REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVRV-2906/2022-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Tatjani Banić Požnjak, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja SVEA EKONOMI d.o.o., Zagreb, Ulica Damira Tomljanovića Gavrana 11, OIB:17863542417, protiv ovršenika TN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnik Leila Dragčević, odvjetnik u Zagrebu, radi ovrhe, 27. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

I Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika od 28 siječnja 2021. da sud naloži FINI odgodu davanja naloga bankama za provedbu prijenosa zapljenjenih novčanih sredstava ovršenika do okončanja postupka povodom proglašenja ovrhe nedopuštenom.

II Odbacuje se kao nedopušten prijedlog ovršenika od 28. siječnja 2021. za proglašenje pljenidbe i prijenosa sredstava nedopuštenim.

Obrazloženje

1. Ovršenik je 28. siječnja 2021. podnio ovom sudu prijedlog radi odgode ovrhe sa prijedlogom za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.

2. Uvidom u prijedlog ovršenika od 28. siječnja 2021. te isprave koje je ovršenik dostavio uz prijedlog, sud je utvrdio kako se protiv ovršenika ne vodi postupak izravne naplate nego izvansudska ovrha temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Joze Rotima iz Zagreba poslovni broj: Ovrv-10600/2012 od 28. lipnja 2012. Također, razvidno je da ovršenik predlaže da se rješenje o odgodi ovrhe donese sukladno čl. 65. st. 1. Ovršnoga zakona, a temeljem činjenice da je ovršenik ovim podneskom zatražio i donošenje Rješenja a proglašenja ovrhe nedopuštenom, te da mu prijeti nenadoknadiva šteta budući su ovršeniku zapljenjena znatna sredstva koje višestruko prelaze njegova redovita primanja, a čiji gubitak bi predstavljao nadoknadivu štetu za ovršenika, koji pored toga ima obveze uzdržavanja za troje maloljetne djece, a sukladno Rješenju o ovrsi uredno je otplaćivao dug prema ovrhovoditelju preko ovrhe koja se provodila na njegovoj plaći.

3. Odredbom čl. 210. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20; dalje u tekstu: OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (čl. 50. i 53.).

4. Postupak izvansudske ovrhe prema čl. 284. OZ-a vodi se temeljem rješenja o ovrsi javnog bilježnika kojim je ovrha određena na računima ili na stalnom novčanom primanju ovršenika, odnosno općenito na imovini ovršenika, a koji postupak se razlikuje od postupka izravne naplate. Čl. 210. OZ-a propisuje da ovršenik može samo u postupku izravne naplate tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim, a rješenje o ovrsi javnog bilježnika nije isprava iz čl. 209. st. 1. OZ-a temeljem koje se vodi postupak izravne naplate.

5. S obzirom da ovršenik nije dostavio dokaze o provedbi postupka izravne naplate kod Financijske agencije, temeljem čl. 51. st. 1. OZ-a sud je odlučio kako je navedeno u stavku II izreke ovog rješenja.

6. Odredbom čl. 65. stavak 1. točka 1. -10. OZ taksativno su navedeni razlozi zbog kojih sud može na prijedlog ovršenika, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje.

7. Uzevši u obzir prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe sud je stajališta da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, budući isto nije razvidno iz samog prijedloga za odgodu, odnosno nije priložio potrebne dokaze kojima bi potkrijepio svoje navode, a što predstavlja uvjet da bi se ovrha mogla odgoditi sukladno čl. 65. Ovršnog zakona. Iz navedenog se dakle ne može ocijeniti da li bi za ovršenika nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, a što je ovršenik bio dužan učiniti vjerojatnim sukladno čl. 65. Ovršnog zakona. Samim provođenjem ovršnih radnji ne može se uzeti da će ovršeniku nastati nenadoknadiva šteta, odnosno istome će nastati materijalna šteta, no to nije nenadoknadiva šteta o kakvoj govori odredba čl. 65. OZ. 8. S obzirom na iznijeto sud je odlučio kao u stavku I izreke rješenja

U Zagrebu 27. listopada 2025.

Sudac:

Tatjana Banić Požnjak

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovoga rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovome sudu pisano u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od osam (8) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Ovrhovoditelju

2. Ovršeniku po pun.

3. Spis