Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Pagu

Trg kralja Petra Krešimira IV-Knežev dvor 23250 Pag

Poslovni broj P-133/2025-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Pagu, po sucu Ivi Peričić Pejar, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari 1. tužitelja AE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. tužiteljice AEF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupanih po punomoćniku Jurici Kvartuču, odvjetniku u Zadru protiv 1. tuženika CE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tuženika OE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. tuženice CEF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tuženici ad.1. do ad.3. zastupani po punomoćniku Sanjinu Jurmiću, odvjetniku iz Rijeke, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne, usmene i javne rasprave održane i zaključene 19. rujna 2025. u nazočnosti tužiteljice ad.2., punomoćnika tužitelja, te zamjenika punomoćnika tuženika, te objave 27. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

1. Utvrđuje se da su AE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i AEF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], stekli pravo vlasništva nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica], Put Bab, pašnjak površine 610 m2 i kat. čest. [katastarska čestica], Put Bab, pašnjak površine 610 m2, sve k. o. [katastarska općina]-I, i to svatko od tužitelja za 45/288 dijela što su tuženici, CE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i OE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oba osobno i kao pravni sljednici pok. HE pok. NE, dužni priznati i trpjeti, te da tužitelji na temelju ove presude, a po njenoj pravomoćnosti, ishode u zemljišnim knjigama nadležnog suda prijenos prava vlasništva na navedenoj nekretnini na svoje ime, svatko u suvlasničkom udjelu za 45/288 dijela, uz istovremeno razmjerno smanjenje suvlasničkih udjela uknjiženih u korist CE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i OE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], sve u roku od 15 dana.

2. Utvrđuje se da su AE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i AEF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], stekli pravo vlasništva nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] pašnjak „Gaj“ površine 1280 m2 k. o. [katastarska općina]-I, i to svatko od tužitelja za 45/288 dijela što je tuženica, CEF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], osobno i kao pravna sljednica pok. NE pok. NE, dužna priznati i trpjeti, te da tužitelji na temelju ove presude, a po njenoj pravomoćnosti, ishode u zemljišnim knjigama nadležnog suda prijenos prava vlasništva na navedenoj nekretnini na svoje ime, svatko u suvlasničkom udjelu za 45/288 dijela, uz istovremeno razmjerno smanjenje suvlasničkog udjela uknjiženog u korist CEF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].

3. Utvrđuje se da su AE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i AEF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], stekli pravo vlasništva nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] pašnjak „Gaj“ površine 197 m2 k. o. [katastarska općina]-I, i to svatko od tužitelja za 45/288 dijela što su tuženici CE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i OE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oba osobno i kao pravni sljednici pok. HE pok. NE, kao i CEF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], osobno i kao pravna sljednica pok. NE pok. NE, dužni priznati i trpjeti, te da tužitelji na temelju ove presude, a po njenoj pravomoćnosti, ishode u zemljišnim knjigama nadležnog suda prijenos prava vlasništva na navedenoj nekretnini na svoje ime, svatko u suvlasničkom udjelu za 45/288 dijela, uz istovremeno razmjerno smanjenje suvlasničkih udjela uknjiženih u korist CE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], OE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i CEF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] sve u roku od 15 dana.

4. Nalaže se tuženicima nadoknaditi tužiteljima troškove predmetnog parničnog postupka u iznosu od 1.237,50 Eura, zajedno sa zakonskim zateznima kamatama koje teku od dana donošenja ove presude, pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelji ad.1 AE i ad.2. AEF u tužbi navode da su suvlasnici nekretnine naziva Mlaji, koja je u staroj izmjeri bila označena kao kat. čest. [katastarska čestica] površine 4037 m2 k. o. [katastarska općina], a nakon nove izmjere je navedena nekretnina podijeljena na četiri dijela te je dobila oznake kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica], i kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]-I. Nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] je nakon stupanja na snagu nove izmjere ponovno parcelirana te su od iste diobom nastale nekretnine oznake kat. čest. kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]-I. Svaki od tužitelja je suvlasnik navedenih nekretnina u suvlasničkom udjelu od 45/288 dijela, dok su u preostalom dijelu suvlasnici tuženici i drugi nasljednici iza pok. NE i OEF. NE i HEF su imali šestero djece i to : ĐE, oca tužitelja, NE, oca tuženice ad.3, HE, oca tuženika ad.1. i tuženika ad.2., LE, GE i KE. Predmetna nekretnina A stare oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je bila vlasništvo djeda tužitelja, NE pok. ĐE i to za cijelo. Pokojni djed tužitelja je umro **.**.1961. te je nakon njegove smrti po Općinskom sudu u Pagu pod poslovnim brojem O. 55/64 doneseno rješenjem o nasljeđivanju temeljem kojeg su njegove nekretnine pripale baki tužitelja, HEF, u suvlasničkom udjelu od 15/24 dijela, ocu tužitelja, ĐE, u suvlasničkom udjelu od 5/24 dijela, i tetama tužitelja, KE i DE, svakoj u suvlasničkom udjelu od 2/24 dijela a što proizlazi iz povijest posjeda za nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere iz koje je razvidno da je predmetna nekretnina bila evidentirana kao posjed djeda tužitelja za cijelo još od 1956. godine, a što proizlazi iz Rješenja o nasljeđivanju doneseno po Općinskom sudu u Pagu pod poslovnim brojem O- 55/64. Tuženici i njihovi prednici su se uknjižili kao vlasnici predmetnih nekretnina za cijelo temeljem isprava za koje je utvrđeno da su ništetne i bez pravnog učinka i to pravomoćnom sudskom presudom Županijskog suda u Zadru pod poslovnim brojem Gž-1164/11 preinačena presuda Općinskog suda u Pagu pod poslovnim brojem P-114/10, a što proizlazi iz Presuda Općinskog suda u Pagu pod poslovnim brojem P-114/10, Presude Županijskog suda u Zadru pod poslovnim brojem Gž-1164/11, te povijest posjeda za predmetnu nekretninu. Prednici tuženika i sami tuženici su se uknjižili kao vlasnici predmetnih nekretnina temeljem diobenog zapisnika braće iz 1962. godine i darovnog ugovora iz 1972. godine, koji su utvrđeni ništetnima. Iz ništetnog ugovora o darovanju između bake tužitelja i stričeva tužitelja razvidno da predmetna nekretnina tadašnje oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila predmet navedenog ništetnog ugovora. Iz navedenih činjenica je razvidno da je prednik tužitelja, njihov otac, ĐE pok. NE, stekao 5/24 dijela predmetnih nekretnina nasljeđivanjem od oca, a preostalih 15/144 dijela je stekao nasljeđivanjem majke HEF na jednake dijelove s tri brata i dvije sestre, budući da su pravni poslovi kojima je raspolagano predmetnim nekretninama za vrijeme života bake tužitelja i tuženika ništetni. Predlažu da se prihvati postavljeni tužbeni zahtjev

2.Tuženici u odgovoru na tužbu u bitnom navode kako se osporavaju navodi tužitelja da im po bilo kojem osnovu pripada pravo vlasništva ili suvlasništva na nekretninama koje su predmet tužbenog zahtjeva, i to na k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]-I, vlasništvo tuženika CE i tuženika OE, te na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-I, vlasništvo II-tužene CEF, te na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-I, vlasništvo svih tuženika. Tuženici CE i OE vlasništvo predmetnih nekretnina stekli su temeljem darovnog ugovora od 07.09.1993.godine zaključenim sa ocem C (Vladom) Denona, a što je razvidno iz darovnog ugovora. Što se tiče tuženice NEF, ona je pravo vlasništva na predmetnim nekretninama stekla na temelju darovnog ugovora zaključenim sa pok. ZE dana 21.09.1993.godine. Tuženici se nalaze u kvalificiranom posjedu, računajući i svoje pravne prednike od 1962.godine. Tuženici CE i OE na svojim nekretninama, uz ostalo, vršili su i radove na način da su izvršili iskop i iznivelirali površinu istih, nekretnine su ogradili postavljanjem lanaca, popravljali su suhozid, na istima su uz suglasnost HEP-a postavili stupiće za struju. Tužena NEF također nesmetano koristi svoje nekretnine, pa tako, uz ostalo, održava i suhozid u dogovoru sa susjedima okolnih nekretnina. Dakle, prednici tuženika su se nalazili kao posjednici prijepornih nekretnina od 1962.godine koji su darovali tuženicima na temelju gore navedenih darovnih ugovora. Međutim, i prije zaključenja darovnih ugovora nekretnine su predali u posjed tuženicima. Tužitelji su bili upoznati da su se pravni prednici nalazili u posjedu navedenih nekretnina, a nakon njih da se u posjedu nalaze tuženici i nikada im nisu osporavali da su njihovi stvarni vlasnici i posjednici. Posebno se ističe da se tuženici nalaze u posjedu predmetnih nekretnina kao zakoniti, istiniti i pošteni posjednici preko 30 godina, pa bi i na temelju čl.159. i 160 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima stekli pravo vlasništva na gore navedenim nekretninama, pa se iz tih razloga ističe i prigovor dosjelosti. Predlažu odbiti tužbeni zahtjev.

3.Sud je u dokaznom postupku izveo dokaze čitanjem isprava i dokumentacije priloženih spisu i to povijest posjeda za nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere iz koje je razvidno da je predmetna nekretnina bila evidentirana kao posjed djeda tužitelja za cijelo još od 1956. godine (l.s.7-8), izvod iz katastarskog plana za predmetnu nekretninu (l.s.9), Rješenje o nasljeđivanju doneseno po Općinskom sudu u Pagu pod poslovnim brojem O-55/64 (l.s.10-11), Presudu Općinskog suda u Pagu pod poslovnim brojem P-114/10 (l.s.13-23), Presudu Županijskog suda u Zadru pod poslovnim brojem Gž-1164/11 (l.s.24-35), Povijest posjeda za predmetnu nekretninu (l.s.36-41), zk izvatke za čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] -I (l.s.42-45),potvrdu HZJZ o stupnju invaliditeta tužitelja ad.1 (l.s.46), darovni ugovor od 7. rujna 1993. (l.s.60).povijesni zk. Izvadak za čest. zem. [katastarska čestica] (L.S.31-62), rješenje Općinskog suda u Pagu broj Z-372/94 od 31. ožujka 1994. (l.s.63), izvod iz katastarskog plana (ls.64), izvod iz posjedovnog lista za čest, zem. 952/197 k. o. [katastarska općina] (ls.65), fotografije (l.s.66), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Pagu, broj: O-22/89 (l.s.72-73), Zapisnik Općinske uprava za katastar i geodetske poslove Pag (l.s.74-), Rješenje Općinske uprave za katastar i geodetske poslove Pag, broj: Up/l-460/1984 od 27.08.1984 (l.s.75-77), Žalba protiv rješenja od 27.08.1984 broj UP/l-460l84 (l.s. 78), lzvadak iz zemljišne knjige - povijesni prikaz (l.s.92-96), Diobeni zapisnik braće od dana 25. siječnja 1962. (l.s.119-120), darovni ugovor iz 1972. g (l.s.120), Presudu i rješenje Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-2522/2022 (l.s.122-134), Rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Rev-x 958/201 6 od 12.01.2021 .g.(l.s.135-141), povijest zk uložaka [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina]-I (l.s.151-184), te saslušao tužiteljicu AEF (l.s.227-228).

4. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

5. Predmet spora u ovom postupku je zahtjev tužitelja da se utvrdi da su stekli pravo suvlasništva nekretnine naziva Mlaji, koja je u staroj izmjeri bila označena kao kat. čest. [katastarska čestica] površine 4037 m2 k. o. [katastarska općina], a nakon nove izmjere je navedena nekretnina podijeljena na četiri dijela te je dobila oznake kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica], i kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]-I. Nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] je nakon stupanja na snagu nove izmjere ponovno parcelirana te su od iste diobom nastale nekretnine oznake kat. čest. kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]-I, svaki za 45/288 dijela uz zahtjev za trpljenje uknjižbe.

6. Činjeničnu i pravnu osnovu zahtjeva tužitelja čini teza da su suvlasništvo utuženih nekretnina stekli temeljem nasljeđivanja oca tužitelja, ĐE, a ovaj , nasljeđivanjem svojih roditelja ĐE i HEF.

6.1. U odnosu na slijed stjecanja prijepornih nekretnina tužitelji navode da je predmetna nekretnina A stare oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je bila vlasništvo djeda tužitelja, NE pok. ĐE i to za cijelo. Pokojni djed tužitelja je umro **.**.1961. te je nakon njegove smrti po Općinskom sudu u Pagu pod poslovnim brojem O. 55/64 doneseno pravomoćno rješenjem o nasljeđivanju temeljem kojeg su njegove nekretnine pripale baki tužitelja, HEF, u suvlasničkom udjelu od 15/24 dijela, ocu tužitelja, ĐE, u suvlasničkom udjelu od 5/24 dijela, i tetama tužitelja, KE i DE, svakoj u suvlasničkom udjelu od 2/24 dijela.

7. Prema odredbi čl. 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje u tekstu: ZV), propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

7.1. Odredbom čl. 128. st. 1. i 2. ZV propisano je da nasljednik stječe vlasništvo naslijeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva, ako zakonom nije drukčije određeno. Nasljednik je ovlašten ishoditi upis svoga prava vlasništva nekretnine u zemljišnoj knjizi. 7.2. Po čl. 129. st. 1. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“, broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19, – dalje u tekstu: ZN) propisano je da u času ostaviteljeve smrti nasljednik stječe nasljedno pravo i na njega po sili zakona prelazi ostavina umrle osobe, čime postaje njegovo nasljedstvo. U istom času nasljednik stječe i ostala prava i obveze vezane uz njegovo svojstvo nasljednika ako što drugo ne proizlazi iz njihove pravne naravi (čl. 129. st. 2. ZN).

7.3. Dakle, ostaviteljev nasljednik stječe pravo vlasništva koje je bilo ostaviteljevo, te je nasljednik sveopći slijednik (univerzalni sukcesor) ostavitelja za slučaj njegove smrti. To on postaje u trenutku ostaviteljeve smrti ipso iure, bez posebnog akta i bez obzira na to je li riječ o nasljeđivanju na temelju zakona ili oporuke, a ako je riječ o nekretninama i bez upisa u zemljišnu knjigu postaje nasljednik izvanknjižni vlasnik.

8. U konkretnom slučaju među strankama nije sporan identitet predmeta spora kako je isti prikazan na snimkama koje prileže spisu.

8.1. Nadalje nije sporno, a slijedi iz isprava u spisu, da su na kat. čest. [katastarska čestica], Put Bab, pašnjak površine 610 m2 i kat. čest. [katastarska čestica], Put Bab, pašnjak površine 610 m2, sve k. o. [katastarska općina]-I,kao suvlasnici svaki za ½ dijela upisano tuženici ad.1 i ad.2 , na kat. čest. [katastarska čestica] pašnjak „Gaj“ površine 1280 m2 k. o. [katastarska općina]-I, kao vlasnica upisana tuženica ad.3., te na kat. čest. [katastarska čestica] pašnjak „Gaj“ površine 197 m2 k. o. [katastarska općina]-I, kao suvlasnici upisano tuženici u to tuženici ad.1. i ad.2. svaki za 1/6 dijelka, te tuženica ad 3. za 2/6 dijela.

8.2.Iz povijesti posjedovanja proizlazi da je predmetna čestica koja je u staroj izmjeri bila označena kao kat. čest. [katastarska čestica] površine 4037 m2 k. o. [katastarska općina], nakon nove izmjere podijeljena na četiri dijela te je dobila oznake kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica], i kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]-I. Nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] je nakon stupanja na snagu nove izmjere ponovno parcelirana te su od iste diobom nastale nekretnine oznake kat. čest. kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]-I, te da je na navedenoj nekretnini od revizije posjedovnog stanja 1956. bio evidentiran NE, sve do 1983. kada je ispravkom posjeda na zahtjev stranke i rješenjem o nasljeđivanju poslovni broj O-55/61 cijeli posjed prešao na ĆE ud. NE za 15/24 dijela, ĐE. NE za 5/24 dijela, KE TE za 2/24 dijela i DE za 2/24 dijela, da bi 1991. ispravkom posjeda na zahtjev stranke i darovnim ugovorom br. Ov II 372/72 cijeli posjed prelazi na NE za 10/48 dijela, Denona C za 10/48 dijela, LE. NE za 10/48 dijela, AE za 5/48 dijela, ŽE za 5/48 dijela, TE za 2/24 dijela i DE za 2/24 dijela, 1993. g. ispravkom posjeda na zahtjev stranke parcelira s kčbr. [katastarska čestica] na nove parcele i to: kčbr. [katastarska čestica] u površini od 197 m2, kčbr [katastarska čestica] u površini od 1280, čkbr. [katastarska čestica] u površini od 1280 m2, i kčbr. [katastarska čestica] u površini od 1280 m2, sve upisan u PL 1009 na HE, LE i NE svaki za 1/3 dijela, 1995. ispravkom posjeda na zahtjev stranke Rješenjem Općinskog suda u Zadru broj Z-880/94 kčbr. [katastarska čestica] prelazi u PL 2960 na HE, LE i NE svaki za 1/3 dijela, 2003. ispravkom posjeda na zahtjev stranke cijeli posjed upisan u Pl 2960 prelazi na HE. NE BE ž. LE i CEF , svaki za 1/3 dijela, te konačno ispravkom 2003. na zahtjev stranke cijelo posjed upisan u Pl 29600 prelšlo na OE za 1/6 dijela, CE za 1/6 dijela, BE ž. LE za1/3 dijela i CEF za 1/3 dijela.

9. Iz rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Pagu poslovni broj O-55/64 proizlazi kako su nasljednicima iza pok, NE pok. ĐE proglašeni supruga ĆE rođ. O za 15/24 dijela, sin ĐE za 5/24 dijela, te kćeri TE rođ. ĐE i DE rođ. ĐE, svaka za 2/24 dijela.

10. Iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Pagu poslovni broj O-22/89 os 19. lipnja 1989. proizlazi kao su nasljednicima pok. ĐE proglašeni supruga ČE, sin AE i kći ME.

11. Iz iskaza tužiteljice ad. 2. proizlazi da je čest. Mlaji stare oznake 952/76 k. o. [katastarska općina] je bila u vlasništvu njene bake ĐEF rođ. O, te je u dogovoru sa djedom EE pok. ĐE ista pripala njemu darovanjem jer su u to vrijeme u glavnom muškarci imali posjed nekretnine. Nakon njegove smrti ta je zemlja rješenjem o nasljeđivanju pripala njegovoj djeci, četvero sinova i dvije kćeri i to sinovi HE, LE, NE i ĐE, te kćerima TE i DE ( koju su zvali H). Sin ĐE je bio njen otac. Nasljednici su se pokušavali podijeliti, ali nisu uspjeli jer se nisu svi slagali s tom podjelom. Sastavili su diobeni ugovor i darovni ugovor, međutim diobeni ugovor nije potpisala teta iz [adresa] N, a darovni ugovor nisu potpisali njen otac ĐE i sestre. Nakon smrti njenog djeda doneseno je rješenje o nasljeđivanju 1964.g. po kojem je imovina raspoređena temeljem oporuke koju je djed sastavio. Nitko nije osporavao navedenu oporuku u ostavinskom postupku. Zbog toga ona i njen brat imaju pravo na suvlasnički dio navedene parcele. Oni su sa tuženicima po sudovima oko 50 godina, odnosno kada je djed umro već su počeli problemi. To iz razloga što je njen otac živio u [adresa] i u domaćinstvu sa svojim roditeljima, te je obrađivao zemlju, dok su njeni stričevi dolazili u [adresa] te su uzimali grožđe, verduru i meso, te je njen otac inzistirao da se podijele i to po rješenju o nasljeđivanju iza pok. oca, na što stričevi nisu pristali. Misli da je to od njih jako nekorektno i nepošteno i da bi svi trebali sjesti za stol i dogovoriti se, budući da su većina njih pomrli, samo jedan je živ i to stric iz Francuske. Smatra da su nepošteni iz razloga što su stric HE i NE došli u katastar u Pag i jedan od njih se predstavio kao njen otac, te su napisali diobeni ugovor i odnijeli ga u katastar u [adresa] po kojem je napravljena nova izmjera. Postoji uvjerenje djelatnika iz katastra koji su zabranili provedbu tog diobenog ugovora.

Na poseban upit pun. tužitelja tko je u katastru bio evidentiran kao posjednik, tužiteljica navodi kako je to bio djed NE pok. ĐE. Navodi kako je i ona u jednom trenutku bila evidentirana kao suposjednica i to iza smrti njenog oca.

12.Tuženici se tijekom postupka navode da su predmetne nekretnine zvane,, A" stekli darovanjima od svojih očeva pok. HE i pok. NE ističući prigovor dosjelosti.

13. Tužitelji su se na navode tuženika očitovali između ostalog kako isti svoje pravo na posjed, izvode iz Diobenog zapisnika braće od 25. siječnja 1962.9. i Darovnog ugovora napisanog tijekom 1972.9. zaključenog izmedu UE rod. 2 O, te NE, RE i lvana, sve troje pok. NE, za koje je pravomoćnom presudom utvrđeno kako su ništetni i bez pravnog učinka.

14. Uvidom u presudu Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-1164/2011 od 30. studenoga 2012. proizlazi kako su utvrđeni ništavnim i bez pravnog učinka Diobeni zapisnik od 25. siječnja 1962. i Darovni ugovor napisan tijekom 1972. između ŠE rođ. O te njezinih sinova NE, RE i LE. Slijedom navedenog, pravna posljedica je toga, je da se smatra kako su ti pravni poslovi ništetni od samog početka pa slijedom toga u konkretnom slučaju proizlazi da se u pogledu diobe nekretnina relevantnim ima smatrati pravomoćno rješenje o nasljeđivanju iza pok. NE pok. ĐE. Kako su navedeni pravni poslovi utvrđeni pravno nevaljali, stoga isti ne bi predstavljali pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva dosjelošću tuženika na prijepornim nekretninama. Naime, posljedica ništavosti određenog pravnog posla znači da ti poslovi ne proizvode namjeravane pravne učinke radi čega se tuženici ne mogu pozvati na iste kao pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Iz navedenog proizlazi da se tuženici ne mogu pozivati na dosjelost u situaciji kada znaju da ima pravo na predmetnoj nekretnini ne pripada za cijelo, jer su znali i morali znati da tužitelji (nasljednici pok. ĐE) polažu suvlasnička prava na istoj, slijedom čega tuženici nisu bili u dobroj vjeri i nisu na pošten i zakonit način mogli steći su vlasništvo predmetne nekretnine za cijelo.

15. Naime, iz Povijesti promjena na katastarskim česticama dostavljenima uz tužbu razvidno je da je revizijom iz 1956.9. kao posjednik bio upisan pok. NE pok. ĐE (otac pokojnih ĐE, HE i NE - pravnih prednika, odnosno očeva stranaka). Također je razvidno da je revizijom 1983. temeljem rješenja o nasljeđivanju broj: 0-55/64 (omaškom očito navedeno 0-55/61) kao posjednik evidentiran otac tužitelja ĐE za 5/24 dijela kao i njegova majka ĆE za 15/24 dijela. Nadalje, razvidno je da su nakon smrti navedenog ĐE kao posjednici bili evidentiran i tužitelji svaki za 5/48 dijela temeljem rješenja o nasljeđivanju broj: 0-22/89 od 19.06.1989.

16. Prema pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Pagu poslovni broj O-55/64-11 od 24. studenoga 1964. iza pok. NE pok. ĐE (l.s. 13 i 14) proizlazi da je ostavitelj ostavio oporuku kojom je odredio da polovica čitave njegove imovine pripadne sinovima, a druga polovica sinovima i kćerima te da na polovicu koju su dobili sinovi njegova supruga ĆE ima pravo služnosti plodouživanja do svoje smrti, da su nasljednici priznali oporuku istinitom i valjanom, a sinovi ostavitelja NE, HE i LE su primili i ustupili svojoj majci UE svoj naslijeđeni udio koja je to ustupanje i prihvatila. Stoga su nasljednicima NE pok. ĐE proglašeni njegova supruga ĆE za 15/24 dijela, sin ĐE za 5/24 dijela, kći KE rođ. ĐE za 2/24 dijela i kći DE rođ. ĐE za 2/24 dijela. Kraj činjenice da pravomoćno rješenje o nasljeđivanju br. 0- 55/64 obvezuje nasljednike odnosno stranke koje su sudjelovale u tom postupku, pa je time diobeni zapisnik izgubio svrhu odnosno causu zbog čega bi isti bio ništav.

17. Nadalje, prema shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-x-958/2016-2 od 12. siječnja 2021. u slučaju kada je pravomoćnom sudskom odlukom utvrđena ništetnost, u konkretnom slučaju, diobnog zapisnika iz 1962., kao i darovnog ugovora iz 1972., tada takva pravomoćna utvrđenja utječu na poštenje odnosno savjesnost posjednika. Nadalje, u slučaju kada se utvrdi ništetnost nekog pravnog odnosa, isti je ništetan od samog svog početka, pa u tom slučaju to utječe i na savjesnost posjednika. Slijedom navedenog, ovaj sud zaključuje kako je prigovor dosjelosti neosnovan, jer tuženici nisu mogli steći pravo vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću, jer njihov posjed u tom razdoblju nije bio kvalificiran.

18. Osim toga, presudom Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž- 1164/2011-2 od 30. studenoga 2012. zauzeto je stajalište da je iza pok. NE pok. ĐE vođen i dovršen ostavinski postupak, da je ostavina iza njegove smrti raspoređena oporukom, da su nasljednici prihvatili svog nasljednog dijela temeljem te oporuke, da je rješenje o nasljeđivanju postalo pravomoćno, da je imovina raspoređena nasljednicima te da je rješenje o nasljeđivanju provedeno u zemljišnim knjigama pa da se tada ima uzeti da pravomoćno rješenje o nasljeđivanju obvezuje nasljednike koji su sudjelovali u tom postupku. Dakle, u tom parničnom postupku nedvojbeno utvrđeno da nikakva dioba između stranaka nije provedena. U pogledu nepostojeće osnove (cause) slijedilo bi da je ista izostala u pogledu Diobenog zapisnika i Ugovora o darovanju.

19. U odnosu na prigovor prekluzije, ovaj sud smatra kako je isti neosnovan. Naime, tužitelji su podnijeli tužbu za utvrđenje prava vlasništva. Kako se radi o tužbi koja ne zastarijeva, tako nema govora niti o prekluziji.

20. Ocjenjujući iskaze saslušane tužiteljice i dovodeći ih u vezu s ostalim izvedenim dokazima u ovoj pravnoj stvari sukladno odredbi čl. 8. ZPP, ovaj sud istima poklanja vjeru kao istinitima, te međusobno suglasnima.

21. Stoga je ovdje navesti da presudom sud odlučuje o osnovanosti tužbenog zahtjeva, o osnovanosti traženja tužitelja da mu sud pruži pravnu zaštitu određenog sadržaja, a pravomoćna postaje izreka presude.

22. Iz navedenog slijedi zaključak da između pravnih prednika tužitelja i tuženika, nije doista došlo do diobe zajedničkih nekretnina.

23. Analizirajući izvedene dokaze ovaj sud nalazi da su tužitelji u konkretnom slučaju dokazali da su nasljeđivanjem oca ĐE, a ovaj , nasljeđivanjem svojih roditelja ĐE i HEF, stekli suvlasništvo prijepornih nekretnina, svaki za 45/288 dijela, zbog čega je pozivom na odredbe čl. 114. st. 1. i čl. 128. st. 1. i 2. ZV, njihov tužbeni zahtjev valjalo prihvatiti kao osnovan u cijelosti.

24. Naime, po ocjeni ovog suda, iz izvedenih dokaza slijedi da su tužitelji dokazali neprekinuti pravni slijed načina stjecanja prava vlasništva na predmetnim nekretninama, tj. dokazali da je njihov otac ĐE bio suvlasnik utuženih nekretnina u trenutku svoje smrti.

25. Slijedom svega iznesenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

26. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1., čl. 155. st. 1. ZPP te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 142/12), a sve prema vrijednosti predmeta spora u iznosu od 1.500,00 Eura, po kojima je tužiteljima valjalo priznati trošak za sastav tužbe u iznosu od 220,00 Eura (Tbr. 7. toč. 1.), sastav podnesak od 14. ožujka 2025. u iznosu od 200,00 eura, (Tbr. 8. toč. 2.), sastav podnesak od 26. ožujka 2025. u iznosu od 100,00 Eura, (Tbr. 8. toč. 2.), zastupanje na ročište od 5. svibnja 2025. i 19. rujna 2025. u iznosu od 200,00 Eura svaki ( (Tbr. 9. toč. 1.), sve uvećano za PDV od 25 %, što čini sveukupan trošak u iznosu od 1.125,00 Eura, uz povećanje od 10% na ime zastupanja više osoba (Tbr. 40. toč. 1.), što čini sveukupan trošak postupka u iznosu od 1.237,50 Eura koji su tužiteljima dužni naknaditi tuženici u roku od 15 dana.

Pag, 27. listopada 2025.

Sudac

Iva Peričić Pejar

Uputa o pravnom lijeku:

1. Stranci koja je pristupila na ročište za objavu, rok za žalbu protiv odluke teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke ovom sudu za sud drugog stupnja.

2. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu, a o njemu je uredno obaviještena, rok za žalbu protiv odluke teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke ovom sudu za sud drugog stupnja.

3. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu, a o njemu nije uredno obaviještena, rok za žalbu protiv odluke teče od dana dostave pisanog otpravka presude. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke ovom sudu za sud drugog stupnja.

DNA:

1. tužiteljima po punomoćniku,

2. tuženicima po punomoćniku.