REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj Gž-901/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Puli-Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Nataše Babić kao predsjednice vijeća, Kristine Pavičić-Sirotić kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća te Biljane Bojanić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljica 1. FK iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i 2. DK iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnica Safeta Ramić- Pozderac, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženih 1. Jago Komerc d.o.o. u stečaju, Split, Velebitska 147, OIB 52122725553, kojega zastupa punomoćnik Mirko Kozina, odvjetnik u Splitu, i 2. Stečajne mase iza Alkom d.o.o. za graditeljstvo u stečaju, Split, Zrinjsko-Frankopanska 64, OIB 39142960054, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odlučujući o žalbi tuženog Jago komerc d.o.o. u stečaju izjavljenoj protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-2956/2023-38 od 16. travnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 27. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženog Jago Komerc d.o.o. u stečaju te se potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 2956/2023-38 od 16. travnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tuženog Jago Komerc d.o.o. u stečaju za naknadom troška žalbe, kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev tužiteljica za naknadom troška odgovora na žalbu, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom presuđeno je:

„I. Proglašava se nedopuštenom ovrha koja se provodi temeljem rješenja o ovrsi javnog bilježnika Ilije Šarića iz Zagreba, posl.br.:Ovrv-1054/13 od 03.12.2013. godine, na slijedećim nekretninama:

-10/10000 suvlasničkog dijela nekretnine (etažno vlasništvo (E-29)) označene kao kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u naravi stambeno-poslovna zgrada u [adresa], Florijana Andrašeca br. 22 i Gorjanska br. 29 površine 1004 m2 i dvorište površine 229 m2, sveukupne površine 1233 m2, s kojim je povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine (etažno vlasništvo (E-29)), i to: parkirno mjesto PM29 smješteno u podrumu-1 građevine, Gorjanska ulica br. 29, površine 11,73 m2, u planu posebnih dijelova označeno plavom bojom, sve upisano u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zemljišnoknjižni odjel Zagreb;

-10/10000 suvlasničkog dijela nekretnine (etažno vlasništvo (E-30)) označene kao kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u naravi stambeno-poslovna zgrada u [adresa], Florijana Andrašeca br. 22 i Gorjanska br. 29 površine 1004 m2 i dvorište površine 229 m2, sveukupne površine 1233 m2, s kojim je povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine (etažno vlasništvo (E-30)), i to: PARKIRNO MJESTO PM30 smješteno u podrumu-1 građevine, Gorjanska ulica br. 29, površine 12,23 m2, u planu posebnih dijelova označeno plavom bojom, sve upisano u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zemljišnoknjižni odjel Zagreb;

-147/10000 suvlasničkog dijela nekretnine (etažno vlasništvo (E-81)) označene kao kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u naravi stambeno-poslovna zgrada u [adresa], Florijana Andrašeca br. 22 i Gorjanska br. 29 površine 1004 m2 i dvorište površine 229 m2, sveukupne površine 1233 m2, s kojim je povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine (etažno vlasništvo (E-81)), i to: STAN oznake S1 smješten na 1. katu građevine - dilatacija "A", Gorjanska ulica br. 29, korisne površine 95,18 m2, koji se sastoji od ulaznog prostora, kuhinje, dnevne sobe i blagovaonice, hodnika, tri sobe, kupaonice i WC-a, u planu posebnih dijelova označeno crvenom bojom, sve upisano u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zemljišnoknjižni odjel Zagreb.

II. Tuženici su dužni tužiteljicama nadoknaditi parnični trošak u iznosu od 66.550,00 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama počev od 16. travnja 2024. g. do isplate po kamatnoj stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.“

2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedenu presudu pobija tuženi Jago Komerc d.o.o. u stečaju zbog pogrešne primjene materijalnog prava, bitne povrede odredbi Zakona o parničnom postupku, a osobito članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku, te podredno zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Tvrdi da su u presudi izostali razlozi o odlučnoj činjenici i to zašto sud smatra da bi prvo tuženik postupao zlonamjerno. Ponavlja navode iznijete tijekom postupka i to da je prijedlog tužiteljica za uknjižbom prava vlasništva od 23. rujna 2008. odbijen pravomoćnim i ovršnim rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 1. rujna 2010., da tužiteljice neistinito navode u svojoj tužbi da je prvo tuženiku kao ovrhovoditelju moralo biti poznato da treće osobe odnosno tužiteljice polažu svoje pravo vlasništva na predmetnim nekretninama" pozivajući se na prijedlog tužiteljica za uknjižbu od 23. rujna 2008., da tužiteljice od 1. siječnja 2011. pa sve do 4. travnja 2014. nisu podnijele prijedlog za uknjižbu prava vlasništva te da u trenutku pokretanja ovršnog postupka od strane prvo tuženika kao ovrhovoditelja, nije bila upisana niti jedna aktivna plomba u odnosu na nekretnine koje su predmet osporene ovrhe, da tužiteljice na temelju kupoprodajnog ugovora i njegova aneksa sklopljenim s drugo tuženikom imaju samo obveznopravni zahtjev, a sve iz razloga što tužiteljice kao treće osobe nemaju takvo pravo na predmetu ovrhe koje sprječava ovrhu (stvarno pravo). Navodi da u predmetnom slučaju nisu saslušani bivši direktor Jago Komerc d.o.o. u stečaju a niti njegov stečajni upravitelj pa da se ne može prihvatiti zaključak da bi bivši direktor tuženika imao saznanja o tome da nekretnina ne bi bila vlasništvo drugo tuženika. Ukazuje da iz sadržaja relevantnih odredbi ZV-a proizlazi da se o stjecanju prava vlasništva na predmetnim nekretninama od strane tužiteljica temeljem ugovora može govoriti tek u slučaju da su svoje pravo koje proizlazi iz tog pravnog posla uknjižile u zemljišne knjige. Ukazuje da su oba tuženika pravne osobe u stečaju, pa da je prilikom donošenja odluke bilo potrebno voditi računa o odredbama Stečajnog zakona koji je lex specialis, da su tužiteljice ukoliko su smatrale da imaju razlučno pravo na stečajnom masi drugo tuženika, to su trebale prijaviti, što očito nisu učinile, jer stečajna upraviteljica nije u svom izvješću navela da postaju izlučna prava trećih osoba. Ukazuje da su u predmetnom slučaju nije proveo test razmjernosti.

Obzirom na navedeno, predlaže da sud drugoga stupnja njegovu žalbu uvaži, presudu preinači sukladno njegovim žalbenim navodima. Potražuje troškove žalbe.

3. Sa žalbom tuženog Jago Komerca d.o.o. u stečaju postupljeno je na temelju odredbe članka 359. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje: ZPP).

3.1. U svom odgovoru na žalbu, tužiteljice se istoj u cijelosti protive ističući da je neosnovana i predlažu njeno odbijanje. Potražuju troškove odgovora na žalbu.

4. Žalba tuženog Jago Komerca d.o.o. u stečaju nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljica istaknut u odnosu na tuženike, radi proglašenja nedopuštenom ovrhe koja se kod prvostupanjskog suda vodi pod poslovnim brojem Ovr-1417/2013, a sve temeljem rješenja o ovrsi javnog bilježnika Jasne Matačić iz Splita poslovni broj Ovrv-76/2013 od 29. ožujka 2013., i to na nekretninama pobliže opisanim pod točkom I. izreke prvostupanjske presude.

5.1. Radi se o nekretninama koje se vode na imenu tuženog Stečajne mase iza Alkom d.o.o. za graditeljstvo u stečaju (stranica 10 do 17 prvostupanjskog spisa), a rješenje o ovrsi javnog bilježnika Jasne Matačić iz Splita poslovni broj Ovrv-76/13 od 29. ožujka 2013. donijeto je u pravcu naplate potraživanja tuženog Jago Komerca d.o.o. u stečaju koje ima prema tuženom Stečajnoj masi iza Alkom d.o.o. za graditeljstvo u stečaju u iznosu od 209.249,38 kn. Na pokretanje predmetnog parničnog postupka, tužiteljice kao treće osobe - obzirom su tvrdile da imaju pravo koje sprječava ovrhu, upućene su rješenjem prvostupanjskog suda od 15. svibnja 2014. (stranica 9 prvostupanjskog spisa).

6. Odlučujući o tako postavljenom tužbenom zahtjevu tužiteljica, prvostupanjski je sud ocjenom provedenih dokaza (članak 8. ZPP), i to materijalne dokumentacije koja prileži predmetu te personalnih dokaza - iskaza saslušanih svjedoka (stečajne upraviteljice tuženog Stečajne mase iza Alkom d.o.o. za graditeljstvo u stečaju, ČK, bivšeg direktora istog tuženog RK i CK) te tužiteljica, kao parničnih stranaka - kojim iskazima kao suglasnim u bitnom poklanja vjeru, zahtjev istih u cijelosti je prihvatio kao osnovan, uz zaključak u osnovnom, da su tužiteljice sklapanjem Kupoprodajnog ugovora s tuženim Stečajnom masom iza Alkom d.o.o. za graditeljstvo u stečaju - radi se o Ugovoru koji je sklopljen 29. prosinca 2005. a kojim tuženik, u svojstvu prodavatelja, tužiteljicama, kao kupcima, prodaje nekretnine koje su predmet ovog postupka za kupoprodajnu cijenu u iznosu od 292.460,80 eur (članak 4. Ugovora) i njegova Dodatka - radi se o dodatku osnovnog Ugovora o kupoprodaji, koji je sklopljen 30. kolovoza 2007. između tužiteljica i tuženog Stečajne mase iza Alkom d.o.o. za graditeljstvo u stečaju, kojim su specificirane oznake nekretnina koje su predmet kupoprodaje te kojim prodavatelj potvrđuje da su kupci u cijelosti isplatili kupoprodajnu cijenu za predmetne nekretnine u iznosu od 292.460,80 eur, imale valjan osnov za upis svog prava vlasništva na predmetnim nekretninama koje u naravi predstavljaju dva parkirna mjesta u stambeno-poslovnoj zgradi na adresi u [adresa] i [adresa], oba smještena u podrumu - 1 građevine, [adresa], jedno površine 11,73 m[2] a drugo površine 12,23 m , te u istoj zgradi stan površine 95,18 m[2] .

6.1. Obzirom je tuženi Stečajna masa iza Alkom d.o.o. za graditeljstvo u stečaju 24. rujna 2008. izdao Tabularnu izjavu tužiteljicama, kojom ih je ovlastio da uknjiže u zemljišnim knjigama svoje pravo vlasništva na predmetnim nekretninama, koji su prijedlog za uknjižbu tužiteljice podnijele nadležnom prvostupanjskom sudu 23. rujna 2008., a koji je prijedlog pravomoćno odbijen rješenjem istog suda poslovni broj Z- 54271/2008 od 1. rujna 2010. (stranica 268 do 269 prvostupanjskog spisa) - jer je utvrđeno da tuženi Stečajna masa iza Alkom d.o.o. za graditeljstvo u stečaju, kao prodavatelj, nije uknjižen kao vlasnik nekretnina koje su predmet kupoprodaje kao i da u zemljišnoj knjizi ne postoje upisani posebni dijelovi nekretnina obzirom da nije upisana etažirana novoizgrađena stambeno-poslovna zgrada, prvostupanjski sud nadalje zaključuje da, iako je tuženi Stečajna masa iza Alkom d.o.o. za graditeljstvo u stečaju u trenutku pokretanja predmetnog ovršnog postupka bio upisan vlasnikom predmetnih nekretnina, on više nije bio njihov stvarni vlasnik, pa je tuženi Jago Komerc d.o.o. u stečaju podnošenjem prijedloga za ovrhu na predmetnim nekretninama postupao nesavjesno i nepošteno odnosno zlouporabio je svoje pravo jer je znao (koja činjenica proizlazi iz iskaza svjedoka kojima sud poklanja vjeru) da upisane nekretnine više nisu vlasništvo tuženog Stečajne mase iza Alkom d.o.o. za graditeljstvo u stečaju nego upravo vlasništvo tužiteljica. U pravcu svog zaključka sud se poziva na načelo zaštite povjerenja u istinitost zemljišnih knjiga, koje može uživati samo i isključivo onaj tko nije imao razloga posumnjati da postoji pravo trećega na predmetnim nekretninama, a tuženi Jago Komerc d.o.o. u stečaju ne samo da je imao razloga posumnjati u prava koje tužiteljice polažu na predmetnim nekretninama, već je znao da su one njima prodane i predane.

7. Ispitavši prvostupanjsku presudu u granicama razloga određenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnoga prava prema članku 365. stavku 2. ZPP, ovaj je drugostupanjski sud ocijenio da je prvostupanjska presuda pravilna i zakonita. Činjenice bitne za odluku o zahtjevu tužiteljica pravilno su utvrđene i na tako utvrđeno činjenično stanje materijalno pravo pravilno je primijenjeno.

7.1. Pritom, prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, obzirom da su u pobijanoj presudi navedeni dovoljno jasni razlozi o odlučnim činjenicama, obrazloženje istih nije proturječno niti nejasno, a niti o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, zbog čega pobijana presuda i rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati njihova zakonitost i pravilnost.

8. Ovdje se posebno ističe da je tuženi Stečajna masa iza Alkom d.o.o. za graditeljstvo u stečaju u svom odgovoru potvrdio činjenične navode tužbe tužiteljica, a protiv gore opisane presude nije izjavio žalbu, pa je u odnosu na istog presuda stekla svojstvo pravomoćnosti.

9. Suprotno žalbenim navodima tuženog Jago Komerca d.o.o. u stečaju, prvostupanjski je sud pravilno zaključio temeljem utvrđenog činjeničnog stanja da tužiteljice imaju pravo koje sprječava provođenje ovršnog postupka koji je isti pokrenuo na nekretninama koje su u tom trenutku nesporno bile upisane u zemljišnim knjigama na ime tuženog Stečajne mase iza Alkom d.o.o. za graditeljstvo u stečaju, a radi naplate njegove novčane tražbine koju ima prema istom tuženiku, jer je pravilno zaključio da tuženi Stečajna masa iza Alkom d.o.o. za graditeljstvo u stečaju ne štiti načelo povjerenja u zemljišne knjige, obzirom je znao, odnosno mogao je znati, da su tužiteljice predmjevane vlasnice predmetnih nekretnina, pa je posljedično pravilno postupio kada je tužbeni zahtjev tužiteljica usmjeren na proglašenje nedopuštenom ovrhe koja se kod prvostupanjskog suda vodi pod poslovnim brojem Ovr-1417/2013 na nekretninama pobliže opisanim kao pod točkom I. izreke predmetne presude, prihvatio kao osnovan.

10. Naime, prema odredbi članka 59. stavka 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 6/2024. - dalje: OZ) osoba koja tvrdi da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprečava ovrhu, može zatražiti da se ovrha proglasi nedopuštenom. Tužiteljice su rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj Ovrj-582/2014 upućene na pokretanje ovog postupka.

10.1. Odredbom članka 119. stavka 1. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2024., 81/2015. i 94/2017.) propisano je da se vlasništvo nekretnine stječe zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjeg vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja; dok je odredbom članka 120. stavak 1. istog Zakona propisano da se vlasništvo na nekretninama stječe uknjižbom u zemljišnu knjigu osim ako zakon ne određuje što drugo.

10.2. Člankom 166. stavkom 1. ZVVDSP propisano je da onaj tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit način stjecanja stvari smatrat će se vlasnikom te stvari (predmnijevani vlasnik) prema osobi koja stvar posjeduje bez pravnog temelja ili na slabijem pravnom temelju.

10.3. Vrhovni sud Republike Hrvatske je u svojoj odluci poslovni broj Rev-3263/2016- 2 od 22. ožujka 2017. jasno istaknuo da predmnijevano vlasništvo jeste pravo koje sprječava ovrhu u smislu odredbi OZ, jer „kada je tužitelj istinit, zakonit i pošten posjednik sporne nekretnine, kada se sukladno odredbi članka 166. ima smatrati predmnijevanim vlasnikom po ocjeni ovog suda provođenjem ovrhe protiv osobe koja je samo formalni vlasnik sporne nekretnine, zadire se u pravo na mirno uživanje dobara tužitelja kao treće osobe pa stoga sukladno odredbi članka 1. Protokola 1. uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ broj 18/1997., 6/1999., 14/2002., 13/2003., 9/2005., 1/2006. i 2/2010.) ima pravo na zaštitu tog svog prava protiv ovrhovoditelja i upisanog vlasnika sporne nekretnine“.

10.4. Predmnjevani vlasnik može uspješno štititi svoje pravo na predmetu ovrhe kada u postupku dokaže da je ovrhovoditelj (ovdje tuženi Jago Komerc d.o.o. u stečaju) bio nesavjestan, nepošten, odnosno da je zloupotrijebio svoje pravo (pravno shvaćanje Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzeto na sjednici 22. veljače 2018.).

11. U konkretnom slučaju tužiteljice se pojavljuje kao pretpostavljene ili predmnjevane vlasnice predmetnih nekretnina, jer su temeljem Kupoprodajnog ugovora s drugo tuženikom 29. prosinca 2005. i Dodatkom tog ugovora od 30. kolovoza 2007. stekle valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva istih, nalaze se u njihovom posjedu, pa su i po ocijeni ovog suda drugoga stupnja dokazale postojanje svog predmnijevanog prava vlasništva na predmetnim nekretninama odnosno, dokazale su, suprotno žalbenim navodima tuženog Jago Komerca d.o.o. u stečaju je da na predmetu imaju pravo koje sprječava provođenje ovrhe.

12. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da tuženi Jago Komerc d.o.o. u stečaju u odnosu na predmetne nekretnine nije postupao savjesno i pošteno odnosno da je zloupotrijebio svoje pravo, jer iz provedenih dokaza, posebno iskaza svjedoka - stečajne upraviteljice tuženog Stečajne mase iza Alkom d.o.o. za graditeljstvo u stečaju i bivših zaposlenika istog tuženika, koji iskazi su u suglasnosti i s iskazima tužiteljica, proizlazi da je u trenutku pokretanja predmetnog ovršnog postupka morao znati, odnosno znao je da su predmetne nekretnine koje u naravi predstavljaju stan i dvije garaže, prodane upravo tužiteljicama, koje ih od 2008. drže do danas drže u nesmetanom posjedu, za njih uredno plaćaju sve obveze, pa čak i iznajmljuju trećim osobama – u tom pravcu s nadležnim osobama tuženog Jago Komerca d.o.o. u stečaju je i razgovarano i vođeni su pregovori.

13. U odnosu na žalbeni navod tuženog Jago Komerca d.o.o. u stečaju da je prijedlog tužiteljica za uknjižbom prava vlasništva od 23. rujna 2008. odbijen pravomoćnim i ovršnim rješenjem prvostupanjskog suda od 1. rujna 2010. te da u trenutku kada je pokrenuo predmetni ovršni postupak na nekretninama koje su predmet ovrhe nije bila upisana niti jedna aktivna plomba, valja reći, da te okolnosti nisu sporne, ali one tuženog Jago Komerca d.o.o. u stečaju ne mogu dovesti u povoljniju pravnu i procesnu situaciju u odnosu na istaknuti tužbeni zahtjev tužiteljice, koji je pravilno prihvaćen kao osnovan, jer je u trenutku pokretanja predmetnog ovršnog postupka, u zemljišnoj knjizi bilo je evidentirano da su tužiteljice s danom 23. rujna 2008. podnijele prijedlog za uknjižbu svog prava vlasništva na nekretninama koje su bile predmet kupoprodaje – radi se o prijedlogu zaprimljenom pod poslovnim brojem Z-45357/2008, pa je tuženi Jago Komerc d.o.o. u stečaju i po stavu ovog suda drugoga stupnja imao dovoljno razloga za posumnjati, neovisno što je taj prijedlog odbijen, da je ono što je upisano u zemljišne knjige u pogledu predmetnih nekretnina nepotpuno ili različito od izvanknjižnog stanja, odnosno da treće osobe polažu prava na nekretnine, na kojima pokreću ovršni postupak radi namirenja svoje tražbine – to sve uz prethodno navedenu utvrđenu okolnost da je s nadležnim osobama prvo tuženika i pregovarano i na to im ukazivano. Dakle, sud je pravilno zaključio da tuženog Jago Komerc d.o.o. u stečaju ne štiti načelo zaštite povjerenja u zemljišne knjige.

14. Prvostupanjski je sud po pravnom shvaćanju ovoga suda drugoga stupnja, dostatno raspravio postupanje stranaka s aspekta savjesnosti u pravnom prometu, ocjenjujući pri tom i (ne)savjesnosti tuženog Jago Komerca d.o.o. u stečaju u smislu načela zaštite povjerenja u zemljišne knjige, time da se tuženi Jago Komerc d.o.o. u stečaju ne može sada s uspjehom pozivati na okolnost da njegov direktor a niti stečajni upravitelj nisu saslušani tijekom postupka, pa da je neosnovan zaključak suda prvoga stupnja da su imali saznanja da predmetne nekretnine ne bi bile vlasništvo tuženog Stečajne mase iza Alkom d.o.o. za graditeljstvo u stečaju. Naime, dokazni prijedlog u pravcu saslušanja prethodno navedenih osoba tuženi Jago Komerc d.o.o. u stečaju nije niti predlagao.

15. Točno je da je nad tuženicima tijekom trajanja ovog postupka otvoren stečaj te da su tužiteljice, koje tvrde da imaju stvarna prava na nekretnina tuženog Stečajne mase iza Alkom d.o.o. za graditeljstvo u stečaju trebale radi zaštite tih svojih prava obratiti se stečajnom upravitelju sa zahtjevom da mu se preda predmet koji nije dio stečajne mase. Iz stanja predmeta ne proizlazi da su tužiteljice na taj način postupile, a niti iz iskaza stečajne upraviteljice tuženog Stečajne mase iza Alkom d.o.o. za graditeljstvo u stečaju, odnosno iz stanja predmeta ne proizlazi da je ona u popisu imovine stečajnog dužnika navela da postoje izlučna prava trećih osoba. Međutim, ti žalbeni navodi ne dovode u pitanje pravilnost i zakonitost predmetne presude, jer se ne radi o navodima koje s uspjehom može isticati tuženi Jago Komerc d.o.o. u stečaju, već eventualno tuženi Stečajna masa iza Alkom d.o.o. za graditeljstvo u stečaju prema kojima tužiteljice polažu prava na koja ukazuje tuženi Jago Komerc d.o.o. u stečaju sadržajem svoje žalbe, a što tuženi Stečajna masa iza Alkom d.o.o. za graditeljstvo u stečaju tijekom postupka nije učinio. Također, valja reći da tužiteljice nisu bile dužne zahtjevom za izlučenje obratiti se tuženom Jago Komercu d.o.o. u stečaju, jer predmetne nekretnine ne pripadaju imovini tuženog Jago Komerca d.o.o. u stečaju kao stečajnog dužnika.

16. Iz okolnosti predmetnom slučaja, suprotno žalbenim navodima tuženog Jago Komerca d.o.o. u stečaju, ne proizlazi da je na štetu tuženog Stečajne mase iza Alkom d.o.o. za graditeljstvo u stečaju povrijeđeno načelo razmjernosti, ono zaštićeno člankom 1. Protokola 1. Konvencije za zaštitu temeljnih ljudskih prava i sloboda.

17. I odluka o troškovima postupka pravilna je i zakonita, jer je po osnovu pravilno utemeljena na odredbama članka 154. stavka 2. i članka 155. ZPP, a po visini je pravilno odmjerena sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/2023.).

18. Ostali žalbeni navodi ne dovode u pitanje pravilnost i zakonitost predmetne presude.

19. Slijedom iznijetog, kako je prvostupanjski sud na pravilno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno pravo i kako pri tome nije počinio ni one bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je valjalo odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP presuditi kao u izreci ove presude.

20. Odluka o troškovima žalbe temelji se na odredbi članka 166. stavka 1. u vezi s člankom 154. stavkom 1. ZPP.

U Puli-Pola 27. listopada 2025.

Predsjednica vijeća:

Nataša Babić