Republika Hrvatska

Općinski radni sud u Zagrebu

Ulica grada Vukovara 84

10000 Zagreb

Pr-1308/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Jelici Pandurić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice GJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Marku Samaržiji, odvjetniku iz Zagreba, Gundulićeva 36, protiv tuženika MONILE d.o.o., OIB: 14610016674, Zagreb, Avenija Dubrovnik 16/7, zastupanog po punomoćniku Željku Jutriši odvjetniku iz Zagreba, Trnjanska cesta 45a, radi utvrđenja, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 08.10.2025. godine, u prisutnosti pun. tužitelja i pun. tuženika, temeljem čl. 335. st. 4. ZPP-a, dana 27. listopada 2025. godine,

presudio je

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

" 1. Utvrđuje se da je tuženik, MONILE d.o.o., OIB: 14610016674, nezakonito odjavio tužiteljicu, GJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], s obveznog mirovinskog i obveznog zdravstvenog osiguranja s danom 23. lipnja 2025.

2. Utvrđuje se da radni odnos tužiteljice, GJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kod tuženika, MONILE d.o.o., OIB: 14610016674, koji je zasnovan "Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme" od 1. kolovoza 2024., nije prestao s danom 23. lipnja 2025., jer tužiteljici nije istekao otkazni rok iz "Odluke o otkazu s ponudom izmijenjenog ugovora o radu" od 22. travnja 2025.

3. Utvrđuje se da radni odnos tužiteljice GJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kod tuženika, MONILE d.o.o., OIB: 14610016674, prestaje istekom otkaznog roka od 2 mjeseca iz "Odluke o otkazu s ponudom izmijenjenog ugovora o radu" od 22. travnja 2025., a koji otkazni rok počinje teći od dana prestanka njezine privremene nesposobnosti za rad.

4. Tuženik je dužan tužiteljici nadoknaditi troškove ovog postupka zajedno sa zateznim kamatama, koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.",

kao neosnovan.

II. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 625,00 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi od 10.07.2025. navodi da sukladno odredbama članka 133. stavka 2. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23 – dalje u tekstu: ZR), u otvorenom zakonskom roku, tužiteljica podnosi ovu tužbu radi zaštite povrijeđenog prava i utvrđenja, da je tuženik prekinuo tužiteljici radni odnos prije isteka otkaznog roka i nezakonito je odjavio s obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja iako tužiteljici otkazni rok nije počeo zbog privremene nesposobnosti za rad, na koji način je tuženik povrijedio prava tužiteljice iz radnog odnosa. Tužiteljica je kod tuženika zaposlena temeljem "Ugovora o radu na neodređeno vrijeme" od 1. kolovoza 2024. na radnom mjestu KOORDINATOR VISUAL MERCHANDISINGA, a u neprekinutom radnom se odnosu kod tuženika nalazi se od 29. listopada 2018., odnosno 6 godina i 8 mjeseci. Dana 22. travnja 2025. tuženik je donio "Odluku o otkazu s ponudom izmijenjenog ugovora o radu" kojom je tužiteljici ponudio sklapanje izmijenjenog ugovora o radu, a u ukoliko ona odbije prihvat ponude za sklapanje izmijenjeno ugovora o radu, ili se u roku 8 (osam) dana o toj ponudi ne izjasni, otkazuje joj se ugovor o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga. Tuženik je predmetnu odluku uručio tužiteljici istog dana kada je i donesena, 22. travnja 2025., a tužiteljica se u ostavljenom roku nije izjasnila o prihvatu ili odbijanju ponude izmijenjenog ugovora, pa su učinci otkaza nastupili istekom osmog dana od dana uručenja odluke, odnosno, 1. svibnja 2025. Točkom 3. navedene odluke, tuženik je naznačio kako "tužiteljica ima pravo na otkazni rok u trajanju od 2 mjeseca, sukladno članku 122. st. 1. toč. 4. Zakona o radu", te da "otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza ugovora o radu", kao i da tužiteljica "neće raditi za vrijeme trajanja otkaznog roka, a Poslodavac će joj za to vrijeme ispatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radila". Tužiteljica je protiv navedene Odluke o otkazu izjavila zahtjev za zaštitu prava, no nije pokretala sudski postupak radi utvrđenja iste nedopuštenom, no protiv povrede prava iz radnog odnosa koja zbog koje se traži sudska zaštita ovom tužbom, pravovremeno je podnijela novi zahtjev za zaštitu prava, o čemu se dostavljaju dokazi u nastavku (točka X/ tužbe). Istog dana kada joj je tuženik uručio odluku o otkazu (22.04.2025.) kod tužiteljice je nastupila privremena nesposobnost za rad o kojoj je liječnica primarne zdravstvene zaštite tužiteljici izdala potvrdu od istog dana (22.04.2025.), i o čemu je tužiteljica obavijestila poslodavca e-mail porukom od 23.04.2025. i dostavila mu "Potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad" iz koje je vidljiv prvi dan nesposobnosti (22.04.2025.). Dana 29.04.2025. tužiteljica je tuženiku dostavila i "Izvješće o privremenoj nesposobnosti / spriječenosti za rad" od 29.04.2025. iz koje je vidljivo razdoblje nesposobnosti za rad u travnju (22.04.2025. do 30.04.2025.). Neprekinuta privremena nesposobnost za rad tužiteljice trajala je od 22.04.2025. do kraja travnja, tijekom cijelog svibnja i lipnja, te traje i u trenutku predaje ove tužbe, te je tužiteljica, do nezakonite odjave, o svojoj privremenoj nesposobnosti za rad uredno izvještavala tuženika. Dana 23. lipnja 2025., tužiteljica je uvidom u svoj status u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, putem sustava e-Građani, utvrdila da ju je tuženik, kao njezin poslodavac, istog dana (23.06.2025.) odjavio s obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, unatoč činjenici da joj otkazni rok, zbog privremene nesposobnosti za rad, sukladno čl. 121. st. 1. i 5. ZR-a, još nije niti počeo teći jer je na dan odnošenja "Odluke o otkazu s ponudom izmijenjenog ugovora o radu" (22.04.2025.) istoj utvrđena privremena nesposobnost za rad, te učinci otkaza ugovora o radu (pa time ni početak otkaznog roka) još nisu niti nastupili. Svrha minimalnog perioda od 8 dana za izjašnjavanje o eventualnom prihvatu ponude izmijenjenog ugovora, kako to propisuje čl. 123. st. 3. ZR-a, je odgađanje nastupanja učinaka otkaza kako bi radnik mogao razmisliti i donijeti informiranu odluku o izmijenjenom ugovoru koji mu poslodavac predlaže sklopiti. U tom periodu koji ne može biti kraći od 8 dana, radnik je nadalje u radnom odnosu, na njega se primjenjuju sva prava i obveze iz postojećeg ugovora o radu, a otkazni rok u tom periodu ne počinje teći niti nastaju bilo kakvi drugi učinci otkaza u odnosu na radnika (npr. ne teče rok za izjavljivanje zahtjeva za zaštitu prava, radnik nema pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja, i sl.). Svrha otkaznog roka iz čl. 121. i čl. 122. ZR-a je ublažiti radniku negativne posljedice otkaza i omogućiti mu period u kojem će tražiti novo zaposlenje. Ovo potvrđuje i postojanje odredbe čl. 122. st. 5. ZR- a koja radniku, za vrijeme otkaznoga roka, daje pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja. Skreće se pozornost da je opsežnim izmjenama koje su nastale donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama zakona o radu (NN 151/2022 - dalje u tekstu ZID ZR/22), a koje su stupile na snagu 1. siječnja 2023. u bitnome izmijenjeno pravno uređenje dana od kojeg počinje teći otkazni rok. Naime, prijašnje zakonsko rješenje iz "starog" Zakona o radu (NN 149/09, 61/11, 82/12, 73/13 - dalje u tekstu: ZR/09) iz članka čl. 113. st. 1. ZR/09, kao i "novog" Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19 - dalje u tekstu: ZR/14), prije stupanja na snagu ZID ZR/22 glasilo je: Otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu. Novo, a ujedno i postojeće zakonsko rješenje, uređeno je u izmijenjenom čl. 121. st. 1. ZR (čl. 43 ZID ZR/22) i sada glasi: Otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza ugovora o radu. Ova, naizgled, jezično mala izmjena znači da se početak otkaznog roka računa od prvog idućeg dana od dana kada radniku bude uručen otkaz (tako i "Detaljni komentar Zakon o radu 2023. godina" Autori: G, TJ, T, A, Š, F, Č). S navedenim je suglasno i mišljenje Ministarstva rada mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike RH, objavljeno na njihovim mrežnim stranicama dana 04.01.2023. Dakle, ukoliko je otkazni rok tužiteljici trebao početi teći prvog idućeg dana od dana kada joj je uručena odluka (23.04.2025.), a ona je na dan uručenja odluke bila privremeno nesposobna za rad (22.04.2025.) tada joj OTKAZNI ROK NIJE NITI MOGAO POČETI TEĆI, primjenom odredbe čl. 121. st. 5. ZR-a koja glasi: Otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad i sukladno odredbi čl. 121. st. 2. ZR-a koja glasi: Iznimno od stavka 1. ovoga članka, otkazni rok radniku koji je u vrijeme dostave odluke o otkazu privremeno nesposoban za rad počinje teći od dana prestanka njegove privremene nesposobnosti za rad. Posebno se ističe kako u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni odredbe čl. 121. st. 6. ZR-a, koja propisuje kako "Iznimno od stavka 5. ovoga članka, otkazni rok teče za vrijeme razdoblja privremene nesposobnost za rad radnika kojem je poslodavac prije početka toga razdoblja otkazao ugovor o radu i tom odlukom radnika u otkaznom roku oslobodio obveze rada, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno", jer bi za primjenu te odredbe tuženik morao tužiteljici uručiti otkazati ugovor o radu i osloboditi je obveze rada još dana 21. travnja 2025., a što ovdje nije slučaj. Dakle, otkazni rok Radnici još nije niti počeo teći, već će isti početi teći, tek po prestanku privremene nesposobnosti za rad sukladno čl. 121. st. 2. ZR-a, koji glasi: Iznimno od stavka 1. ovoga članka, otkazni rok radniku koji je u vrijeme dostave odluke o otkazu privremeno nesposoban za rad počinje teći od dana prestanka njegove privremene nesposobnosti za rad

a radni odnos tužiteljice će prestati protekom otkaznog roka od 2 mjeseca, tek nakon čega je tuženik ovlašten odjaviti tužiteljicu s obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Imajući u vidu navedeno, tuženik je nezakonito tužiteljicu preuranjeno odjavio s obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, na koji način joj je povrijedio prava iz radnog odnosa uskrativši joj otkazni rok koji joj po Zakonu pripada, uskrativši joj naknadu plaće koja joj pripada za vrijeme trajanja tog otkaznog roka, uskrativši joj prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja koja joj pripadaju temeljem radnog odnosa koji i nadalje traje. Tužiteljica je, putem punomoćnika, dana 24. lipnja 2025. preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicu, tuženiku uputila zahtjev za zaštitu prava, a koji zahtjev za zaštitu prava je tuženik zaprimio dana 30. lipnja 2025, a sve navedeno kao dokaz pravovremenosti tužbe u smislu čl. 133. st. 2. Zakona o radu. Imajući u vidu činjenicu kako se tužiteljici, u trenutku podnošenja ove tužbe, još uvijek traje privremena nesposobnost za rad, tužiteljica pridržava naknadno specificirati datum prestanka radnog odnosa uzevši u obzir prestanak privremene nesposobnosti za rad i trajanje otkaznog roka određenog odlukom tuženika. Predlaže da sud donese presudu kojom će utvrditi da je tuženik tužiteljicu nezakonito odjavio s obveznog mirovinskog i obveznog zdravstvenog osiguranja s danom 23.06.2025.; kojom će utvrditi da radni odnos tužiteljice nije prestao s danom 23.06.2025., jer tužiteljici nije istekao otkazni rok s tim datumom; kojom će utvrditi da otkazni rok od dva mjeseca tužiteljici počinje teći od dana njezine privremene nesposobnosti za rad, te obvezati tuženika da tužiteljici nadoknadi prouzročene parnične troškove za zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbeni zahtjev u cijelosti. Činjenični navodi iz tužbe su manjkavi i netočni, a pravna stajališta kao i sam tužbeni zahtjev neosnovani su u potpunosti. Tužiteljica je dana 22.04.2025. uredno došla na posao te joj je tijekom radnog vremena uručena Odluka o otkazu s ponudom izmijenjenog ugovora o radu. Radnica, dakle, u vrijeme dostave predmetne Odluke nije bila privremeno nesposobna za rad. Nakon zaprimanja predmetne Odluke tužiteljica je bez javljanja ikome otišla sa posla, a nakon toga kod svog liječnika otvorila bolovanje. Navodi tužiteljice kako joj otkazni rok zbog privremene nesposobnosti za rad nije mogao početi teći je u suprotnosti sa čl. 121. st. 2. Zakona o radu koji jasno propisuje da otkazni rok iznimno počinje teći tek od dana prestanka radnikove privremene nesposobnosti za rad samo ako je radnik u vrijeme dostave odluke o otkazu ugovora o radu bio privremeno nesposoban za rad. Ova odredba i jest uvedena u Zakon o radu upravo iz razloga sprečavanja zlonamjerne i učestale prakse otvaranja bolovanja kako bi se nakon otkaza ugovora o radu nesavjesno spriječio prestanak ugovora. Nadalje, tuženik je predmetnom Odlukom tužiteljicu za vrijeme otkaznog roka oslobodio obveze rada. Članak 121. st. 6. Zakona o radu jasno propisuje da otkazni rok teče za vrijeme razdoblja privremene nesposobnosti za rad radnika kojem je poslodavac prije početka toga razdoblja otkazao ugovor o radu i tom odlukom radnika u otkaznom roku oslobodio obveze rada. Članak 123. st. 1. Zakona o radu propisuje da se odredbe Zakona koje se odnose na otkaz, primjenjuju i na slučaj kada poslodavac otkaže ugovor i istodobno predloži radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima. Primjenom ove odredbe sasvim je jasno da u slučaju odbijanja ponude za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima ili propuštanjem roka za izjašnjavanje o takvoj ponudi otkazni rok počinje teći onako kako je to određeno čl. 121. Zakona o radu. Sve navedene činjenice i odredbe Zakona o radu tužiteljica u potpunosti propušta navesti i uzeti u obzir, a iste njezinu tužbu i tužbeni zahtjev čine u potpunosti neosnovanim. Odjava tužiteljice sa obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja izvršeni su po prestanku radnog odnosa tužiteljice, a sve sukladno Zakonu i dostavljenoj Odluci o otkazu s ponudom izmijenjenog ugovora o radu od 22.04.2025. Slijedom svega navedenog, predlaže se odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice uz nadoknadu parničnog troška tuženiku.

3. Sud je proveo dokaze: izvršen je uvid u ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 01.08.2024. (str. 8-12 spisa), u elektronički zapis HZMO o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji HZMO za tužiteljicu (str. 13-16 spisa), u odluku tuženika od 22.04.2025. o otkazu ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora o radu, te novo ponuđeni ugovor o radu (str. 17-23 spisa), u potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad tužiteljice od 23.04.2025. (str. 24 spisa), u izvješće o privremenoj nesposobnosti / spriječenosti tužiteljice za rad (str. 25-28, 39-40 spisa), u tužiteljičin zahtjev za zaštitu prava s povratnicom (str. 29-32 spisa), u medicinsku dokumentaciju za tužiteljicu (str. 52-53 spisa).

4.Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP-a).

5.U čl. 219. st. 1. ZPP-a kaže se da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

6. U čl. 221.a ZPP-a kaže se da ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se utvrdi nezakonito odjavljivanje tužiteljice od strane tuženika, s obveznog mirovinskog i obveznog zdravstvenog osiguranja s danom 23.06.2025.; da se utvrdi da radni odnos tužiteljice nije prestao s danom 23.06.2025. jer tužiteljici nije s tim datumom istekao otkazni rok; da se utvrdi da radni odnos tužiteljice kod tuženika prestaje istekom roka od dva mjeseca, a koji otkazni rok počinje teći od dana prestanka privremene nesposobnosti za rad tužiteljice.

8. Među strankama je sporna pravna osnovanost tužbe.

9. Među strankama je sporno od kada u konkretnom slučaju teče otkazni rok.

10. Uvidom u ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 01.08.2024. sud je utvrdio da je tužiteljica s tuženikom zasnovala radni odnos na neodređeno vrijeme radi obavljanja poslova radnog mjesta koordinator visual merchandisinga.

11. Uvidom u elektronički zapis HZMO od 23.06.2025. o prijavama tužiteljice na mirovinsko osiguranje (str. 13-16 spis), utvrđeno je da je tužiteljica kod tuženika bila zaposlena od 29.10.2018. do 23.06.2025..

12. Uvidom u Odluku tuženika od 22.04.2025. (str. 17-23 spisa) o otkazu ugovora o radu, utvrđeno je da je tužiteljici GJ zaposlenoj na radnom mjestu koordinator visual merchandisinga redovito otkazan ugovor o radu na neodređeno vrijeme sklopljen 01.08.2024. zbog poslovno uvjetovanih (gospodarsko – organizacijskih razloga) te da radnica ima pravo na otkazni rok u trajanju od 2 mjeseca sukladno čl. 122. st. 1. toč. 4. Zakona o radu. Otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza ugovora o radu. Radnica neće raditi za vrijeme trajanja otkaznog roka, a poslodavac će joj za to vrijeme isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radila.

13. Uvidom u potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad (str. 24 spisa), utvrđeno je da je tužiteljici pod šifrom AO otvoreno bolovanje s danom 22.04.2025. s očekivanim trajanjem od 10 dana.

14. Uvidom u izvješća o privremenoj nesposobnosti / spriječenosti za rad (str. 26-28,39 i 40 spisa), utvrđeno je da je tužiteljici GJ liječnik obiteljske medicine, pod šifrom AO, izdao doznake za bolovanje u razdoblju od 22.04.2025. do 09.07.2025..

15. U čl. 121. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23) navodi se : (1) Otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza ugovora o radu. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, otkazni rok radniku koji je u vrijeme dostave odluke o otkazu privremeno nesposoban za rad počinje teći od dana prestanka njegove privremene nesposobnosti za rad. (3) Otkazni rok ne teče za vrijeme: 1. trudnoće, 2. korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog i očinskog dopusta ili dopusta koji je po sadržaju i načinu korištenja istovjetan pravu na očinski dopust, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopusta trudne radnice, dopusta radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju u skladu s propisom o rodiljnim i roditeljskim potporama, 3. privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti. 4. vršenja dužnosti i prava državljana u obrani. (4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, otkazni rok teče u slučaju prestanka ugovora o radu radnika tijekom provedbe postupka likvidacije te postupka radi prestanka društva po skraćenom postupku bez likvidacije u skladu s propisom o trgovačkim društvima. (5) Otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad. (6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, otkazni rok teče za vrijeme razdoblja privremene nesposobnost za rad radnika kojem je poslodavac prije početka toga razdoblja otkazao ugovor o radu i tom odlukom radnika u otkaznom roku oslobodio obveze rada, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno. (7) Otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta. (8) Ako je došlo do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad radnika kojeg poslodavac nije oslobodio od obveze rada, radni odnos tom radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana početka tijeka otkaznoga roka.

16. U čl. 123. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23) navodi se: (1) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i na slučaj kada poslodavac otkaže ugovor i istodobno predloži radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora). (2) Ako u slučaju iz stavka 1. ovoga članka radnik prihvati ponudu poslodavca, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza ugovora. (3) O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku koji odredi poslodavac, a koji ne smije biti kraći od osam dana. (4) U slučaju otkaza iz stavka 1. ovoga članka, rok iz članka 133. stavka 1. ovoga Zakona teče od dana kada se radnik izjasnio o odbijanju ponude za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima ili od dana isteka roka koji je za izjašnjenje o dostavljenoj ponudi odredio poslodavac, ako se radnik nije izjasnio o primljenoj ponudi ili se izjasnio nakon isteka ostavljenog roka.

17. Analizirajući sve provedene dokaze, koji su naprijed navedeni, sud je utvrdio slijedeće: tužiteljica GJ uredno je dana 22.04.2025.došla na posao, te joj je tijekom radnog vremena istoga dana uručena Odluka o otkazu s ponudom izmijenjenog ugovora o radu. Tužiteljica GJ, u vrijeme dostave predmetne Odluke nije bila privremeno nesposobna za rad. Nakon preuzimanja Odluke tužiteljica je otišla s posla, nikome se nije javila, a nakon toga je kod svog liječnika obiteljske medicine otvorila bolovanje. Tužiteljica ne spori da ima pravo na otkazni rok u trajanju od 2 mjeseca, te da je bila oslobođena od obveza rada za vrijeme trajanja otkaznog roka. Sporno je od kada teče otkazni rok od 2 mjeseca tužiteljici, odnosno da li on počinje teći od dana kada je tužiteljici uručena Odluka o otkazu ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora, a to je 22.04.2025., ili on počinje teći po isteku 8 dana od primitka otkaza ugovora o radu koji je rok poslodavac dao radnici za izjašnjenje prihvaća li ponudu poslodavca za rad na drugom radnom mjestu. Mišljenje je ovoga suda da otkazni rok u konkretnom slučaju teče od dana dostave otkaza ugovora o radu tužiteljici, kada nastupaju i pravni učinci otkaza ugovora o radu. To je propisano i čl. 113.st.1 Zakona o radu/14. Otkazni rok počinje teći danom dostave odluke o otkazu ugovora o radu. Ta odredba se primjenjuje i u situaciji kada poslodavac otkaže s ponudom izmijenjenog ugovora, a sve sukladno čl. 115. st.1. Zakona o radu kojom je propisano da se odredbe toga Zakona , koje se odnose na otkaz primjenjuju i na slučaj kada poslodavac otkaže ugovor o radu i istodobno predloži radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima ( otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora).Tvrdnja tužiteljice da joj otkazni rok zbog privremene nesposobnosti za rad nije počeo teći je u suprotnosti s čl. 121.st.2. Zakona o radu koji jasno propisuje da otkazni rok iznimno počinje teći tek od dana prestanka radnikove privremene nesposobnosti za rad, samo ako je radnik u vrijeme dostave odluke otkazu bio privremeno nesposoban za rad. Po mišljenju ovoga suda ova odredba je uvedena u Zakon o radu kako bi se spriječila zlonamjerna i učestala praksa otvaranja bolovanja, kako bi se nakon otkaza ugovora o radu nesavjesno spriječio prestanak ugovora. Odjava tužiteljice sa obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja izvršeni su po prestanku radnog odnosa tužiteljice, sukladno Zakonu i Odluci po otkazu s ponudom izmijenjenog ugovora o radu od 22.04.2025.

18. Slijedom naprijed navedenog odbijen je kao pravno neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice, jer otkazni rok teče za vrijeme razdoblja privremene nesposobnosti za rad radnice kojoj je je poslodavac prije početka tog razdoblja otkazao ugovor o radu i tom odlukom radnicu u otkaznom roku oslobodio obveze rada. .

19. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl.154 st.1 ZPP-a koji kaže da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci nadoknaditi troškove.

20.U ovoj parnici uspio je tuženik , pa mu je tužiteljica dužna nadoknaditi prouzročene parnične troškove.

21.Tuženika je tijekom postupka zastupao odvjetnik čiji je trošak odmjeren u skladu s odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/2023). Temeljem Tarifnog broja 7. st.2 odvjetniku pripada jednokratna nagrada u visini od 250 bodova, koja obuhvaća najviše do četiri radnje za svaki prvostupanjski postupak u postupcima iz radnih sporova. Vrijednost boda iznosi 2,00 eura (Tbr. 54.).Vrijednost bodova izražena u novcu iznosi 500,00 eura. Na sve obavljene radnje, temeljem Tarifnog broja 46. važeće OT, odvjetnik ima pravo obračunati pripadajući porez na dodanu vrijednost odnosno 25% PDV što iznosi daljnjih 125,00 eura. Sveukupno je tuženiku dosuđen trošak ove parnice u iznosu od 625,00 eura.

22.Tužitelj je oslobođen od plaćanja sudske pristojbe temeljem čl. 11. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama (NN 118/18, 51/23).

U Zagrebu, 27.listopada 2025.

Sutkinja:

Jelica Pandurić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno u 4 primjerka putem ovog suda u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove odluke.

Dostaviti:

- pun. tužitelja odvj. Marko Samaržija iz Zgb

- pun. tuženika odvj. Željko Jutriša iz Zgb