REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1646/2022-51

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Ivanu Borkoviću u pravnoj stvari tužiteljice UG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Domagoj Rukavina, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB:22694857747, koga zastupa Franjo Krešimir Šenjug, odvjetnik u Zagrebu, nakon zaključene glavne i javne rasprave 12. rujna 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 27. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku platiti tužiteljici iznos od 12.464,53 eura sa zateznom kamatom koja teče od 28. rujna 2021. do 31. prosinca 2022. pa po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke i koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja teče od dospijeća svakog pojedinačnog iznosa pa do isplate, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku platiti tužiteljici zatezne kamate na iznos od 23.890,10 eura koja je tekla od 28. rujna 2021. do 20. srpnja 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku platiti tužiteljici zatezne kamate na iznos od 9.109,90 eura koja je tekla od 28. rujna 2021. do 1. srpnja 2025. i to na način da se do 31. prosinca 2022. određuje po stopi za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do 1. srpnja 2025. po kamatnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke i koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, sve u roku od 15 dana.

i

r i j e š i o  j e

I Tužba se smatra povučena za iznos od 31.997,67 eura.

II. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužiteljici troškove ovog postupka u iznosu od 7.073,72 eura eura uvećano za zatezne kamate koje teku od 23. listopada 2025. po kamatnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke i koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela tužbu ovom sudu 14. lipnja 2022. u kojoj je navela da je 2. lipnja 2021. oko 17:00 u Zagrebu, na raskrižju [adresa] s [adresa], IG vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka] na pješačkom prijelazu tim vozilom naletio na DG koji je uslijed zadobivenih ozljeda dana **.**.2021. preminuo. Tužiteljica je u vrijeme štetnog događaja bila supruga pok. DG te je zatražila naknadu štete s osnove pretrpljenih duševnih boli, troška crnine, karmina i vijenca na pogrebu. Obratila se tuženiku s odštetnim zahtjevom 28.9.2021. Kao dokaze je predložila zapisnik o očevidu PU Zagrebačka, II. postaje prometne policije Zagreb, broj Klasa: 211-04/21-K/401, Ur. broj: 511-19-45/06- K-38-4/2021 od 14.12.2021., priklop spisa II. postaje prometne policije Zagreb broj Klasa: 211-04/21-K/401, Ur. broj: 511-19-45/06-K-38-4/2021, priklop spisa Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu broj Kdr-DO-227/21, prometno vještačenje, uviđaj na licu mjesta, medicinsku dokumentaciju pok. DG, medicinsko vještačenje, izvod iz matice vjenčanih, smrtni list, saslušanje tužiteljice. Zatražila je isplatu naknade štete.

2. U odgovoru na tužbu tuženik nije osporio da su tužiteljica i DG zaključili brak 4.8.2020., nastanak štetnog događaja kao i aktivnu i pasivnu legitimaciju u ovom predmetu. Osporava odgovornost i ističe prigovor doprinosa prednika tužiteljice za nastanak štetnog događaja, a osporava i uzročnu vezu ozljeda koje je zadobio DG u prometnoj nesreći i njegove smrtne posljedice. Ne osporava visinu zatražene imovinsku štetu za troškove žalobne odjeće i karmina i troškove vijenca. Osporava visinu, navodi da tužiteljica i preminuli nisu imali djece i brak su zaključili u starijoj životnoj dobi, po svemu sudeći iz nekakvih drugih razloga, nego je to slučaj kod mlađih osoba koje ulaze u brak . Po tuženiku ove okolnosti ne upućuju na zaključak da bi se u konkretnom slučaju kod tužiteljice moglo govoriti o intenzitetu trpljenja duševnih bolova i povrede prava osobnosti u intenzitetu koji bi opravdavao dosuđenje naknade neimovinske štete u najvišim iznosima. Osporava tijek zateznih kamata u vremenu od podnošenja odštetnog zahtjeva jer uz odštetni zahtjev tuženiku nisu dostavljene isprave iz kojih bi se moglo zaključivati o pasivnoj legitimiranosti tuženika, uzročnoj vezi štetnog događaja i smrti i odgovornosti za štetu. Kao dokaze je predložio pribaviti službenim putem od MUP-a RH, Policijske uprave Zagrebačke, II. Postaje prometne policije Zagreb, isprave u vezi predmetne prometne nesreće - fotodokumentacija očevida, skica lica mjesta predmetne prometne nesreće, kaznenog spisa koji se vodi povodom predmetne prometne nesreće radi uvida, saslušanje svjedoka IG, kombinirano prometno i sudskomedicinsko vještačenje po vještacima uz rekonstrukciju na licu mjesta na okolnost dinamike nastanka i uzroka prometne nesreće, pribaviti cjelokupnu medicinsku dokumentaciju o liječenju DG nakon štetnog događaja, vještačenje po vještaku sudske medicine, saslušanje svjedoka FG, MG, VG, priibaviti rješenje o nasljeđivanju iza pok. DG. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev i traži trošak postupka.

3. Podneskom od 20. veljače 2023. tužiteljica je navela da je tuženik 20. srpnja 2022. isplatio 24.089,19 eura, , a tuženik je na ročištu 15. ožujka 2023. naveo da je od tog iznosa 1.500,00 kn (199,08 eura) plaćeno po osnovi imovinske štete za crninu i za trošak vijenca, a preostali dio za neimovinsku štetu za duševne boli zbog smrti supruga. Nadalje, tužiteljica je podneskom od 3. srpnja 2025. navela da je je tuženik uplatio dodatnih 9.109, 90 eura na ime neimovinske štete, odnosno da je tuženik uplatio ukupno 33.000,00 EUR na ime naknade neimovinske štete i 199,08 EUR na ime naknade imovinske štete. U skladu s tim tužiteljica je specificirala tužbeni zahtjev na način da traži - 12.000,00 eura sa zateznim kamatama od 28.09.2021. pa do isplate, 464,53 eura s zateznim kamatama od 28.09.2021. pa do isplate, iznos od 1.065,26 eura sa zateznim kamatama od 3.07.2025. pa do isplate, iznos od 2.144,43 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 03.07.2025. pa do isplate,, a tuženik je osporio visinu tako konačno specificiranog tužbenog zahtjeva iz kojeg proizlazi da potražuje ukupno 45.000,00 EUR. Iz navedenog proizlazi da je tužiteljica prvotno tražila na ime glavnice 44.462,14 eura, a konačno postavljenim zahtjevom na ime glavnice 12.464,53 eura iz čega proizlazi da je tužbeni zahtjev povučen za iznos od 31.997,67 eura na temelju čl. 193. st. 2. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03/, 88/05, 2/07, 84/08, 96,08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23 - dalje: ZPP) jer se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, a nije se prije toga protivio povlačenju. Prilikom izračuna glavnice sud nije uzimao u obzir uglavničene kamate jer ih nije ni dosudio u uglavničenom obliku. Nadalje, sud nije odlučivao o preinaci iako je ukupan zbroj plaćenih (tijekom postupka) i traženih iznosa viši nego li u prvopostavljenom zahtjevu jer je tužiteljica smanjivala tužbeni zahtjev. Tuženik nije ni tvrdio da bi bila riječ o preinaci niti se protivio s te osnove konačno postavljenom tužbenom zahtjevu.

4. Tijekom postupka sud je pročitao zapisnik o očevidu (str 4 spisa), medicinsku dokumentaciju (8-17), izvadak iz matice vjenčanih (18), smrtni list (19), odštetni zahtjev (20), spis Općinskog kaznenog suda u Zagrebu Kov-1084/22, pregledao je fotografije s CD-a (43), proveo medicinsko vještačenje (81 i 114) te saslušao tužiteljicu (50).

5. Sud je na ročištu 15. ožujka 2023. odbio provesti dokaz saslušanjem svjedoka CG, MG i VG kao i pribaviti rješenje o nasljeđivanju iza pokojnog supruga tužiteljice, sve iz razloga jer navedeni dokazni prijedlozi nisu potrebni za donošenje odluke u ovom postupku. Svjedok IG je preminuo te stoga nije saslušan (str. 49 spisa). Također, sud nije provodio prometno vještačenje jer je iz stanja spisa mogao utvrditi odlučne činjenice vezane uz dinamiku nastanka štetnog događaja, što je obrazloženo dalje u presudi.

6. Na temelju provedenog dokaznog postupka i ocjenjujući dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 153/23, u daljnjem tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

7. Među strankama nije sporna aktivna i pasivna legitimacija, da je 2. lipnja 2021. oko 17:00 u Zagrebu, na raskrižju [adresa] s [adresa], IG vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka] na pješačkom prijelazu tim vozilom naletio na DG koji je **.**.2021. preminuo. Nije sporno da je tužiteljica u vrijeme štetnog događaja bila supruga pok. DG kao ni visina zahtjeva za imovinsku štetu.

8. Među strankama je sporna visina neimovinske štete, doprinos nastanku štetnog događaja i odnos tužiteljice prema preminulom suprugu.

9. Sud nije ocjenjivao dokaze koji se odnose na činjenice koje među strankama nisu sporne.

10. Iz priklopljenog spisa Općinskog kaznenog suda u Zagrebu Kov-1084/22 proizlazi da je kaznena prijava podnesena protiv IG i to iz razloga da bi 2. lipnja 2021. u 16:57 upravljao osobnim automobilom [adresa] U i dolaskom na raskrižje s ulicom Srednjaci naišao na obilježeni pješački prijelaz te suprotno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, nije prilagodio brzinu tako da ne ugrožava pješake te se nije zaustavio već je prednjim desnim dijelom vozila naletio na pješaka NG koji je prelazio ulicom na obilježenom pješačkom prijelazu. Nadalje, iz fotografija priloženih u spisu vidljiv je predmetni pješački prijelaz koji se nalazi u ravnoj ulici ulice, jasno obilježen. U predmetnom kaznenom spisu se nalazi i nalaz mišljenje vještaka Zvonka Ivanšća koji je u svom zaključku naveo da se u trenutku nesreće vozilo okrivljenog kretalo brzinom od 45 km/h, da sa snimke nadzorne kamere je vidljivo da je stradali pješak prelazio kolnik po pješačkom prijelazu, da je oštećeni mogao biti vidljiv okrivljeniku kad je izašao iz linije lijevog boka parkiranih vozila, da se oštećeni s obzirom na starosnu dob kretao brzinom oko 4 km/h. također, iz spisa proizlazi da je podignuta optužnica protiv okrivljenog IG na način da je kršenjem propisa o sigurnosti prometa prouzročio smrt jedne osobe iz nehaja, a kazneni postupak je obustavljen zbog smrti okrivljenika.

11. Na ročištu 18. prosinca 2023. tuženik je predložio da se u ovom postupku koriste vještačenja iz kaznenog postupka radi načela ekonomičnosti,, a tijekom postupka je tražio i da se provede dokaz kombiniranim prometnim i sudsko- medicinskim vještačenjem na okolnost prigovora doprinosa stradalog pješaka za nastanak štetnog događaja, je li pješak mogao izbjeći nastanak štetnog događaja, odnosno je li mu vozilo bilo vidljivo. Navedeno vještačenje sud nije provodio jer je iz dokaza koji su priloženi u spisu očito da nije bilo doprinosa stradalog pješaka u štetnom događaju. Naime pješak DG je u trenutku štetnog događaja imao preko 80 godina i životno je i logično da se kretao sporo. Bez obzira na to, automobil ga je udario na pješačkom prijelazu i tu se ne može govoriti o doprinosu pješaka jer nema nijednog dokaza koji bi upućivao da je pješak naglo istrčao pred vozilo, što s obzirom na svoju dob nije niti mogao. Stoga bi provođenje predloženog vještačenja bilo neekonomično i bez razloga bi produžilo trajanje ovog postupka.

12. Iz nalaza i mišljenja medicinskog vještaka proizlazi da se iz kronologije medicinskih zbivanja preminulog supruga tužiteljice prati jasan i neprekinut kontinuitet teško poremećenog zdravstvenog stanja započet trenutkom ozljeđivanja u štetnom događaju, nastavljen tijekom liječenja koje je zahtijevalo konstantnu bolničku skrb, značajnim dijelom u jedinici intenzivne skrbi. Tijek boravka je bio obilježen pojavom komplikacija, prvenstveno infektivnih, koje su suzbijane na odgovarajući način. Pacijent ostaje nepokretan tijekom čitavog boravka, s oscilacijama kliničkog stanja i uz izostanak potpunijeg oporavka što je u konačnici rezultiralo smrću u kliničkoj slici zastoja vitalnih funkcija, što korelira s obdukcijskim nalazom upale pluća i difuznog alveolarnog oštećenja. Zaključak vještaka je da smrt prednika tužitelja stoji u uzročno- posljedičnoj vezi s ozljedama koje je zadobio u predmetnom štetnom događaju - prometnoj nesreći.

13. U usmenom iznošenju svog nalaza i mišljenja vještak je naveo da ostaje u cijelosti kod pisanog nalaza i mišljenja. U odnosu na podnesak tuženika očitovao se da protek vremena od štetnog događaja pa do smrti u trajanju od jedan mjesec i devet dana nije argument koji bi dokidao ili dovodio u pitanje povezanost događaja i smrti. Naime, nije u ovakvim procjenama presudno trajanje tog vremenskog odmaka, već medicinsko stanje ozlijeđene osobe, a u konkretnom slučaju je kako je i naveo u nalazu i mišljenju vrlo jasan kontinuitet narušenja zdravlja od nesreće pa do smrti. Ozljede kakve je zadobio prednik tužitelja, a dominanto se radi o ozljedi glave te o ozljedama zdjelice su same po sebi životno ugrožavajuće i mogu rezultirati smrtnim ishodom i kod mlađih osoba, a tako i kod osoba u dobi u kakvoj se nalazio prednik tužiteljice. Točno je kako je tijek liječenja prednika tužitelja bio obilježen infektivnim komplikacijama, odnosno infekcijama koje su svakako dijelom bile uzrokovane i bolničkim sojevima bakterijama, tj. radilo se tzv. bolničkim ili hospitalnim infekcijama. Uzrok ovim stanjima jest boravak u bolnici radi liječenja, a boravak u bolnici je bio nužna posljedica ozljeđivanja u štetnom događaju. Prema tome, istina je kako su te infektivne komplikacije porušile zdravstveno stanje prednika tužitelja i dovele do smrti, a one su posljedica odnosno komplikacija inicijalno zadobivenih ozljeda. Na upit u kojem su omjeru bolničke infekcije sudjelovale u smrtnim ishodu kod prednika tužitelja, pojašnjava da je upravo infektivno stanje bilo neposredni uzrok smrti, a do njegovog razvoja je došlo u smislu komplikacije tijekom liječenja ozljeda zadobivenih u štetnom događaju. Prema tome, radi se o medicinski očekivanom nepovoljnom tijeku zbivanja s prednikom tužitelja, sve posljedično ozljeđivanju u događaju. Na daljnji upit bi li do smrtnog ishoda prednika tužitelja došlo da nije bilo svih tih infektivnih komplikacija navodi da na ovo nije moguće odgovoriti, s obzirom da su te komplikacije bile dio tijeka liječenja.

14. Iz navedenog je nalaza mišljenja sud utvrdio da je smrt supruga tužiteljice izravna posljedica štetnog događaja, što je vještak detaljno i stručno obrazložio te i sud prihvaća zaključak da ne bi nastupila smrt supruga tužiteljice u trenutku kad je nastupila, da prethodno nije nastradao u štetnom događaju. Sve komplikacije koje je suprug tužiteljice zadobio od infekcija koji je su eventualno prouzročene boravkom u bolnici, također su posljedica štetnog događaja jer suprug tužiteljice ne bi bio u bolnici da nije bilo štetnog događaja. Pritom nije od u značenja kako je kazneno djelo kvalificirano u kaznenom postupku jer je sud kao prethodnim pitanjem u skladu s člankom 12. ZPP-a vezan samo odlukom kojom se okrivljenik proglašava krivim, a ne i u drugim slučajevima. Pri tome se napominje da je i u optužnici (strana 84 kaznenog spisa, drugi odlomak) navedeno da je okrivljenik kršenjem propisa o sigurnosti prometa prouzročio smrt jedne osobe, ovdje supruga tužitelja.

15. Tužiteljica je u svom iskazu navela da je bila u braku 20 godina s pokojnim DG s tim da pojašnjava da su se formalno vjenčali 4.8.2020. a vrijeme prije toga također računa u brak jer su živjeli zajedno i imali super odnos. Na pitanje zašto su sklopili brak navodi da je to zato jer su se slagali dobro. Zajedno s pokojnim DG živjela je od 2004. koliko se sjeća. Pokojni DG bio u braku prije, ali mu je supruga umrla te je imao jednog sina s njom. Ne zna kad je umrla bivša supruga, ali misli da je riječ o 90-im godinama. Na pitanje sjeća li se kumova s vjenčanja, navodi da da i da su u pitanju bili MG i VG koji su još živi i znaju da su tužiteljica i DG živjeli zajedno. Ostvarila je pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti supruga, a nije ništa naslijedila. Tužiteljica je tijekom davanja iskaza plakala i rekla je da je i danas u šoku što njenog supruga više nema i da je otišao kad im je bilo najljepše.

16. Sud u potpunosti prihvaća iskaz tužiteljice kao istinit što je vidljivo ne samo iz činjenice koje je navodila nego i načina na koji je svjedočila, kad se na sam spomen preminulog supruga rasplakala.

17. Iz navedenog je iskaz utvrđenom da su tužiteljica i njen suprug dugo vremena živjeli zajedno, da su sklopili brak iz ljubavi i da njen gubitak supruga nije ništa manje vrijedan zbog kasne dobi u kojoj je brak sklopljen.

18. Iz svih provedenih dokaza sud je utvrdio da je osiguranik tuženika 2. lipnja 2021. oko 17:00 u Zagrebu, naletio na supruga tužiteljice automobilom na pješačkom prijelazu tim vozilom koji je zbog zadobivenih ozljeda naknadno preminuo. Također je utvrđeno da su tužiteljica i njen suprug bili u dugogodišnjoj vezi, odnosno braku u trenutku smrti supruga.

19. Člankom 1045. stavkom 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, dalje ZOO), određeno je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Odredbom čl. 1101. st. 1. ZOO-a propisano je kako u slučaju smrti ili osobito teškog invaliditeta neke osobe pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete imaju članovi njezine uže obitelji (bračni drug, djeca i roditelji). Tužiteljici zbog pogibije bračnog druga pripada pravo na 50.000,00 eura na ime pravične novčane naknadu neimovinske štete zbog smrti supruga. Prilikom izračuna visine, sud je imao u vidu da tužiteljici pripada iznos u skladu sa sudskom praksom, uvećan za iznos povećanih inflatornih kretanja od podnošenja odštetnog zahtjeva do donošenja presude (ŽS Zagreb GŽ-3137/24). S obzirom na to da je tužiteljica ukupno tražila 45.000,00 eura, sud je toliko i dosudio jer je vezan tužbenim zahtjevom i ne može dosuditi više od traženog.

20. Što se tiče visine štete za troškove crnine, karmina i vijenca na pogrebu u iznosu od 663,61 eura (5.000,00 kn), njih je tuženik priznao, a kako je platio po toj osnovi 199,08 eura, naloženo mu je platiti razliku u iznosu od 464,53 eura.

21, Tužitelj je uglavničio kamate na plaćene iznose na ime naknade štete za neimovinsku štetu u ovom predmetu (jednom za plaćeni iznos od 23.890,10 eura, drugi put dodatnih 9.109,90 eura, ukupno 33.000,00 eura s kamatama do trenutka plaćamka) te tako specificirao tužbeni zahtjev od 3. srpnja 2025. na način da traži uglavničenu kamatu na navedene iznose zajedno s kamatama na taj uglavničeni iznos. Sud nije odbijao djelomično tužbeni zahtjev u odnosu na uglavničene kamate jer je taj iznos obuhvaćen tijekom kamata kako je dosuđeno u točkama II i III izreke.

22. Naime, tuženik je na ročištu 12. rujna 2025. osporio zatraženu visinu iz konačno specificiranog tužbenog zahtjeva. S obzirom da je tako specificirani tužbeni zahtjev osporen, a bilo bi potrebno financijsko vještačenje da se utvrdi je li pravilno specificirano, odnosno kamata pretvorena u glavnicu, sud je dosudio tužiteljici kamate na navedene plaćene iznose s kamatama od kad su počele teći do dana plaćanja. Navedeno je bilo potrebno učiniti i iz razloga jer tužiteljica nema pravo uglavničiti kamate i tražiti kamatu na taj uglavničeni iznos dok cjelokupna glavnica nije plaćena, što u ovom slučaju još nije plaćeno u cijelosti.

23. Kamata i za neimovinsku štetu i za imovinsku štetu teče od podnošenja odštetnog zahtjeva.

24. U odnosu na tijek kamata na iznos koji tužiteljici pripada, čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine 151/05, 36/09, 75/09 i 76/13, ZOOP) određuje da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz stavka 1. toga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (takav je stav zauzeo i Vrhovni sud RH u presudi Rev 3060/14-2 od 10. srpnja 2018.). Tuženik nije posebno osporavao tijek kamata za povišeni dio tužbenog zahtjeva.

25. Tužiteljici je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u skladu s dostavljenim troškovnikom te prema vrijednosti predmeta spora u trenutku poduzimanja radnje, sve prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22, u daljnjem tekstu: Tarifa), i to na temelju tbr. 48/3 Tarife koja propisuje da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka. Tužiteljici je priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva u iznosu od 1.000,00 eura prema br. 28 Tarife, trošak sastava tužbe u iznosu od 1.000,00 eura prema br. 7. t. 1 Tarife. Nadalje, tužiteljici za podnesak od 20. veljače 2022. pripada iznos od 1.000,00 eura, prema br. 8. t. 1 Tarife, za podneske od 23. travnja 2025. i 3. srpnja 2025. po 100,00 eura prema 8. t. 4 Tarife, za pristup ročištu 15. ožujka 2023., 18. prosinca 2023., 20. lipnja 2024. i 12. rujna 2025. iznos od 500,00 eura prema br. 9. t. 1 Tarife, za pristup ročištu 16. svibnja 2024. iznos od 100,00 eura prema br. 9. t. 5 Tarife. Navedeno zajedno iznosi 5.300,00 eura što s PDV-om iznosi 6.625,00 eura čemu treba pridodati trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 245,33 eura i pristojbe na presudu u iznosu od 203,19 eura. Ukupno je riječ o 7.073,72 eura.

26. Tužiteljici ne pripada trošak sastavljanja podneska od 28. rujna 2023. jer nije bio potreban, trošak ročišta 15. ožujka 2023. se priznaje u iznosu od 500,00, a ne 1.000,00 eura jer je na njemu smanjen tužbeni zahtjev pa se prema njemu računa VPS, za ročište 16. svibnja 2024. se ne priznaje puni trošak jer je odgođen prije početka raspravljanja (činjenica da su stranke ostale kod svih navoda, tužbe i odgovora na tužbu se ne smatra raspravljanjem jer da stranke to i nisu navele, smatra se da su ostale kod tužbe, odgovora na tužbu i svih svojih navoda dok god ih izričito ne povuku), za podnesak od 2. srpnja 2024. i 24. ožujka 2025. jer nisu bili potrebni (tužitelj se samo usuglasio s nalazom i mišljenjem vještaka što je mogao i na ročištu učiniti), za podneske od 23. travnja 2025. i 3. srpnja 2025. joj ne pripada puni zatraženi iznos jer je njime samo specificiran tužbeni zahtjev.

27. Zbog svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 27. listopada 2025.

Sudac:

Ivan Borković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana

- od održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na ročište pristupila, odnosno - od primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku po punomoćnici