Republika Hrvatska
Općinski sud u Karlovcu
Stalna služba u Ogulinu
Bernardina Frankopana 1
47300 Ogulin
Broj: Ovr-783/2025-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, po sucu Milki Keleuva- Ivošević, kao sucu pojedincu, temeljem prijedloga višeg sudskog savjetnika- specijalist Željka Brozović, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja ŽI (OIB [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kojega zastupa punomoćnik Ivica Škunca, odvjetnik iz Zaprešića protiv ovršenika LI, vlasnice obrta pekara " Mus" (OIB [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kojega zastupa punomoćnica Stefana Požgaj, odvjetnica iz Rijeke, radi ovrhe, 27. listopada 2025.
r i j e š i o j e
I.Odgađa se ovrha na novčanim sredstvima ovršenika LI, vlasnice obrta pekara " Mus" (OIB [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] do okončanja postupka povodom uloženog pravnog lijeka.
II. Nalaže se ovrhovoditelju ŽI (OIB [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] da ovršenici LI, vlasnice obrta pekara " Mus" (OIB [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] nadoknadi troškove ovršnog postupka u iznosu od 158,18 eura ( sto pedeset osam eura i osamnaest centi) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja ovog rješenja pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 8 dana.
Obrazloženje
1.Ovršenik je po punomoćniku ovom sudu dostavio prijedlog za odgodu ovrhe. U istom navodi da je ovrhovoditelj podnio zahtjev za izravnu naplatu temeljem zahtjeva za izravnu naplatu Financijskoj agenciji radi izravne naplate novčane tražbine na temelju presude Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj: P-316/2016, od dana 12. svibnja 2023. Ovim putem ovršenik predlaže sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. Ovršenik je po okončanju drugostupanjskog postupka podnio ustavnu tužbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske te prijedlog za dopuštenje revizije Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. U konkretnom slučaju, provedbom ovrhe nad sredstvima malog obrta – pekare, postoji ozbiljna opasnost da bi ovršenik bio doveden u situaciju nemogućnosti redovitog poslovanja, što bi za posljedicu imalo gubitak dijela poslovnih prihoda, otežano podmirivanje obveza prema dobavljačima i zaposlenicima te narušavanje poslovnog ugleda. Takve posljedice za mali obrt mogu predstavljati teško nadoknadivu štetu u smislu članka 65. stavka 1. točke 1. OZ-a. Uzevši u obzir da je ovršenik vlasnica malog obrta, pekare „Mus“, provedbom predmetne ovrhe moglo bi doći do ozbiljnog poremećaja u redovitom poslovanju, osobito imajući u vidu da se sredstva na računu koriste za svakodnevno podmirivanje troškova nabave sirovina, režija i isplatu plaća zaposlenicima. Takav poremećaj mogao bi privremeno onemogućiti obavljanje osnovne djelatnosti, uz posljedični gubitak prihoda i poslovnih prilika, što za mali obrt predstavlja znatnu i teško nadoknadivu štetu u smislu članka 65. stavka 1. točke 1. Ovršnog zakona, osobito ako se uzme u obzir da bi kasnija protuovrha teško mogla u cijelosti otkloniti takve posljedice. S obzirom na sve prethodno izneseno, jasno je da navodi ovršenika nisu paušalni, nelogični niti neživotni, već odražavaju objektivno i realno stanje koje bi provedbom ovrhe s velikom vjerojatnošću moglo nastupiti. Posljedice takvog postupanja mogle bi imati ozbiljan i dugotrajan učinak na poslovanje ovršenika, ugroziti održivost obrta te dovesti do štete koja bi bila teško nadoknadiva čak i u slučaju kasnijeg uspjeha u pravnim sredstvima. Upravo stoga ovršenik je pravodobno upoznao sud s pravnim lijekovima koje je podnio te njihovim sadržajem, kako bi i sam sud mogao uvidom u iste ocijeniti njihovu osnovanost i stvarne razloge zbog kojih se predlaže odgoda provedbe ovrhe. Poziva se na sudsku praksu. Ovršenik je vlasnica obrta [obrt]“. Uzevši u obzir činjenične navode iz podnesenih pravnih lijekova te imovinsko i poslovno stanje ovršenika, razvidno je da je učinjen vjerojatnim nastanak teško nadoknadive štete u slučaju provedbe ovrhe na novčanim sredstvima. Ovrhovoditelj je, s druge strane, u cijelosti osiguran svojom tražbinom i ne gubi svoje pravo odgodom ovrhe, budući da raspolaže pravomoćnom sudskom odlukom na temelju koje će moći ostvariti prisilnu naplatu nakon okončanja postupaka pokrenutih pravnim lijekovima. Odgoda ovrhe u konkretnom slučaju ne nanosi štetu ovrhovoditelju jer će isti, neovisno o proteku vremena, moći naplatiti svoju tražbinu u cijelosti. Nasuprot tome, provedba ovrhe prije donošenja odluka nadležnih sudova mogla bi prouzročiti ozbiljne posljedice po ovršenika i njegovo poslovanje. Dodatno vrijeme potrebno za odlučivanje pred Ustavnim sudom i Vrhovnim sudom neće uzrokovati štetu ovrhovoditelju, dok će istodobno osigurati zaštitu prava ovršenika i spriječiti nastanak štete koja bi bila teško nadoknadiva. Naposljetku, ovršenik smatra da predložena odgoda ovrhe nije suprotna javnom interesu te da se njezinim odobravanjem ne bi nanijela šteta ni jednoj strani u postupku.
2. Ovrhovoditelj po punomoćniku navodi da s obzirom da je zakonom propisan rok od osam dana za podnošenje prijedlog za odgodu ovrhe, ovršenik najprije treba dokazati kada je zaprimio obavijest FINE o podnošenju zahtjeva za izravnu naplatu , ovo iz razloga što je takav zahtjev podnijet FINI dana 15.rujna 2025. ,a prijedlog za odgodu ovrhe je predan sudu dana 08. listopada 2025. Stoga ovrhovoditelj opreza radi izjavljuje prigovor prekluzije te predlaže prijedlog odbaciti kao nepravovremen , ukoliko ovršenik u zadanom roku ne dostavi dokaz o primitku obavijesti FINE . U odnosu na materijalno-pravne pretpostavke za podnošenje prijedloga, člankom 65. Ovršnog zakona je propisano da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ( opće pretpostavke ) , uz postojanje barem jedne od posebnih pretpostavki taksativno navedenih u st.1. točke 1. – 8. Ovršnog zakona . Premda ovršenik to posebno ne obrazlaže , a u sadržaju prijedloga se poziva na činjenicu podnošenja prijedloga za dopuštenje revizije Vrhovnom sudu RH , kao i na podnošenje ustavne tužbe Ustavnom sudu RH , međutim niti jedna od tih radnji se ne može podvesti pod točku 1. prethodno citirane zakonske norme , tj. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek . „U smisli odredbe članka 210.stavak 2. Ovršnog zakona pravnim bi se lijekom ovdje moglo smatrati jedino podnošenje žalbe na rješenje o ovrsi, preciznije u ovom slučaju bi to bilo podnošenje zahtjeva da se pljenidba i prijenos novčanih sredstava proglase nedopuštenima . Međutim ovrhovoditelj smatra da je nepotrebno uopće utvrđivati postojanje bilo koje od mogućih posebnih pretpostavki koje su propisane zakonom , s obzirom da ovršenik svojim prijedlogom ne udovoljava uvjetima za postojanje općih pretpostavki, jer riječ je o ovrsi po njegovom poslovnom računu za iznos od 2.916,07 eura, koja činjenica nikako ne može dovesti u opasnost, niti ugroziti poslovanje ovršenika kao obrta – trgovina mješovitom robom, niti se uopće može govoriti o nenadoknadivoj šteti čak i ukoliko bi naknadno otpao osnov za naplatu ( npr. po izvanrednom pravnom lijeku ), jer sam iznos nije takav da ga je nemoguće povratiti ,a niti je ovršenik u tom pravcu dostavio bilo kakve dokaze. Da se radi o naplati pravomoćno dosuđenog parničnog troška ,a to je potencijalni rizik svake stranke koja se upušta u sudski postupak, pogotovo ukoliko traje drugo vremena kao što je i ovdje slučaj, stoga je ovršenica s time i trebala računati već onda kada se je upustila u raspravljanje i beskonačno parničenje o glavnom zahtjevu koji je bio uperen na predaju u posjed onih nekretnina koje su u postupku javne sudske dražbe dosuđene ovrhovoditelju. Predlaže da sud odbije prijedlog ovršenice.
3. Na temelju odredbe čl. 210. stavak 1. OZ nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju ovršne odluke domaćeg suda ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Na prijedlog za odgodu prijenosa na odgovarajući se način primjenjuju odredbe tog Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim na odgovarajući se način primjenjuju odredbe tog Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi.
3.2. Na temelju odredbe članka 210.stavak 3. Ovršnog zakona propisano je da je sud dužan odlučiti u roku od osam dana i ako prihvati taj prijedlog rješenje će odmah dostaviti agenciji.
4.Odredbom članka 65. stavak 1 Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020. ,114/22. i 6/24. – dalje OZ) propisano je da sud može na prijedlog ovršenika dozvoliti odgodu ovrhe ako ovršenik učini vjerovatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu i ako ovršenik zahtjeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe, te 1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek.
5.U prijedlogu za odgodom ovrhe ovršenik navodi činjenice kojima dokazuje da su kumulativno ispunjeni uvjeti u smislu odredbe članka 65. stavak 1. Ovršnog zakona za odgodom ovrhe. Uvjeti su taksativno pobrojani u odredbi članka 65. stavak 1. točkama od 1. do 10. Također ovršenik je dokazao da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu i to da u slučaju provedbe ovrhe, ne bi imao sredstva nužna za svoje poslovanje i ispunjenje obveza. Pregledom spisa proizlazi da je ovršenik uložio pravni lijek protiv rješenja o ovrsi ( odnosno Ustavnu tužbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske i prijedlog za dopuštenje revizije Vrhovnom sudu Republike Hrvatske), stoga je sud udovoljio prijedlogu ovršenika i odgodio ovrhu do pravomoćnog okončanja postupka po uloženom pravnom lijeku. Sud je nadalje uzeo u obzir i činjenicu da je ovršenica nakon smrti supruga ostala sama sa svoja dva sina te samostalno održava poslovanje obrta koji predstavlja jedini izvor prihoda obitelji. Provedba predmetne ovrhe prouzročila bi ovršeniku znatnu i teško nadoknadivu štetu jer bi izravno ugrozila redovito poslovanje pekare, a time i egzistenciju ovršenice i njezine obitelji. Provedbom predmetne ovrhe moglo bi doći do poremećaja u redovitom poslovanju, osobito imajući u vidu da se sredstva na računu koriste za svakodnevno podmirivanje isplate plaće zaposlenicima i ostalih troškova poslovanja obrta ovršenice kao što je nabava sirovina, podmirenje režija i slično.
6.Sud je dosudio ovršenici troškove sastava prijedloga za odgodu ovrhe u iznosu od 125,00 eura na temelju Tbr 11 točka 4. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( 50% nagrade iz Tbr. 7.i vrijednosti predmeta spora u konkretnom slučaju u iznosu od 2.916,07 eura, te vrijednosti boda 100 uvećano za 2,00 eura). Nadalje je ovršenici priznat i trošak sudske pristojbe na prijedlog za odgodu ovrhe u iznosu od 19,91 eura i trošak sudske pristojbe na rješenje o odgodi ovrhe u iznosu od 13,27 eura. Ukupno su ovršenici priznati troškovi postupka u iznosu od 158,18 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom na temelju članka 29. Zakona o obveznim odnosima.
7.Slijedom izloženog, a obzirom da su ispunjeni zakonom propisani uvjeti sud je prihvatio prijedlog za odgodom ovrhe i odlučio kao u izreci.
U Ogulinu 27. listopada 2025.
Sudac
Milka Keleuva-Ivošević
Prijedlog odluke izradio
Viši sudski savjetnik-specijalist
Željko Brozović
Uputa o pravnom lijeku
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka pismenog otpravka rješenja. Žalba se podnosi ovome sudu u tri istovjetna primjerka pismeno, a o žalbi odlučuje Županijski sud.
Dostaviti
1. Ivica Škunca, odvjetnik, Zaprešić, Ulica Kardinala Alojzija Stepinca 2
2. Stefana Požgaj, odvjetnica, Rijeka, Janeza Trdine 1
3. FINA Karlovac, Karlovac, Ulica P.R.Vitezovića 1
