Baza je ažurirana 01.12.2025. zaključno sa NN 117/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              1              Poslovni broj: I -Us-86/2023-5

Republika Hrvatska

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

Zagreb, Savska cesta 62

Poslovni broj: I Kž-Us-86/2023-5

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

 

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca mr.sc. Ljiljane Stipišić, predsjednice vijeća te dr.sc. Lane Petö Kujundžić i mr.sc. Marijana Bitange, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Martine Janković, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog S. K., zbog kaznenih djela iz članka 293. stavka 1. i drugih Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21., dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku broj 4 Kov-Us-4/2023-12 od 27. lipnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 27. rujna 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

 

Odbija se žalba okrivljenog S. K. kao neosnovana.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem, na temelju članka 351. stavka 1. i 2. u vezi s člankom 86. stavkom 1. i člankom 10. stavkom 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22., dalje: ZKP/08.), odbijen je kao neosnovan prijedlog okrivljenog S. K. za izdvajanje iz spisa kao nezakonitih dokaza i to: službene zabilješke PU Vukovarsko-srijemske, Službe krim. policije broj 511-15-04/7-K-60/2022 od 29. srpnja 2022. (str. 40), zapisnika o ispitivanju svjedoka H. D. (str. 307-310 i 316-319), zapisnika o ispitivanju svjedoka E. D. (str. 311-313 i 320-322), zapisnika o ispitivanju svjedoka B. I. (str. 348-352 i 362-364), zapisnika o ispitivanju svjedoka D. I. (str. 353-357 i 365-366) i zapisnika o ispitivanju svjedoka A. Z. (str. 344-346 i 359-361).

 

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljeni S. K. po branitelju, odvjetniku T. F., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede kaznenog zakona“, s prijedlogom da se prihvati žalba i preinači pobijano rješenje te izdvoje kao nezakoniti dokazi, u izreci označeni zapisnici o ispitivanju svjedoka i službena bilješka PU vukovarsko-srijemske od 29. srpnja 2022. ili da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje“.

 

3. Na temelju članka 474. stavka 1. u vezi s člankom 495. ZKP/08., spis je prije dostave sucu izvjestitelju dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Okrivljenik u žalbi navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. jer da su u pobijanoj odluci izostali razlozi o odlučnim činjenicama, kao i da su izneseni razlozi nejasni i proturječni. Međutim, ocjena je Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske da pobijano rješenje sadržava dostatne, jasne, valjane i neproturječne razloge koji opravdavaju odluku prvostupanjskog suda o odbijanju prijedloga okrivljenika za izdvajanje kao nezakonitih dokaza, pobliže označenih u izreci pobijanog rješenja. Shodno tome, nije ostvarena navedena povreda na koju se upire u žalbi.

 

6. U odnosu na zapisnike o ispitivanju svjedoka E. D. (list 311-313 i list 320-322), zapisnika o ispitivanju svjedoka B. I. (list 348-352 i list 362-364), zapisnika o ispitivanju svjedoka D. I. (list 353-357 i list 365-366) i zapisnika o ispitivanju svjedoka A. Z. (list 344-346 i list 359-361), čiju zakonitost okrivljenik osporava u žalbi, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da su navedeni dokazi pribavljeni u skladu s odredbama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije (Narodne novine broj 91/10., 81/13., 124/13., 26/15., 102/17., 68/18., 70/19. i 141/20., dalje: ZPSKS-EU) te da nije ostvaren niti jedan od razloga iz članka 10. stavka 2. ZKP/08. koji bi rezultirao njihovom nezakonitošću.

 

6.1. Naime, ova dokazna radnja provedena je u okviru pravosudne suradnje između država članica Europske Unije na temelju europskog istražnog naloga, pred nadležnim tijelima Republike Njemačke i Republike Italije. Prema sadržaju europskog istražnog naloga, nadležno hrvatsko pravosudno tijelo (USKOK) pri podnošenju zahtjeva za provođenje dokazne radnje putem europskog istražnog naloga, nije zatražilo ispunjavanje nikakvih posebnih uvjeta za izvršenje europskog istražnog naloga prema domaćem pravu u skladu s člankom 42.d stavkom 1. ZPSKS-EU. Uslijed navedenog, u povodu europskog istražnog naloga dokazne radnje provode se u skladu s pravom države izvršiteljice, a što je u skladu i s Direktivom (EU) 2014/41 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o Europskom istražnom nalogu u kaznenim stvarima (SL L 130, 1. 5. 2014.), čije su odredbe inkorporirane u ZPSKS-EU. Stoga su nadležna tijela Republike Njemačke i Republike Italije provela su dokaznu radnju ispitivanja na način propisan u skladu s postupovnim odredbama kaznenog prava država izvršiteljica, kako to proizlazi i iz zapisnika o ispitivanju svjedoka, pa nisu osnovani žalbeni navodi da zapisnici ne sadržavaju upozorenja svjedocima propisana odredbama ZKP/08.

 

6.2. Nadalje, svjedoci su ispitani po vlastitom traženju u Republici Njemačkoj i Republici Italiji, na čijem području borave i rade, što je vidljivo iz Službene zabilješke PU Vukovarsko-srijemske, Službe kriminalističke policije, Odjela gospodarskog kriminaliteta i korupcije od 29. lipnja 2022. (list 41 spisa). Pored toga, prema zapisnicima o ispitivanju, svjedoci su iskazivali na talijanskom, odnosno njemačkom jeziku koji su u službenoj upotrebi tijela koje je provelo dokaznu radnju ispitivanja, iz čega proizlazi da su svjedoci razumjeli i da govore jezik na kojem se provela dokazna radnja te su takve zapisnike potom i vlastoručno potpisali. U skladu s člankom 8. stavkom 3. ZKP/08. stranke i ostali sudionici u postupku imaju pravo služiti se svojim jezikom, uključujući i znakovni jezik gluhih i gluhoslijepih, a ako se radnja u postupku ne vodi na jeziku koji osoba govori i razumije, osigurat će se usmeno prevođenje, odnosno prevođenje ili tumačenje znakovnim jezikom gluhih i gluhoslijepih onoga što ona, odnosno drugi iznosi te isprava i drugog pisanog dokaznog materijala koji se izvodi, te će se u zapisniku se zabilježiti da je dana pouka i izjava sudionika u pogledu prava na služenje svojim jezikom, dok će se o pravu na prevođenje ili tumačenje, osoba poučiti prije prvog ispitivanja. S obzirom na to da je dokazna radnja ispitivanja provedena na jeziku koji ispitani svjedoci govore i razumiju u skladu s člankom 8. stavkom 3. ZKP/08., nije u pravu žalitelj kada navodi da su svjedoci morali biti upozoreni o u pravu na prevođenje te biti ispitani preko tumača jer je očigledno da nisu bili ispunjeni uvjeti za ispitivanje uz pomoć tumača. Jednako tako, za zakonitost dokaza nisu relevantni državljanstvo i nacionalnost ispitanih svjedoka, nego, kao što je naprijed izloženo, činjenica da razumiju i govore jezik na kojem se provodi radnja u postupku što je u konkretnom slučaju ostvareno.

 

6.3. Ujedno, nije u pravu žalitelj da je ispitivanje svjedoka trebalo snimiti audio-video uređajem jer to nije propisano odredbama članaka 283.-300. ZKP/08. koje se odnose na ispitivanje svjedoka u konkretnom slučaju, a čak i u situaciji da je ispitivanje obavljeno preko tumača, člankom 290. stavkom 2. ZKP/08. snimanje ispitivanja svjedoka propisano je kao zakonska mogućnost, a ne i kao obveza tijela koje provodi dokaznu radnju.

 

7. Slijedom navedenog, države izvršenja europskog istražnog naloga provele su dokaznu radnju ispitivanja svjedoka u skladu s traženjem nadležnog hrvatskog pravosudnog tijela te na način koji nije u suprotnosti s temeljnim načelima domaćeg kaznenog procesnog prava s obzirom na to da nije ostvaren niti jedan od razloga iz članka 300. ZKP/08. kojim su izričito propisane situacije kada se zapisnici o ispitivanju svjedoka ne mogu upotrijebiti kao dokaz u kaznenom postupku. Jednako tako, dokazi nisu pribavljeni kršenjem prava na prevođenje u smislu članka 8. stavka 9. ZKP/08. pa zapisnici o ispitivanju svjedoka ne predstavljaju nezakonit dokaz u smislu članka 10. stavka 2. točke 3. ZKP/08. na koju upire žalitelj.

 

8. U pogledu zakonitosti službene zabilješke PU Vukovarsko-srijemske, Službe krim. policije broj 511-15-04/7-K-60/2022 od 29. srpnja 2022. (list 40), pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da ovaj dokaz sadržajno predstavlja zabilješke policijske službenice o onome što je vidjela pregledavanjem snimke video nadzora s graničnog prijelaza P. I., 29. srpnja 2022., a koja snimka se nalazi u spisu. Dakle, radi se o konstatacijama policijske službenice o onome što je utvrdila neposrednim opažanjem, uslijed čega nisu osnovani žalbeni navodi okrivljenika da je u pitanju njezin osobni dojam o tome što je vidjela na snimci pa da bi zbog toga službena bilješka bila nezakonit dokaz. Naime, okrivljenik žalbenim navodima ustvari osporava vjerodostojnost navedene službene bilješke, a koja će biti, ako dođe do potvrđivanja optužnice, razjašnjena na raspravi i nakon pregledavanja video snimke na koju se odnosi službena zabilješka. Stoga, takvi žalbeni navodi usmjereni na vjerodostojnost dokaza nisu od utjecaja na pravilnost pobijanog rješenja te ne dovode u pitanje zakonitost navedene službene zabilješke kao dokaza.

 

9. Prema tome, s pravom je prvostupanjski sud odbio prijedloge obrane za izdvajanje iz spisa predmeta kao nezakonitih dokaza službene zabilješke i zapisnika o ispitivanju svjedoka navedenih u izreci pobijanog rješenja jer se, i po ocjeni drugostupanjskog suda, ovdje ne radi o dokazima koji bi bili nezakoniti po bilo kojoj osnovi iz članka 10. stavka 2. ZKP/08.

 

10. Kako žalbom okrivljenika nisu dovedene u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja niti su ispitivanjem pobijanog rješenja na temelju članka 494. stavka 4. ZKP/08. utvrđene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08. odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

 

 

Zagreb, 27. rujna 2023.

 

 

 

Predsjednica vijeća:

mr. Ljiljana Stipišić, v.r.

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu