Posl. br. P-1124/2025

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U CRIKVENICI

Kralja Tomislava 85A, Crikvenica

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, po sutkinji toga suda Mirti Tomac Podobnik, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja EĆ (ranije Medveščak), iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Mateša & Kapitan d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika Grada Crikvenica, Ulica kralja Tomislava 85, 51260 Crikvenica, OIB: 81687755716, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon zaključene glavne rasprave održane 01. listopada 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja, dana 27. listopada 2025., javno objaviviši,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica EĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik nekretnine zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dio gradilišta novina u dugoj, površine 25čhv, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pri zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Crikvenici.

II. Tuženik Grad Crikvenica, Ulica kralja Tomislava 85, 51260 Crikvenica, OIB: 81687755716 je dužan trpjeti upis prava vlasništva predmetne nekretnine opisane pod točkom I. ove presude u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Crikvenici na ime i u vlasništvo tužiteljice EĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi zaprimljenoj kod ovoga suda dana 11. prosinca 2024. godine, u bitnome navodi da je vlasnica nekretnine zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dio gradilišta novina u dugoj, površine 25čhv, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja u naravi predstavlja okućnicu uz njezinu kuću, a u zemljišnim knjigama upisana je kao Društveno vlasništvo, a kao organ upravljanja Skupština općine Crikvenica. Tužiteljica je navedenu nekretninu stekla u vlasništvo temeljem samostalnog, poštenog, zakonitog, istinitog posjeda kojeg vrši bez ikakvog uznemiravanja, a posjednica je temeljem rješenja o nasljeđivanju O-1681/77 od 29.09.1977. godine. Da se prijepor nalazi u posjedu tužiteljice i njene obitelji preko 60 godina i predstavlja ograđeni dio okućnice kuće tužiteljice građene 1964. godine. Prije nego je tužiteljica stekla posjed samostalni posjednik iste nekretnine bio je njen otac, te njena obitelj koja navedeni dio zemljišta obrađuje, a na istome postoje voćke, spremište i stepenište. U prilog činjenici da je predmetna nekretnina u isključivom posjedu tužiteljice govori i denivelacija iste u odnosu na prometnicu u visini od preko 2m iz čega je vidljivo da se istom nekretninom nitko osim tužiteljice ne može i nije mogao koristiti. Slijedom navedenog, predložila je da sud nakon provedenog dokaznog postupka donese presudu na način pobliže opisan u izreci ove presude.

2. Tuženi je u odgovoru na tužbu od dana 17. veljače 2025. godine opreza radi osporio tužbu i tužbeni zahtjev.

3. Sud je tijekom postupka izvršio uvid u dokumentaciju priležeću spisu i to u: izvadak iz zemljišne knjige, povijesni prikaz za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], (list 4 spisa, stranice 27 do 35), izvadak iz zemljišne knjige, povijesni prikaz za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 5 do 8 spisa), fotografije (list 9 do 12 spisa), rješenje skupštine Općina Crikvenica odjela za privredu i financije, odsjek za gradj., urban, i kom. poslove (list 13 do 15 spisa), rješenje o nasljeđivanju (list 15 spisa), ovosudno rješenje Z-298/78 (list 16 spisa), izvadak iz zemljišne knjige, povijesni prikaz za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranice 36 do 37 spisa). Nadalje, tijekom postupka saslušani su kao svjedoci ZĆ, ĐĆ i ČĆ, te tužiteljica kao parnična stranka. Sud nije provodio uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje mjernika obzirom su stranke na ročištu od dana 01. listopada 2025. godine izjavile kako identifikacija prijepora nije sporna.

4. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige, povijesni prikaz za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 4 spisa, stranice 27 do 35) je utvrđeno da je u isti upisana između ostalog zk. čbr. [katastarska čestica] dio gradilišta novina u dugoj, površine 25 čhv, te je kao vlasnik označen društveno vlasništvo i organ upravljanja skupština Općine Crikvenica.

5. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige, povijesni prikaz za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 5 do 8 spisa) je utvrđeno da je u isti upisano k. č. br. [katastarska čestica] dvorište i kuća [adresa], ukupne površine 400 m2, te su kao vlasnici upisani ovdje tužiteljica, te ČĆ svaki u 3/6 dijela.

6. Uvidom u fotografije (list 9 do 12 spisa) je utvrđeno da se na istima nalazi ograđeno dvorište, kaskadnog oblika, sa zasađenim stablima i kamenim stepenicama.

7. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu, posl. br. O- 1681/77 (list 15 spisa) je utvrđeno da su kao nasljednice iza pokojnog GĆ SĆ na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te vanknjižnom vlasništvu kuće za odmor izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proglašene temeljem sporazuma SĆ, PĆ i RĆ, koje rješenje je provedeno u zemljišnim knjigama ovog suda pod posl. brojem Z-298/78 (list 16 spisa).

8. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige, povijesni prikaz za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranice 36 do 37 spisa) je utvrđeno da su isti upisani 1359/1, dio gradilišta novina u dugoj površine 25 čhv, te kao vlasnik iste upisan tuženik u cijelosti.

9. Saslušana kao svjedok ZĆ u svome iskazu navodi da se radi se o djelu vrta tužiteljice koji je oduvijek u sklopu njihove okućnice i to koliko zna posljednjih 50 godina. Njezin djed 1960. godine je napravio kuću u blizini, a tužiteljica se oko 65-e godine doselila, te su odonda susjede. Prijepor je u naravi iza njihove kuće u [adresa], dio je okućnice, stepeničasto napravljen i iza njega se nalazi zid iza kojeg se nalazi parking. Da nije viđala trećih osoba na prijeporu, a isto tako nije nikada čula da bi tužiteljici tko osporavao pravo na prijepor. Prije tužiteljice je u posjedu prijepora bio njezin otac GĆ koji je poginuo 1977. godine, te kasnije majka tužiteljice, njezina sestra i sama tužiteljica. Da je tužiteljica prije par godina isplatila sestru pa je ona sada samovlasnica. Da je na prijeporu vrt i na njemu se nalazi cvijeće, drveće, kaktusi, oni su to čistili, isto tako tamo je i spremište za alat.

10. Saslušan kao svjedok ČĆ u svome iskazu navodi da se radi o okućnici kuće na adresi u [adresa]. Da svoju suprugu poznaje još od djetinjstva obzirom su stanovali u [adresa] i često su se družili i posjećivali pa ima saznanja otprilike posljednjih 50-ak godina. Prijepor je oduvijek bio dio okućnice te kuće, sa njom čini jedinstvenu cjelinu, prema sjeveru je kameno betonski zid visine 2 m, sa zapadne strane je kameni zid sa ogradom, a istočne strane betonski zid. Iza kuće je ravni teren pa su onda dvije, tri stepenice i onda taj prijeporni ravni dio, iza njega nalazi se zid visine po prilici 2 metra kojim je odijeljen sporni dio od ceste. Na tome spornome dijelu se najviše roštiljalo i družilo obzirom se nalazi iza kuće te ne gleda prema moru i po prirodi stvari je više u hladu pa je bilo ugodno za sjediti. Tamo je jedno polje ciklama i dva, tri stabla koja su tamo po njemu oduvijek, ne zna tko ih je posadio. Prijepor su oduvijek koristili njegova supruga, njezini roditelji i njezina sestra dok je bila vlasnica. Nikada nije čuo da bi njima tko osporavao pravo na prijepor, niti je viđao trećih osoba, pa tako niti nikoga iza Grada Crikvenice.

11. Saslušan kao svjedok ĐĆ u svome iskazu navodi da se radi se o susjedima koji se nalaze do njega, preko puta zida i s kojima neposredno graniči. Prijepor se nalazi ispod [adresa] i izgleda kao kaskada koja se proteže prema dolje. Tamo se nalazi zid i ostava i ne zna tko ih je sagradio, međutim prije 40 godina kada je on tu došao oni su tu bili sagrađeni, na prijeporu raste jedan veliki hrast, nešto lovorike, isto tako posađeno je cvijeće. Za hrast ne zna tko ga je posadio jer je vrlo star, ali cvijeće su posadili tužiteljica i njezina obitelj. Da je na prijeporu viđao majku tužiteljice, te njezinu sestru i muževe i nikada nije vidio trećih osoba pa tako niti nikoga od strane tuženika. Također nije čuo nikada da bi tužiteljici i njenim prednicima tko osporavao pravo na prijepor, pa tako niti treće osobe niti itko od grada [adresa], niti nitko od fizičkih osoba. Da je uvijek njih viđao kako uređuju tu okućnicu, kose i skupljaju lišće od hrasta obzirom ga ima dosta. Da prijepor čini jedinstvenu cjelinu s kućom i okućnicom tužiteljice, sve je ograđeno a postoji i raštel.

12. U svome iskazu tužiteljica navodi da je kuća na laganome brijegu pa je zapravo cijeli njihov teren lagano kaskadan i zapravo je posljednja kaskada prema [adresa] prijepor. Da prijepor čini jedinstvenu cjelinu sa ograđenom okućnicom njezine kuće. On je u naravi ravan i ima nešto drveća koje je spomenuo svjedok ĐĆ koji su nekada bili makija i koje su obrezivali i održavali. Sa desne strane su posadili lovor, a ima i jednu cvjetnu oazu uz kameni zid prema Klovićevoj i tamo je posadila između ostalog i kaktuse. Da prijepor oduvijek koriste kao jednu cjelinu sa njihovim dvorištem. Njezin otac je negdje 60-ih godina krenuo je s gradnjom s time da su 66-e godine prvi koristili objekt koji još nije bio potpuno završen, ali su cijelo dvorište koristili kao jednu cjelinu. Po smrti njezina oca 77-e godine prijepor su nastavile koristiti majka, sestra i ona. Nikada nije dolazio nitko od trećih osoba kako fizičkih tako i od strane tuženika, a da bi im osporavali pravo na prijepor.

13. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05.,

2/07. – Odluka USRH, 84/08., 96/08. – Odluka USRH, 123/08. – ispr., 57/11., 148/11. – proč. tekst, 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22., 114/22. i 155/23., dalje ZPP), ovaj sud zaključuje da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

14. Među strankama nije sporno da je ovdje tuženi Grad Crikvenica u trenutku podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari upisan kao vlasnik nekretnine zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dio gradilišta novina u dugoj, površine 25čhv, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] . Međutim, među strankama je sporno je li tuženik stvarni vlasnik iste, obzirom tužiteljica tvrdi da prijepor drži u svom posjedu, što osobno što putem svojih pravnih prednika preko 60 godina i koji se u naravi nalazi unutar njezine ograđene okućnice.

15. Prilikom razrješenja navedenih spornih pitanja cijenjene su okolnosti utvrđene provedenim dokaznim postupkom. Pritom je sud poklonio vjeru ispravama u koje je izvršio uvid jer njihovu vjerodostojnost niti jedna stranka nije osnovano dovela u sumnju, kao i stoga što su te isprave sukladne kako međusobno tako i sa ostalim izvedenim dokazima.

16. Sud je prihvatio kao životne i istinite iskaze svjedoka ZĆ i ĐĆ, nesrodnih i nezainteresiranih za ishod ovog parničnog postupka koji dugi niz godina žive uz prijepor. Pa tako iz njihovih suglasnih iskaza proizlazi da prijepor čini jedinstvenu cjelinu sa ograđenom okućnicom tužiteljice, da je kaskadnog oblika i da ga dugi niz godina koriste isključivo članovi obitelji tužiteljice i sama tužiteljica. Sudu je prihvatljiv iskaz svjedoka ČĆ, supruga tužiteljice obzirom je isti životan i u skladu sa ostalim izvedenim dokazima, a isti tužiteljicu poznaje još iz djetinjstva i već tada je prijepor bio dio okućnice nekretnine tužiteljice koji su koristili isključivo članovi njezine obitelji.

17. Što se tiče iskaza tužiteljice valja naglasiti da ga je sud cijenio u kontekstu ostalih provedenih dokaza, a koji je u dijelovima bitnim za presuđenje suglasan sa ostalim izvedenim dokazima pa se njezin iskaz uzima vjerodostojnim. Iz iskaza proizlazi da prijepor čini jedinstvenu cjelinu sa ograđenom okućnicom njezine kuće, da je u naravi ravan i ima nešto drveća, koje su oni obrezivali i održavali. Sa desne strane su posadili lovor, a ima i jednu cvjetnu oazu uz kameni zid prema Klovićevoj i tamo je posadila između ostalog i kaktuse. Da prijepor oduvijek koriste kao jednu cjelinu sa njihovim dvorištem i to je tako od 60- tih godina što im nitko nije osporavao.

18. Polazeći od navoda iz same tužbe da je ovdje tužiteljica faktični posjednik prijepora što osobno, što putem svojih pravnih prednika preko 60 godina i koji predstavlja ograđeni dio okućnice njezine kuće građene 1964. godine, to bi pozivom na odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje ZV), koja određuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, u primjenu, radi razjašnjenja pitanja da li je tužiteljica predmetne nekretnine mogla steći kroz institut dosjelosti, dolazile odredbe Općeg građanskog zakonika (OGZ), koje se primjenjuju temeljem odredbe čl. 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. god. i za vrijeme neprijateljske okupacije (Sl. list SFRJ br. 86/46). Pritom, u pogledu primjene pravnih pravila OGZ-a (OGZ iz 1811.g. je u Hrvatskoj i Slavoniji stupio na snagu 1853.g.) valja respektirati načelno mišljenje Proširene opće sjednice SVS broj 3/60 od 04. travnja 1960. prema kojem načelnom mišljenju je vrijeme potrebno za dosjelost za sve isto, 20 godina. OGZ propisuje koje pretpostavke (uz pretpostavku da je osoba sposobna steći, a stvar da se može steći) moraju bit ispunjene da bi osoba stekla vlasništvo nad stvari dosjelošću pa je u § 1460. propisano kako onaj, koji tim načinom ima steći, doista posjeduje rečenu stvar ili pravo; uz to valja da mu je posjed zakonit, pošten i istinit, i da je trajao kroz cijelo vrijeme zakonom određeno. Zakonit posjed znači da posjednik ima valjan pravni temelj tog posjedovanja, a u konkretnom slučaju tužiteljica je naslijedila svojeg oca GĆ. Što se tiče poštenja, tužiteljičin posjed (a i posjed njezina pravnog prednika) je pošten jer tužiteljica kroz svo vrijeme smatra da je stvar koju posjeduje njezina i traje kroz cijelo vrijeme dosjelosti. Njezin posjed je istinit jer ga je stekla na dopušten i propisan način. Prethodno je već navedeno kako je vrijeme potrebno za dosjelost 20 godina, a tužiteljici se u vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti uračunava i vrijeme koje su njezini pravni prednici držali prijepor u posjedu, prema navodima iz tužbe sama kuća napravljena je 1964. godine. Nadalje, kako se savjesnost odnosno poštenje posjeda pretpostavlja (pravno pravilo § 328. OGZ-a, ali i odredba čl. 72. st. 3 ZOVO), na tuženom je bio teret dokaza da u ovoj parnici dokaže kako je posjed tužiteljice u relevantnom razdoblju bio nepošten, što isti po mišljenju ovoga suda nije uspio dokazati. § 1498. OGZ-a je propisano sljedeće: „Tko je dosjelošću stekao kakvu stvar ili pravo, taj može proti dosadanjem vlasniku iskati u sudu da mu se prisudi vlasnost, i ako se prisuđeno pravo ne može upisati u javne knjige, može također izraditi, da se pomenuto pravo u iste javne knjige upiše.“ Slijedom navedenog, po mišljenju ovoga suda je utvrđeno da je posjed tužiteljice bio pošten, u smislu da nije imala razloga posumnjati da joj ne pripada pravo na prijepor, zakonit i istinit, da ista doista posjeduje predmetnu nekretninu na način da prijepor čini cjelinu sa njezinom okućnicom koju tužiteljica uređuje i sadi cvijeće, te ju drži u posjedu dovoljno dugo pa je protekao zakonski rok propisan za stjecanje vlasništva na temelju dosjelosti. Slijedom navedenog, tužbeni zahtjev tužiteljice valjalo je prihvatiti kao osnovan, te odlučiti kao u izreci ove presude.

U Crikvenici, 27. listopada 2025.

S U T K I NJ A:

Mirta Tomac Podobnik

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude, donesene u prvom stupnju, stranke mogu podnijeti žalbu, u roku od petnaest (15) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. Pravovremeno podnesena žalba sprečava da presuda postane pravomoćna u dijelu koji se pobija žalbom. O žalbi protiv presude odlučuje drugostupanjski sud.