI (sestra tužitelja), svaki u 1/3 suvlasničkog dijela, a što nedvojbeno proizlazi uvidom iz izvadak iz zemljišne knjige (list 5 spisa), a što nedvojbeno proizlazi iz cjelokupno provedenog postupka te je isto nesporno.
15.1. Također, nespornim je utvrđeno da se radi o kući katnici sagrađenoj na navedenoj nekretnini te da u prizemlju kuće sada stanuju tužiteljevi kćer i zet i njihovo dvoje djece, a na katu kuće stanuju II. III. tuženici, dok I. tuženik ne stanuje u navedenoj kući.
15.2. Nadalje, nespornim je utvrđeno tijekom postupka da je predmetna kuća sagrađena još 1968. i to da je najprije sagrađeno prizemnica dimenzija 9x9 metara, a kasnije katnica koju su sagradili roditelji tužitelja i II. tuženika za koju kuću je bila izdana i građevinska dozvola. Kasnije su još dogradili stambeni objekt u obliku slova "L" i garaže.
15.3. Tužitelj je naknadno nadograđivao za sebe i svoju obitelj stambeni objekt iznad objekta koji je ranije bio "štala" koji je također preuredio u prostor za stanovanje, za što tužitelj nije imao građevinsku dozvolu. Tužitelj je zbog nadograđivanja stambenih objekata podnio zahtjev radi legalizacije istih.
16. Uvidom u priloženo rješenje Zagrebačke županije, Grad Velika Gorica, Upravni odjel za komunalne djelatnosti i promet od 8. veljače 2018. (list 6-7 spisa), utvrđeno je da se obvezniku DI (tužitelj u ovom postupku) iz [adresa] utvrđuje naknada za zadržavanje zakonito izgrađene zgrade u prostiru za zgradu stambene namjene obujma 2138,12 m² u iznosu od 19.581,20 kuna, koja zgrada je izgrađena u [adresa] na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je određeno da je obveznik naknadu za zgradu stambene namjene dužan platiti obročnim plaćanjem i to 1. obrok u iznosu od 1.000,00 kn u roku od 30 dana od dana izvršnosti navedenog rješenja, te 59 obroka u iznosu od 314,94 kn koji nastavno dospijevaju 20. dana tekućeg kalendarskog mjeseca nakon kalendarskog mjeseca kojem je rok dospijeća plaćanja prvog obroka. Nadalje, uvidom u rješenje Zagrebačke županije, Grad Velika Gorica, Upravni odjel za komunalne djelatnosti i promet od 3. lipnja 2019. (list 8-10 spisa), utvrđeno je da obvezniku plaćanja komunalnog doprinosa CI (tužitelju), utvrđuje se visina komunalnog doprinosa za građevinsku česticu označenu kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za zahtjevnu zgradu stambene namjene obujma 1757,42 m3 u iznosu od 82.137,50 kuna, a prema Obračunu obujma građevine i visine komunalnog doprinosa. Također je navedeno da komunalni doprinos obveznik je dužan platiti u 36 jednakih obroka u iznosu od 2.281,60 kuna s naznakom komunalni doprinos, primatelj Grad Velika Gorica.
17. Uvidom o Rješenje u izvedenom stanju Zagrebačke županije, Grad Velika Gorica, Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenja od 14. ožujka 2018. (list 11-12 spisa), utvrđeno je da se poništava rješenje navedenog Upravnog odjela od 16. veljače 2017. te se zamjenjuje novim rješenjem o izvedenom stanju, te se ozakonjuje slobodnostojeća zahtjevna stambena zgrada kosog krova ukupne visine 10,47 m te vanjske tlocrtne duljine i širine 12,95 m x 10,54m + 1,51 m x 3,23 m + 30,18m x 6,89m +8,10m x 11,06m, koja se sastoji od prizemlja, kata i potkrovlja u kojoj se nalaze 3 stana građevinske bruto površine 759,31 m2 na lokaciji u naselju Velika Gorica, Brešćenskog Šandora 53 izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stari broj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ), prikazana na izvodu iz katastarskog plana Klasa: 935-06/16-01/824, Ur broj: 541-10-07/7-16-2 od 20. lipnja 2016. izdanom po Državnoj geodetskoj upravi, Područni ured za katastar Zagreb, Odjel za katastar nekretnina Velika Gorica i na arhitektonskoj snimci izvedenog stanja projekta TD283/16-AS od prosinca 2016. izrađenoj od Grapro d.o.o. iz [adresa], projektant i ovlašteni arhitekt GI, ing. arhitekture, A 1954.
18. Dakle, sukladno provedenom postupku te imajući u vidu sve provedene dokaze, a posebno iskaz I. tuženika TI, kao i iz samog iskaza tužitelja DI te iz iskaza saslušanog svjedoka LI koji su istovremeno i suvlasnici na predmetnoj nekretnini svaki u 1/3 dijela i koji imaju neposredna saznanja o bitnim činjenicama utvrđivanim u ovom postupku i čije iskaze sud prilikom donošenja konačne odluke ocjenjuje od posebnog značaja, iz istih nedvojbeno proizlazi, a što je neposredno utvrđeno i prilikom očevida na licu mjesta gdje se nalazi predmetna nekretnina na adresi [adresa], nedvojbeno proizlazi da je tužitelj bez suglasnosti ostalih suvlasnika, to jest I. tuženika i LI također kao suvlasnika na predmetnoj nekretnini podnio zahtjev za legalizaciju naknadno dograđenih i preuređenih stambenih objekata, a koje dograđene i preuređene stambene objekte tužitelj koristi zajedno sa svojom obitelji, odnosno sada njegova kćer i zet s djecom, iz čega proizlazi da je tužitelj sam bez suglasnosti ostalih suvlasnika nadograđivao i preuređivao navedene stambene objekte za što je trebao tražiti legalizaciju, a koje je nadograđene i preuređen stambene objekte isključivo kao suvlasnik koristi tužitelj sa svojom obitelj iz čega nedvojbeno proizlazi da je tužitelj bio i obveznik plaćanja naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, kako i obveznik plaćanja komunalnog doprinosa za navedenu nekretninu što nedvojbeno proizlazi i iz rješenja koja prileže spisu i to rješenje od 8. veljače 2018. Zagrebačke županije, Grad Velika Gorica, Upravni odjel za komunalne djelatnosti i promet (list 6-7 spisa) te rješenja od 3. lipnja 2019. Zagrebačke županije, Grad Velika Gorica, Upravni odjel za komunalne djelatnosti i promet (list 8-10 spisa).
19. Sukladno naprijed navedenom te imajući u vidu cjelokupno provedeni postupka te sve provedene dokaze, sud smatra da je tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na točku I. i II. izreke neosnovan u cijelosti, slijedom čega je odlučeno kao u izreci ove presude.
20. U odnosu na točku III. tužbenog zahtjeva kojim tužitelj traži od tuženih solidarno predaju tužitelju primjerka ključeva od ulaznih vrata predmetnog dijela predmetne kuće te da se omogući tužitelju nesmetan pristup istom dijelu nekretnine, sud smatra u tom dijelu tužbeni zahtjev tužitelja osnovan, imajući u vidu provedeni postupak te provedene dokaze tijekom postupka u odnosu na taj dio tužbenog zahtjeva.
21. Iz provedenog postupka, a posebno imajući u vidu iskaz tužitelja te saslušanih svjedoka ĆI, ŽI, ĐI, I. tuženika, nedvojbeno proizlazi da je ĐI (kćer od II. i III. tuženih ) ugradila unazad 7-8 godina u prizemlju kuće na glavnom ulazu gledajući iz dvorišta ulazna PVC vrata kroz koja se ulazi u hodnik te u ostavu u kojoj se nalazi električno brojilo i hidrofor za vodu za cijelu kuću te da ključeve od tih ulaznih vrata imaju tuženici, ali da iste ključeve nema tužitelj, kao niti njegova kćer i zet koji stanuj u prizemlju navedene kuće tako da isti nisu u mogućnosti ući u zajedničku prostoriju "ostavu" koja se nalazi u prizemlju, a u kojoj se nalazi električno brojilo i hidrofor za vodu, a što im je bitno u slučaju da iskoči osigurač te ostanu bez struje u svom stanu ili da dođe do kvara na vodovodnoj instalaciji. Sukladno navedenom, sud smatra da je tužbeni zahtjev tužitelja u tom dijelu u odnosu na točku III. osnovan u cijelosti, slijedom čega je odlučeno kao u izreci presude.
22. Sukladno odredbi članka 154. stavak 2. ZPP-a, a s obzirom na postignut uspjeh stranaka u postupku, sud je odlučio da svaka stranka snosi svoje troškove parničnog postupka u ovoj pravnoj stvari, a kako je to odlučeno pod točkom IV. izreke presude.
Velika Gorica, 27. listopada 2025.
Sudac
Marijan Muža
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku 15 dana od dana objave ove presude.