Poslovni broj: Pp-230/2022

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Prekršajni odjel

Stjepana Radića 81

Šibenik

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, po sutkinji Ani-Mariji Paić Baković, uz sudjelovanje zapisničara Valentine Ćaleta-Car, rješavajući u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenog ŽĆ i drugookrivljenog ŽĆĐ kojeg zastupa branitelj IĆ, odvjetnik u [adresa], zbog prekršaja iz članka 10. toč. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj: 70/2017., 126/2019., 84/2021., 114/2022., dalje Zakona o zaštiti nasilja u obitelji) povodom optužnog prijedloga PU Šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s Ispostavom Primošten, podnesenog pod poslovnim brojem KLASA: 211-07/22-5/737, URBROJ:511-13-07-22-1 od dana 21. siječnja 2022. godine, nakon održanog ročišta glavne rasprave, održanog dana 24. listopada 2025. u nazočnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja, prvookrivljenog, drugookrivljenog i branitelja drugookrivljenog, na ročištu objave dana 27. listopada 2025. godine, javno i bitnim razlozima,

p r e s u d i o  j e

I. Prvookrivljeni ŽĆ OIB: [osobni identifikacijski broj], sin AĆ i Ž, rođen **.**.1987. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, sa završenom SSS, vatrogasac, zaposlen, s mjesečnim primanjima od oko 1.100,00 eura, oženjen, otac troje maloljetne djece, lošeg imovnog stanja, ranije prekršajno neosuđivan po potvrdi Odjela za prekršajne evidencije,

i

Drugookrivljeni ŽĆĐ OIB: [osobni identifikacijski broj], sin AĆ i Ž, rođen **.**.1990. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, ugostitelj, otac dvoje maloljetne djece, oženjen, s mjesečnim primanjima od oko 1.500,00 eura, vlasnik obrta, dobrog imovnog stanja, ranije prekršajno osuđivan po potvrdi Odjela za prekršajne evidencije

k r i v i  s u

I.1. što je dana 21. siječnja 2022. godine u 19:30 sati u mjestu [adresa] u obiteljskoj kući došlo do nasilja u obitelji od strane braće ŽĆĐ i ŽĆ zbog loših obiteljskih odnosa i neriješenih imovinsko-pravnih odnosa gdje su se isti međusobno sukobili na način da je ŽĆ s kata obiteljske kuće došao u prizemlje gdje je s ulice htio ući u kuću kroz ulazna vrata i uvesti svoje dijete DĆ rođenu 2016. godine, a na upit ŽĆ prema ZĆ gdje je ključ i da mu isti da, da može uvesti kćer u kuću, isti mu je odgovorio da ne može dobiti ključ. Nakon toga ŽĆ otvara prozor na kući u namjeri da kroz isti unese dijete kojom prilikom do njega iz dnevnog boravka dolazi RĆ i odguruje ga od prozora te zatvara prozor i govori mu da ne može otvarati prozor. Potom ŽĆ odustaje od daljnje namjere da u kuću uvede dijete te odlazi stepenicama prema sobi kojom prilikom ga RĆ glasno vičući vrijeđa riječima: "Narkomanu, IQ ti je u minusu, kuća nije tvoja, di ti je vlasnički list, ode nisi dobrodošao", a na koje riječi ŽĆ odgovara također glasno vičući prema ZĆ vrijeđajući ga riječima: "Ti si kriminalac, vidit ćeš svoga I, sve ću ti naplatiti, govno, đubre", a što je kod istih prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost

što su dakle opisanim ponašanjem jedan prema drugom počinili psihičko nasilje koje je kod istih izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenost

čime su počinili prekršaj iz čl. 10. toč. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivo po čl. 22. st. 1. istog Zakona.

II. Temeljem članka 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, prvookrivljenom ŽĆ se

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 400,00 eura (četiri stotine eura)

III. Temeljem članka 33. st. 10. Prekršajnog zakona prvookrivljeni je dužan novčanu kaznu, platiti u roku od 30 (trideset) dana od pravomoćnosti presude, u korist računa broj 1001005-1863000160, pod prijetnjom prisilne naplate.

III.1. Ukoliko prvookrivljeni sukladno odredbi članka 183. Prekršajnog zakona, u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena (čl. 152. st. 3. PZ-a).

IV. Temeljem članka 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, drugookrivljenom ŽĆĐ se

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 400,00 eura (četiri stotine eura)

IV.1. Temeljem članka 33. st. 10. Prekršajnog zakona drugookrivljeni je dužan novčanu kaznu, platiti u roku od 30 (trideset) dana od pravomoćnosti presude, u korist računa broj 1001005-1863000160, pod prijetnjom prisilne naplate.

IV.2. Ukoliko drugookrivljeni sukladno odredbi članka 183. Prekršajnog zakona, u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena (čl. 152. st. 3. PZ- a).

V. Na temelju 139. stavak 3. i članka 138. stavak 2. točka 3. Prekršajnog zakona prvookrivljeni i drugookrivljeni su obvezni naknaditi troškove ovog postupka u iznosu od 60,00 (šezdeset) eura svaki na ime paušalnog troška prekršajnog postupka, u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, a prema uplatnici priloženoj uz presudu.

Obrazloženje

1. Policijska uprava Šibensko-kninska, Policijska postaja Šibenik s Ispostavom Primošten, podnijela je optužni prijedlog pod uvodnim brojem protiv prvookrivljenog ŽĆ i drugookrivljenog ŽĆĐ zbog prekršaja pobliže opisanog u izreci presude.

2. Prvookrivljeni ŽĆ u svojoj obrani je naveo da su on i RĆ braća. Utužene prigode u [adresa], na konobi da su njegov brat i otac promijenili bravu. Taj spor da je izgubio jer je ispalo da je otac vlasnik konobe. Kazao je da kada je drugookrivljeni vidio da pokušava ući da ga je odgurnuo. Odgurnuo ga je kada je htio otvoriti prozor na kući u namjeri da unese dijete. Osim što ga je odgurnuo drugookrivljeni i on da se nisu fizički sukobili samo da ga je drugookrivljeni vrijeđao govoreći mu da je narkoman, da je propali abortus. Kazao mu je svakojake riječi, primjerice da nema vlasnički list, te druge mnoge pogrdne i ružne riječi. Odmah da je kazao supruzi da zove policiju. Navedene riječi upućene od strane drugookrivlejnog su kod njega izazvale povredu dostojanstva i uznemirenost. To je uznemirilo mene i moje dijete koje se toga i dalje sjeća. Kazao je i da ne zna da li je to sve mogla čuti i vidjeti njegova supruga, ali da su o tome pričali poslije. Tu da je bilo samo njegovo dijete TĆ koja ima 3 godine. To je sve mogao vidjeti njihov otac koji je bio u dnevnom boravku, ali da je on izjavio da ništa nije vidio ni čuo. Inače 5 godina da on ne priča s ocem. Svaka njihova komunikacija da završi svađom, pa da mu je odvjetnica savjetovala da ne razgovaraju.

Drugookrivljeni pita da li su on i otac u tom trenutku gledali u dnevnom boravku televiziju, prvookrivljeni navodi da je otac gledao televiziju, a da RĆ nije gledao televiziju. Drugookrivljeni nadalje pita da li je ključ bio iznutra u bravi kao i uvijek. Prvookrivljeni navodi da ispočetka jest, a kada se nakon 10 minuta vratio po dijete da ključa nije bilo.

2.1. Drugookrivljeni ŽĆĐ u svojoj obrani je također porekao terećeno prekršajno djelo. Isti je naveo da i njegov brat i on imaju niz sudskih postupaka pred ovim sudom. Naime, u njihovoj obitelji da ima petero djece. Majka da mu je umrla kada je imao 17 godina, a ŽĆ i treći brat AĆ da su se razbježali i njemu je jedinom ostala briga nad ocem. On da je očev skrbnik, kuha mu, brine se o njemu, a kako isti ima teške zdravstvene probleme brine se i oko njegovog zdravlja. Ostali da ga nisu nikada ni pitali kako je, a niti mu bombon dali, a kamoli nešto drugo. On da je imovinu dijelom raspodijelio ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju i time da nisu zadovoljni njegov brat ŽĆ, prvookrivljeni, i brat AĆ. To da je uzrok svih njihovih sukoba. Inače otac da ima dosta imovine i to što je on njemu dao da predstavlja jako mali dio. Dana 21. siječnja 2022. godine on da nije odgurnuo brata i nije točno da je izvukao ključ. Kritične zgode on i otac da su gledali televiziju u dnevnom boravku kada je došao ŽĆ. Moguće je da je on u afektu rekao nekakve riječi, ali koje da ne može sjetiti. ŽĆ da je njemu kazao da je kriminalac i da će vidjeti svog I. Te riječi da su kod njega izazvale povredu dostojanstva i uznemirenost. Na upit suda da li ŽĆ pokušao unijeti dijete kroz prozor drugookrivljeni je naveo da je to sve predstava, predstava koja je napravljena radi podjele imovine, a kada je otac to prepustio njemu prije 7 godina on da je tu napravio restoran koji slovi kao jedan od boljih u [adresa]. Na upit suda da li je ŽĆ kazao da je narkoman i da mu je "IQ" u minusu i da kuća nije njegova te da gdje mu je vlasnički list, drugookrivljeni je kazao da ne može sa sigurnošću kazati da mu je rekao da je narkoman ali prvo da mu je otac kazao da kuće nije njegova i da nije dobrodošao, a on da je ponovio očeve riječi.

2.2. U svojoj završnoj riječi branitelj drugookrivljenog je naveo da tijekom postupka ničim nije dokazano da bi drugookrivljeni počinio prekršaj za koji ga se bezrazložno tereti u ovom postupku. Navedeno prije svega utvrđuje jedini svjedok/očevidac događaj AĆ koji decidirano navodi kako drugookrivljeni nije uvrijedio na bilo koji način prvookrivljenog, niti da ga je gurnuo odnosno izričito negira da bi se isti međusobno fizički sukobili. Posebno se ističe i želi navesti kako drugookrivljeni nije iskazivao prvookrivljenom da je narkoman i da mu je IQ u minusu. Naime, isti je samo ponovio očeve riječi da predmetna kuća nije njegova i da nije dobro došao. Posebno da se osporava iskaz svjedokinje IĆĐ - supruge prvookrivljenog. Nadalje, naveo je da su se u ponašanju prvookrivljenog ostvarila su se sva obilježja utuženog prekršaja budući da i iz iskaza drugookrivljenog te iskaza svjedoka- oca okrivljenika nedvojbeno proizlazi kako je prvookrivljeni vrijeđao drugookrivljenog, te kako i inače vrijeđa, galami i svađa se, kako sa svojim ocem, tako i sa svojim bratom, drugookrivljenim. Slijedom navedenog, branitelj drugookrivljenog je predložio sudu da u odnosu na drugookrivljenog donese oslobađajuću presudu, dok je u odnosu na prvookrivljenog predlažio donijeti osuđujuću presudu te ga kazniti sukladno zakonu budući da se radi o očitom recidivistu koji će, nedvojbeno, opet ponoviti svoje ponašanje prema ocu i bratu, ukoliko ga sud adekvatno ne sankcionira.

3. U postupku su izvedeni dokazi ispitivanjem svjedoka IĆĐ i OĆ i pregledom i čitanjem: Obavijesti o počinjenom prekršaju, naredbe o određivanju mjere opreza serijski broj [serijski broj], zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu broj 01947119, obavijesti žrtvi nasilja u obitelji, izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji, obrasca rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja, naredbe o određivanju mjere opreza serijski broj [serijski broj], zapisnika o isparivanju prisutnosti alkohola opojnih roga ili lijekova u organizmu serijski broj [serijski broj], obrasca o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom, tužbe u predmetu koji se u ovom predmetu vodi pod poslovnim brojem P-5362/22, odgovora na tužbu, tužbe u predmetu pod poslovnim brojem P-1802/21, zapisnika s rasprave održane pred ovim sudom 9. studenog 2022. u predmetu poslovni broj P-1802/21, obavijesti žrtvi nasilja u obitelji, prijedloga za provođenjem dokaznog ročišta Županijskom sudu u Šibeniku broj KP-DO- 603/21 od 26.9.2022., tužbe u predmetu koji se vodi pred ovim sudom pod poslovnim brojem Psp-10/22, zapisnika sastavljenog na licu mjesta u predmetu Psp-10/22, suočenja okrivljenika te potvrde o ranijoj prekršajnoj kažnjavanosti okrivljenika od dana 24. listopada 2025. godine.

4. Sud je iz spisa kao nezakonit dokaz izdvojio snimku koju je sudu na USB uređaju predao prvookrivljeni ŽĆ, a koja snimka je kritične zgode sačinjena njegovim mobitelom.

4.1. Naime, nesporno proizlazi da je predmetna audio snimka sačinjena od strane prvookrivljenog ŽĆ koristeći mobitel i koji se tada nalazio ispred kuće i koji je pokušao ući kroz prozor kuće u kojoj se nalazio drugookrivljeni ŽĆĐ, a koji je njihov razgovor snimio bez da je drugookrivljeni o tome bio upozoren, dakle neovlašteno. Odredbom članka 330. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19) propisana je kao dokazna radnja dokaz snimkom, a u konkretnom slučaju takva snimka kao dokaz, prileži u spisu na mediju, na kojoj se temelji prvostupanjska odluka, a čiji je način sačinjavanja nezakonit budući da je predmetna snimka sačinjena bez naloga suca istrage, kao i bez znanja i pristanka snimane osobe odnosno okrivljenika zbog čega se radi o nezakonitom dokazu u smislu odredbe članka 90. stavka 2. točke 1. Prekršajnog zakona. Dakle, nesporno se radi o dokazu koji je pribavljen kršenjem Ustava, zakona ili međunarodnim pravom zajamčenih prava obrane, na dostojanstvo, na ugled i čast, te na nepovredivost osobnog i obiteljskog života, koje se jamči člankom 35. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj: 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14) i kojim se štiti pravo kao i sloboda svake osobe od neovlaštenog snimanja, neovisno da li je snimku sačinila privatna osoba ili službena osoba odgovarajućeg državnog aparata, jer se u konkretnom slučaju svakako radi o „privatnoj“ snimci, a nesporno je da drugookrivljeni nije dobrovoljno pristao da bude snimljen čime bi se odrekao navedenog ustavnog prava (sudska praksa, većinom glasova donesena odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Broj: I Kž-Us 151/15-4 od 15. prosinca 2015.).

5. Prema odredbi članka 8. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji osobe na koje se ovaj Zakon primjenjuje su: bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, sadašnji ili bivši partner u intimnoj vezi, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik, kao i bivši bračni drug, bivši izvanbračni drug, bivši životni partner, bivši neformalni životni partner, osobe koje imaju zajedničko dijete te osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.

5.1. Stavak 7. navedenog članka propisuje da je žrtva nasilja u obitelji osoba koja zbog počinjenja nasilja u obitelji trpi fizičke ili psihičke posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda.

5.2. Članak 10. navedenog zakona propisuje da je nasilje u obitelji: primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, tjelesno kažnjavanje ili drugi način ponižavajućeg postupanja prema djeci, psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, spolno uznemiravanje, ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganje osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci, zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

6. Člankom 3. Prekršajnog zakona propisano je da se prema počinitelju prekršaja primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se propis nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, izmijeni jedanput ili više puta, da će se primijeniti propis koji je najblaži za počinitelja.

6.1. S tim u vezi valja istaknuti da je 25. ožujka 2024. na snagu stupila izmjena Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 36/24). Međutim, prijašnji zakon, koji zakon je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, je u smislu odredbe članka 3. Prekršajnog zakona za okrivljenika povoljniji iz razloga što je novčana kazna za predmetni prekršaj propisana u iznosu od najmanje 260,00 eura ili kazna zatvora do 30 dana što je svakako povoljnije od zakonskog raspona novčane kazne za isti prekršaj propisan najnovijom izmjenom Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, jer je njime propisana kazna u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kazna zatvora do 90 dana. Stoga je prilikom donošenja odluke primijenjen najblaži propis za okrivljenike.

7. Svjedok OĆ, otac okrivljenika u svom iskazu je naveo da njegov sin, prvoookrivljeni ŽĆ inače pravi nerede, galami, viče i ne da im mira. Upali jaku muziku i on iako je gluh to može čuti. U odnosu na utuženi događaj od 21.siječnja 2022. naveo je da su tada on i njegov sin ŽĆĐ sjedili u dnevnom boravku. Došao je njegov sin ŽĆ, a potom i policija. RĆ i on da nisu zvali policiju već da je pozvao ŽĆ. Na upit suda da li su se tada RĆ i ŽĆ sukobili svjedok je naveo da se nisu sukobili. Samo da su malo vikali. Koje riječi su jedni drugom upućivali kazao je da se ne može sjetiti. Tko će to zapamtiti. ŽĆ da je tada bio sam. Na upit suda da li su se RĆ i ŽĆ međusobno fizički sukobili, svjedok odgovara da nisu. Na upit suda da li je tada prvookrivljeni ŽĆ bio sa svojom suprugom IĆĐ i njihovom kćerkom mlt. DĆ, svjedok odgovara da se ne može sjetiti već da samo zna da je bio žamor. Inače tada da su svi živjeli u istoj kući na adresi [adresa] i da je on ŽĆ nudio staru kuću, ali je ŽĆ da nije htio prihvatiti. Svjedok je također naveo i da mu je drugookrivljeni, sin ŽĆĐ sada iznajmio kuću koja je u neposrednoj blizini njegove kuće u [adresa], na adresi [adresa]. To da je napravio da ima svoj mir. Na upit suda da li se može sjetiti jesu li se njegovi sinovi svadili oko ključa, svjedok navodi da je ključ uvijek bio u bravi. Koliko se mogao prisjetiti da nije bilo fizičkog naguravanja već da su se samo žustro svadili. Na upit suda da li svjedok govori s sinom ŽĆ svjedok govori da ne govori, ali da govori sa sinom FĆ koji ga doživotno uzdržava i s kojim je potpisao ugovor o doživotnom uzdržavanju. Na upit branitelj drugookrivljenog da li je RĆ uvrijedio ŽĆ, svjedok je naveo da koliko je on čuo da nije.

Nadalje branitelj pita svjedoka što je kazao policiji kada je policija došla, svjedok navodi da se ne može točno sjetiti ali da je uvijek kada je tu ŽĆ svađa, galama i buka. Branitelj nadalje pita svjedoka je li ga ikada prvookrivljeni ŽĆ vrijeđao, svjedok navodi da jest, da mu je govorio da je lud, da mu bombu treba baciti na kuću itd., te da je kuća u kojoj se zbio utužen događaj njegova kuća.

8. Svjedokinja IĆĐ, supruga drugookrivljenog u svom iskazu je navela da su ona i njen suprug utužene prigode došli iz Zagreba. Sve da je bilo normalno, te da je ona bila s dvoje starije djece, a njen suprug ŽĆ da je ostao sa najmlađom kćerkom TĆ, uto da je došao njegov brat RĆ i vrata da su bila zaključana, te da RĆ nije pustio ŽĆ i oni da nisu mogli ući u kuću pa je ona potom otišla na policiju. Navela je da nije htjela da djeca osjete stres. Njen suprug ŽĆ da je otvorio prozor, a RĆ da ga je gurnuo. Dodala je i da nije čula nikakvu verbalnu prepirku između njih jer je otišla. Kasnije da joj je suprug pričao i pokazivao neku snimku na kojoj ga RĆ vrijeđa. Na upit suda čija je to kuća u [adresa], na adresi [adresa] svjedokinja je kazala to obiteljska kuća. Od tog dana da se ona djedu, odnosno svekru AĆ ne javlja, tj. on da se njoj prestao javljati. Ne javlja se ni svojim unucima, već im poskrivečki samo da čokoladu. Dodala je i da ona djeci ne brani ikakvu komunikaciju s djedom već da ih potiče da se javljaju djedu. Kada je policija došla oni da su ušli u kuću. Tom događaju da je bila prisutna njihova srednja kći DĆ, koja se dan danas sjeća da je stric RĆ nije pustio u kuću. Na upit suda je li čula ikakvu verbalnu prepirku između njenog supruga i RĆ svjedokinja ponovno navodi da ona nije bila tu pa da ništa nije mogla čuti, već da joj je o sukobu prepričavao suprug ŽĆ. Ona da je samo vidjela da je RĆ gurnuo njenog supruga ŽĆ dok je pokušavao ući kroz prozor, odnosno ubaciti dijete kroz prozor, a to je morao vidjeti i djed AĆ koji se s FĆ nalazio u dnevnom boravku.

Na upit branitelj prvookrivljenika kakvi su odnosi između njenog supruga i njegovog oca AĆ, svjedokinja navodi da su bili dobri ali da sada ne pričaju te da su prestali pričati kada su se odvjetnici umiješali u njihov odnos.

Branitelj nadalje pita svjedokinju zna li imaju li ŽĆ i njegov otac sudske sporove, svjedokinja navodi da imaju.

6. U postupku je sud utvrdio slijedeće:

- da su okrivljenici braća

-da je njihov otac AĆ vlasnik kuće gdje se zbio utužen događaj, odnosno kuće na adresi [adresa]

- da je AĆ kao tužitelj dana 11. ožujka 2022. pred ovim sudom pokrenuo parnični postupak pod poslovnim brojem P-536/2022 protiv tuženika, prvookrivljenog ŽĆ radi iseljenja i isplate iz nekretnine na adresi [adresa]

- da je prvookrivljeni kao tužitelj pokrenuo parnični postupak protiv drugookrivljenog i AĆ radi utvrđenja ništavosti Ugovora o darovanju i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju sklopljenih između AĆ i AĆĐ

- da su odnosi između okrivljenika, kao i između prvookrivljenog ŽĆ, te njegovog oca OĆ jako narušeni.

7. Dakle u ovom postupku nesporno je da su okrivljenici braća i da je prvookrivljeni dana 21. siječnja 2022. došao ispred kuće na adresi [adresa] u kojoj kući su se nalazili drugookrivljeni i njihov otac OĆ.

7.1. Sporno je da li su okrivljenici počinili psihičko nasilje jedan prema drugom na način kako im je optužnim prijedlogom Policijske postaje Šibenik s ispostavom Primošten stavljeno na teret.

8. Analizirajući rezultate provedenog dokaznog postupka i obranu okrivljenika sud je sa sigurnošću utvrdio da su okrivljenici doista jedan prema drugom počinili psihičko nasilje u obitelji na način pobliže opisan u izreci presude, a koje je kod obojice prema njihovim obranama izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenost.

9. Prekršajna odgovornost okrivljenika utvrđena je na osnovu obrana okrivljenika koji ne spore da među njima postoje nesuglasice većih razmjera. Sud je navedeno utvrdio i iz iskaza ispitanih svjedoka OĆ i IĆĐ. Naime, iako su oboje ispitanih svjedoka pristrani budući je IĆĐ supruga drugookrivljenog, dok je svjedok OĆ otac okrivljenika koji je u zavadi sa prvookrivljenim ŽĆ, te unatoč njihovom nastojanju da svojim iskazima eskulpiraju okrivljenike isti su suglasno naveli da je kritične zgode došlo dio verbalne prepirke između okrivljenika. Tako je svjedok OĆ u svom iskazu naveo da su okrivljenici kritične zgode malo vikali dok se riječi kojeg su jedan drugom uputili nije mogao sjetiti, a dok svjedokinja IĆĐ kazala da nije bila prisutna cijelom utuženom događaju već samo dijelu kada RĆ nije njenog supruga i kćer TĆ htio pustiti u kuću, te kada je odgurnuo njenog supruga, a zbog čega je ona pozvala policiju i zbog kojeg događaja i dan danas njena kćerka osjeća uznemirenost.

9.1. No sud nije povjerovao iskazu svjedoka OĆ u dijelu u kojem navodi da je prvookrivljeni došao sam, odnosno bez mlt. kćerke MĆ. Naime, prvookrivljeni kao i njegova supruga IĆĐ koja je bila prisutna dijelu utuženog događaja su uvjerljivo iskazali da je sukob kritične zgode nastao jer ŽĆ nije mogao ući u kuću budući su vrata bila zaključana od strane drugookrivljenog, a čemu da je prisustvovala njihova mlt. kćerka TĆ. Uostalom sud je povjerovao obrani prvookrivljenog i iskazu svjedokinje IĆĐ u tom dijelu budući se nesporno između okrivljenika i njihovog oca vode sudski sporovi oko imovine, uključujući i spor oko kuće u [adresa] na adresi [adresa].

10. Štoviše nakon što je sud proveo dokaz suočenjem okrivljenika kada je okrivljenike pozvao da ustanu i okrenu se jedan prema drugome i očituje se na okolnosti prekršaja unatoč pitanjima i riječima koje su jedan drugome upućivali na ročištu održanom dana 9. rujna 2025. kada su remetili i red u sudnici, obojica okrivljenika prilikom provođenja dokaza suočenjem su šutjela i nisu se htjela jedan drugom obratiti.

11. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, te savjesne ocjene svakog dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima, sud smatra utvrđenim da su okrivljenici počinili prekršajno djelo koje im se stavlja na teret, a kako je to činjenično opisano i pravno označeno u izreci ove presude. Sud je iz činjeničnog opisa ispustio "međusobno fizički sukobili" i "odgurnuo" je iz rezultata dokaznog postupka ne proizlazi da su okrivljenici jedan prema drugome primjenili fizičku silu kod koje nije nastupila ozljeda.

11.1. Sud je u skladu sa utvrđenim činjeničnim stanjem u postupku korigirao činjenični opis predmetnog prekršaja na način kako je to sad navedeno u izreci presude, a čime je činjenični opis djela usklađen sa rezultatima provedenog postupka. Navedenim izmjenama nije povrijeđeno načelo identiteta optužbe i presude jer je u presudi obuhvaćen isti događaj kao i u optužbi, a optužnim prijedlogom okrivljenici se terete da bi samo počinili prekršaj iz čl. 10. toč. 3. Zakona o zaštiti nasilja u obitelji.

12. Određujući vrstu i mjeru kazne prema prvookrivljenom ŽĆ sud je uzeo u obzir sve okolnosti iz članka 36. stavka 2. Prekršajnog zakona te je kao olakotne cijenio okrivljenikovu dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost odnosno neosuđivanost, a što upućuje da okrivljenik inače nije sklon činjenju prekršaja, a vodilo se računa i o tome da je okrivljenik otac troje maloljetne djece koju uzdržava, dok je kao otegotne cijenio izostanak samokritičnosti kod okrivljenika za predmetno postupanje pa je okrivljeniku izrekao novčanu kaznu kao alternativno blažu propisanu kaznu za predmetni prekršaj i to u navedenom iznosu, smatrajući da će se upravo tako izrečenom kaznom postići svrha kažnjavanja u smislu generalne i specijalne prevencije. Sukladno odredbi članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrati će se u cjelini plaćenom ukoliko okrivljenik plati dvije trećine iste u roku određenom ovom presudom.

13. Određujući vrstu i mjeru kazne prema drugookrivljenom ŽĆĐ sud je također uzeo u obzir sve okolnosti iz članka 36. stavka 2. Prekršajnog zakona te je kao olakotne cijenio činjenicu da je okrivljeni otac dvoje malodobne djece, dok je kao otegotne cijenio izostanak samokritičnosti kod okrivljenika za predmetno postupanje, kao i činjenicu da je drugookrivljeni prema potvrdi Odjela za prekršajne evidencije ranije osuđivan za prekršaje iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pa je i drugookrivljenom izrekao novčanu kaznu kao alternativno blažu propisanu kaznu za predmetni prekršaj i to u navedenom iznosu smatrajući da će se upravo tako izrečenom kaznom kod ovog okrivljenika postići svrha kažnjavanja u smislu generalne i specijalne prevencije. Sukladno odredbi članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrati će se u cjelini plaćenom ukoliko okrivljenik plati dvije trećine iste u roku određenom ovom presudom

14. Odluka o paušalnom iznosu troškova ovog prekršajnog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona. Kako je Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj:18/13), propisan opći okvir paušalne svote u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna te kako obojica okrivljenika imaju redovna mjesečna primanja, to je visina paušalnog iznosa troškova prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona određena u iznosu od 60,00 (šezdeset) eura za svakog, što je po mišljenju ovog suda primjereno s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenice. Za napomenuti je da su u ovom postupku održana tri ročišta glavne rasprave, te je jedno odgođeno zbog neuredne dostave poziva drugookrivljenom.

U Šibeniku, 27. listopada 2025. godine

Sudac

Ana-Marija Paić Baković,v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude okrivljenik i osobe iz članka 192. Prekršajnog zakona mogu podnijeti žalbu Žalba se podnosi ovom Sudu u dva primjerka u roku od osam dana po primitku presude, a o istoj odlučuje stvarno nadležni sud.

Dostaviti:

1. Prvookrivljenom

2. Drugookrivljenom

3. Branitelju drugookrivljenog IĆ, odvjetniku u [adresa]

4. Tužitelju

5. U spis