Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Bujama-Buie

Buje, Istarska 1

Posl.br. Pp-1441/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sutkinji Sanji Božić Turina uz sudjelovanje sudske zapisničarke Jelene Blažanović, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika CĐ iz [adresa], zastupanog po Branimiru Brečeviću, odvjetniku u odvjetničkom društvu Čohilj i partneri, zbog prekršaja iz čl.53.st.6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, povodom prigovora okrivljenika na obavezni prekršajni nalog Policijske postaje Pazin s ispostavom Buzet, primjenom čl.183. Prekršajnog zakona, dana 27. listopada 2025. god.

p r e s u d i o  j e

OKRIVLJENIK: PĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1994., od oca C i majke P, sa prebivalištem u [adresa], hrvatski državljanin, prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan,

kriv je

što je dana 22. lipnja 2023. god. u 15,55 sati, na cesti u mjestu Zabrežani, kod Pazina, upravljao osobnim vozilom reg. oz. [registarska oznaka], krećući se u naseljenom mjestu, gdje je brzina kretanja ograničena prometnim pravilom na 50 km/h, brzinom od 80 km/h, koja umanjena za sigurnosnu razliku od 10 km/h iznosi 70 km/h, čime je dopuštenu brzinu kretanja u naseljenom mjestu prekoračio za 20 km/h,

čime je počinio prekršaj iz čl.53.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, zbog čega se temeljem odredbe čl.53.st.6. cit. zakona,

izriče

novčana kazna

od 60,00 (šezdeset) eura.

Temeljem članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude.

Upozorava se okrivljenik da će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako dobrovoljno plati dvije trećine (2/3) izrečene novčane kazne u gore navedenom roku (čl.152. Prekršajnog zakona).

Svakim daljnjim načinom naplate, novčana kazna naplatiti će se u punom iznosu.

Temeljem članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 40,00 (četrdeset) eura u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude.

Ako okrivljenik novčanu kaznu i troškove prekršajnog postupka ne plati u cijelosti ili djelomično u određenom roku, naplatiti će se prisilno.

Okrivljenik je dužan izvršiti uplate prema priloženim uplatnicama.

Obrazloženje

1. Policijska postaja Pazin s ispostavom Buzet je povodom prigovora okrivljenika na izdati mu obavezni prekršajni nalog pod brojem 211-07/23-4/72696 od 27. rujna 2023. godine dostavila isti ovome sudu, zbog djela prekršaja opisanog u izreci ove presude.

2. Okrivljenik je u dostavljenoj pisanoj obrani naveo kako smatra da nije počinio prekršaj za koji se tereti jer da se utvrđenje činjenica na kojima se zasniva optužba temelji na nezakonitim dokazima. U kritično vrijeme predmetna dionica ceste da nije bila opremljena prometnim znakom oznake C122 ni C123, koji označavaju dio ceste na kojem se obavlja kontrola brzine vozila prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama. Takvo prikupljanje i obrada osobnih podataka (reg. oz., lice okrivljenika i sl.) da je protivno pozitivnom europskom i hrvatskom pravu, a prije svega Uredbi EU 2016/679 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka, pa da kao takvo predstavlja nezakonit dokaz, jer da se iz tog dokaza saznalo za druge dokaze, konkretno podatke o vozaču, a na njima da se ne može utemeljiti sudska odluka o krivnji. Nadalje je navedeno da takvi dokazi moraju biti pribavljeni i u skladu sa podzakonskim i zakonskim aktima, što da se u konkretnom slučaju odnosi na snimku i sa njome povezani zapisnik o izmjerenoj brzini kretanja, a da je iz sadržaja OPN-a i uopće spisa mora biti jasno i precizno određeno kakvim je uređajem za mjerenje brzine kretanja vozila inkriminirani prekršaj utvrđen, i to što su za svaki od uređaja Pravilnikom o tehničkim mjeriteljskim zahtjevima za mjerila brzine propisani posebni zahtjevi i parametri rada, da bi se mjerenjem pojedinom vrstom uređaja moglo smatrati ispravnim, pa da svako mjerenje koje te zahtjeve ne ispunjava, predstavlja nezakoniti dokaz, a osim toga da se mora izvršiti na zakonom propisani način tako da se njime ne povrjeđuju prava zajamčena drugim propisima.

3. Nadalje je navedeno kako nije uopće jasno kojom vrstom uređaja je mjerenje izvršeno, odnosno prekršaj utvrđen pa da time nije moguće zaključiti da je mjerenje provedeno na ispravan i pouzdan način te kako tvrdi da je način protivan zakonu jer je provedeno bez prethodne obavijesti koja je kao takva propisana Pravilnikom o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama. Pri tome se pozvao na izvješće Agencije za zaštitu osobnih podataka iz koje da proizlazi kako od trenutka početka primjene Uredbe, snimanje fiksnim kamerama da bi bilo zakonito mora biti prethodno označeno na adekvatan način u smislu obavijesti tj. prometnim znakom. Sumirano, da prikupljanje osobnih podataka u bilo koju svrhu mora biti prethodno komunicirano na Uredbu i zakonom propisani način, a potom da se ti podaci mogu dalje nesmetano obrađivati bez obavještavanja i pristanka vlasnika osobnog podatka. Kako je adekvatno označavanje u konkretnom slučaju izostalo da je navedeno prikupljanje i obrada osobnih podataka (reg. vozila, lice okrivljenika) protivno pozitivnom hrvatskom pravu. Smatra da je potrebno pribaviti podatke o vrsti uređaja kojim je mjerenje izvršeno, kao i opremljenosti navedenim prometnim znakovima. Temeljem svega iznesenog te ukazujući na sve istaknute okolnosti okrivljenik je predložio osloboditi ga od optužbe za terećeni prekršaj odnosno kazniti ga najblaže moguće, ne izričući mu bilo kakvu zaštitnu mjeru.

4. Nakon provedenog postupka, analizirajući obranu okrivljenika i sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, sud nalazi utvrđenim da su se u postupanju okrivljenika stekla obilježja prekršaja iz navedenog propisa.

5. Razloge njegove pisane obrane sud nije prihvatio kao činjenično ni pravno utemeljene, niti su oni takve prirode da bi isključili njegovu odgovornost.

6. Okrivljenik ne spori da je navedene prilike upravljao označenim vozilom, niti da je prekoračio dopuštenu brzinu kretanja.

7. Uvidom u zapisnik o izmjerenoj brzini kretanja vozila, koji je priložen, evidentno je kako je brzina kretanja utvrđena uređajem za mjerenje brzine Cordon M2.

8. Uređaj Cordon M2 je tehnički uređaj, koji spada u zakonita mjerila brzine u cestovnom prometu. Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, brzina kretanja vozila utvrđuje se „pomoću uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila, tehničkih uređaja, tahografskog zapisa ili neposrednim praćenjem s vozilom“ (čl.283.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama).

9. Pravilnik o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za mjerila brzine u cestovnom prometu, definira da su mjerila brzine (uključujući radarska, laserska i druga mjerila) uređaji namijenjeni mjerenju brzine vozila (čl.2. i čl.3.).

10. Iz navedenog proizlazi da uređaja Cordon M2 ima status zakonitog mjerila brzine te se njime može službeno utvrđivati brzina vozila, te je u potpunosti jasno kojom vrstom uređaja je mjerenje izvršeno.

11. Osim toga, za navedeni uređaj priložena je i ovjernica pod br. O-03-02176/23, izdana od strane Državnog zavoda za mjeriteljstvo, prema kojoj je valjanost ovjerenog žiga do 30. travnja 2024. g. Time se otklanja mogućnost da bi isti uređaj u vrijeme mjerenja brzine bio neispravan i kao takav predstavljao nezakonit dokaz u postupku.

12. Samim snimanjem brzine kretanja vozila nije povrijeđena Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR), pod uvjetom da se poštuju njezina temeljna načela i da postoji odgovarajući pravni temelj obrade.

13. Da bi obrada – tj. snimanje brzine – bila u skladu s GDPR-om, mora postojati najmanje jedan od pravnih temelja iz članka 6. GDPR (npr. ispunjenje pravne obveze ili javni interes). U praksi, tijela nadležna za nadzor prometa (policija, inspektorat) obradu podataka o brzini provode na temelju zakonskih obveza iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i pripadajućih podzakonskih akata.

14. Ako snimke prikuplja policija, komunalni redari ili drugo tijelo javne vlasti u okviru svojih ovlasti (npr. nadzor prometnih prekršaja), tada se na tu obradu ne primjenjuju pravila Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, pa se snimke ne smatraju nezakonito dobivenim dokazima.

15. Dakle, samo snimanje brzine vozila ne krši GDPR ako postoji zakonski ili drugi propisani temelj (npr. javni interes, pravna obveza), te ako je obrada nužna i ograničena na konkretne, jasno propisane svrhe (sigurnost prometa, sankcioniranje prekršaja), što u konkretnom predmetu nije slučaj.

16. U suprotnom, odnosno ako bi se brzina vozila bilježila bez ikakvog pravnog temelja ili uz prekoračenje zadržavanja i drugih načela, takva bi obrada bila suprotna GDPR-u.

17. U odnosu na postavljanje prometnih znakova oznake C122 ni C123, koji označavaju dio ceste na kojem se obavlja kontrola brzine vozila, potrebno je naglasiti da ne postoji posebna zakonska odredba koja obvezuje postavljanje zasebne obavijesti („radar‐kamera“), iznad i izvan standardnih prometnih znakova ograničenja brzine.

18. U praksi to znači da na svakom dijelu ceste na kojem se kontrola brzine provodi kamerama, moraju biti jasno i pravilno postavljeni prometni znakovi koji ograničavaju brzinu kretanja vozila, koji se postavljaju u skladu sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama.

19. Zakon o sigurnosti prometa na cestama jasno propisuje da se brzina utvrđuje uređajima za mjerenje i da fotografija ili videozapis s podacima o utvrđenoj brzini služe kao dokaz u prekršajnom postupku (čl.283.st.2. i 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama). Nigdje se ne uvjetuje njihova valjanost postojanjem dodatnih obavijesti o kontroli brzine.

20. Vozači moraju biti upozoreni na ograničenje brzine standardnim prometnim znakovima (stalnim ili promjenjivim), ali ne i na činjenicu da se brzina automatski snima kamerama. Nema odredbe koja bi zahtijevala dodatnu najavu ili obavijest o postojanju kamere za kontrolu brzine.

21. Stoga, prigovor da je snimka brzine na kojoj se vidi vozilo i vozač, nezakonit dokaz, nema osnove ni u domaćem ni u EU pravu. Kamere za mjerenje brzine koje postavljaju i koriste nadležna javna tijela (policija, komunalni redari i dr.) smatraju se uređajima propisanim Zakonom o sigurnosti prometa na cestama i njihova snimka je zakonski priznati dokaz, bez obzira na to jesu li postavljeni znakovi C122 ili C123.

22. Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama definira znakove C122 (“kontrola brzine vozila”) i C123 (“nadzor prometa”) kao informativne, ali ne propisuje obvezu njihovog postavljanja radi valjanosti mjerenja ili dokaza (čl.27. Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama). Ti znakovi služe pretežno kao dodatna obavijest vozačima, a njihov izostanak ne odražava se na dokaznu snagu snimke, odnosno ne čini ju nezakonitim dokazom, dok sama zakonska ovlast i postupanje po odredbama ZSPC-a osiguravaju njegovu valjanost.

23. Osim toga, opća uredba (GDPR) ne zabranjuje ni ne ograničava korištenje snimaka u postupku kada je mjerenje provedeno od ovlaštenog tijela u skladu sa zakonom. Javna tijela prikupljaju i obrađuju osobne podatke na temelju zakonske ovlasti, pa se snimke ne smatraju nezakonito pribavljenim dokazima.

24. Iz sadržaja okrivljenikove obrane, proizlazi da utvrđenje djela prekršaja prekoračenja brzine na opisani način ne bi bilo zakonito, a što bi u konačnici bilo protivno općoj svrsi kontrole prometa, a posebno kontrole brzine kretanja vozila, a time i zaštite sigurnosti prometa na cestama.

25. Slijedom tako utvrđenog činjeničnog stanja u postupanju okrivljenika stekla su se obilježja prekršaja iz navedenog propisa, zbog čega je proglašen krivim, kako je to opisano u izreci ove presude, budući je nedvojbeno utvrđeno da je na opisani način prekoračio dozvoljenu brzinu kretanja vozila.

26. Za navedeno djelo prekršaja okrivljenom je izrečena novčana kazna u utvrđenom iznosu sukladno odredbi čl.53.st.6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

27. Za isto djelo prekršaja okrivljenom nije izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima određene kategorije, niti je ona propisana kao zakonska posljedica navedenog postupanja, zbog čega okrivljenik u svojoj obrani nepotrebno predlaže da mu se ne izriče bilo kakva zaštitna mjera.

28. Troškovi prekršajnog postupka izrečeni su u paušalnom iznosu razmjerno složenosti i trajanju postupka.

U Bujama, dana 27. listopada 2025. godine.

Zapisničarka

Jelena Blažanović, v.r.

Sutkinja

Sanja Božić Turina, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Sukladno odredbi čl.244.st.3. Prekršajnog zakona, protiv ove presude nije dopuštena žalba. Presuda je pravomoćna.

O TOME OBAVIJEST:

1. Okrivljeniku i branitelju,

2. Tužitelju,

3. Prekršajna evidencija, po pravomoćnosti,

4. Spis, ovdje.