Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-119/2024-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Ksenije Jakovčević, kao predsjednice vijeća, Lidije Bošnjaković, kao člana vijeća i suca izvjestitelja te Jadranke Matić kao člana vijeća, u pravnoj stvari I. ovrhovoditelja [obrt], vl. CJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Mariji Cvitanušić, odvjetnici u Zagrebu i II. ovrhovoditelja Verbriefung & Co. d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Hribarov prilaz 6/A, OIB: 50053576872, zastupanog po punomoćniku Nikoli Remenaru, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Remenar j.t.d. sa sjedištem u Zagrebu, protiv I. ovršenika EJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. ovršenice UJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćniku Ivici Škunci, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Suić & Škunca d.o.o. u Zagrebu, Pisarnica Zaprešić, radi ovrhe, odlučujući o žalbi I. i II. ovršenika protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-22/2014-240 od 3. listopada 2023. i rješenja istog suda poslovni broj Ovrv-22/2014-235 od 6. listopada 2023., u sjednici vijeća dana 28. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se kao neosnovana žalba I. i II. ovršenika i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-22/2014-240 od 3. listopada 2023.

II Odbija se kao neosnovana žalba I. i II. ovršenika i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovrv-22/2014-235 od 6. listopada 2023.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem od 3. listopada 2023., odbijen je prijedlog I. i II. ovršenika od 27. rujna 2023. za odgodom ovrhe kao neosnovan.

1.1. Rješenjem istog suda posl. br. Ovrv-22/14-235 od 6. listopada 2023., nekretnina I i II ovršenika pobliže označena u izreci dosuđena je ovrhovoditelju Verbriefung & co. d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Hribarov prilaz 6 A, OIB: 50053576872, kao kupcu, za iznos od 147.000,00 eura[1] / 1.107.571,50 kuna, (toč. I) te je isti kao kupac oslobođen polaganja kupovnine osim u dijelu eventualno prijavljenih tražbina koje se prvenstveno namiruje sukladno odredbi čl. 106. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 57/96, 29/99 i 173/03: dalje u tekstu: OZ), (toč. II) Točkom III. odlučeno je da će nakon pravomoćnosti ovog rješenja i nakon što kupac položi eventualni ostatak kupovnine u zemljišnoj knjizi će se izvršiti upis prava vlasništva u korist te će se brisati uknjižbe založnih prva i zabilježbe spora kako je to pobliže navedeno . U točki IV. odlučeno je da će nakon pravomoćnosti ovog rješenja i nakon što kupac položi eventualni ostatak kupovnine nekretnina opisana u točki I. izreke rješenja će se predati kupcu o čemu će biti odlučeno posebnim zaključkom o predaji nekretnine. a u točki V nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda izvršiti zabilježbu dosude na nekretnini iz točke I. izreke rješenja prije pravomoćnosti tog rješenja.

2. Protiv navedenih rješenja žale se ovršenici ne navodeći određeno žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. toč.1-3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP), koji se primjenjuje na temelju odredbe čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20, dalje: OZ). Predlažu usvojiti žalbu i preinačiti pobijano rješenje te odgoditi ovršni postupak.

3. Žalba su neosnovana.

4. Ispitujući pobijane odluke suda prvog stupnja, kao i postupak koji im je prethodio, nije utvrđeno da je sud prvog stupnja počinio ijednu apsolutno bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koju ovaj žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti u smislu čl. 365. st. 2. ZPP-a.

5. Prvostupanjski sud odbio je prijedlog za odgodom ovrhe nakon što je utvrdio da nisu kumulativno ispunjene zakonske pretpostavke iz čl. 65. OZ-a, a to utvrđenje u žalbi ovršenici osporavaju navodeći kako razlog koji upućuje na osnovanost odgode ovrhe predstavlja činjenica da je vrijednost nekretnine pogrešno utvrđena kao i da su postojali razlozi za prekid postupka u odnosu na I. ovrhovoditelja koji je prestao postojati, te da sama činjenica da je predmetna nekretnina prodana na drugoj javnoj dražbi predstavlja sama po sebi dovoljan dokaz da je za ovršenike nastala nenadoknadiva šteta.

6. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a je propisano da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, uz ispunjenje jedne od pretpostavki iz toč. 1.

– 11. istog članka.

7. Žalbeni razlozi koji se odnose na postupak utvrđenja vrijednosti nekretnine ne predstavljaju niti jedan od zakonom predviđenih razloga iz čl. 65. toč. 1. – 11. OZ-a za odgodu ovrhe.

8. Nadalje žalbeni navod koji se odnose na prestanak postojanja I ovršenika tj. Obrta u vlasništvu I ovršenika također su neosnovani budući da čl. 1 st. 3 Zakona o obrtu propisano je da je obrtnik fizička osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti u svoje ime i za svoj račun. Prema tome obrtnička radnja nije pravna osoba i kao takva nema pravnu osobnost, pa je u tom smislu neodlučno da li i nadalje postoji ili ne. Fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost (između ostalog i obrtnik), kao i svaka druga fizička osoba, odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom.

9. Stoga neosnovano ovršenici smatraju da je u postupku trebalo doći do prekida postupka te da je postupak nakon prestanka obrta u vlasništvu I ovršenika EJ protuzakonito vođen.

10. Sama žalbena tvrdnja da bi provedbom ovrhe prodajom predmetne nekretnine za ovršenike nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, nije dovoljna osnova za odgodu ovrhe, kako to pogrešno smatraju ovršenici.

11. Naime, nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta koju ovršenik mora učiniti vjerojatnom kada predlaže odgodu ovrhe, ne može biti šteta koja po samom tijeku stvari nastaje u ovršnom postupku koji je po svojoj naravi postupak prisilnog ostvarenja tražbine ovrhovoditelja, već se mora raditi o vjerojatnosti štete u većem opsegu. Vjerojatnost opasnosti trpljenja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, kao razlog za odgodu, ovršenik pod 2) je morao prijedlogom učiniti na jasan i određeni način, i to okolnostima koje konkretno ukazuju na tu vjerojatnost. Pritom je morao učiniti vjerojatnim i da bi se nastupanje štete upravo otklonilo odgodom ovrhe, a ovršenik predmetno ničim ne dokazuje, već smatra da je njegovom prijedlogu trebalo udovoljiti zbog činjenice da je ovrha provedena i nekretnina prodana. Naime, nesumnjivo je da ovršenik provedbom ovrhe u ovom postupku trpi štetu budući da je ovršni postupak sam po sebi tegoban za ovršenika, te tijekom istog valja paziti na njihovo dostojanstvo i pravo (čl. 6. OZ-a), međutim, isti je nužan kako bi se mogla ostvariti tražbina ovrhovoditelja, budući da je ovršenici odbijaju ostvariti dobrovoljno. Naime, ovršne radnje u ovom postupku su, između ostalog, prodaja nekretnine, što ovršenici očito subjektivno doživljavaju kao gubitak nekretnine, pa kada bi taj vid štete bio odlučan, ne bi bilo moguće provesti ovrhu na nekretnini u ovakvim slučajevima.

12. Stoga je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da nisu kumulativno ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe, zbog čega je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP- a žalba protiv rješenja kojim je odbijen prijedlog za odgodom ovrhe ,odbijena kao neosnovana.

13. U odnosu na rješenje o dosudi koje ovršenici pobijaju prvenstveno iz razloga što je isto doneseno nakon što su neposredno prije održavanja ročišta za drugu javnu dražbu putem e. komunikacije podnijeli zahtjev za izuzeće sutkinje Josipe Pajić kao uređujuće sutkinje kao i za izuzećem predsjednice Općinskog suda u Zagrebu, utvrđeno je da je pobijano rješenje pravilno i zakonito.

14. Naime kako to proizlazi iz zapisnika sa ročišta od 3. listopada 2023. uređujući sudac je nakon što je saznao da je stavljen zahtjev za njegovo izuzeće donio rješenje o nastavku postupka iz čl. 75. st. 2. ZPP-a i nastavio s radom pravilno ocjenjujući da je zahtjev za izuzećem očito neosnovan i da je postavljen radi sprječavanja ili ometanja suda u poduzimanju druge javne dražbe i usmjeren na odugovlačenje postupka.

15. O prijedlogu za izuzećem odlučeno je rješenjem predsjednika suda posl. br. Su- 1513/2023-8 od 12. ožujka 2024., kojim je utvrđeno da ne postoji niti jedan od razloga koji bi doveo u pitanje nepristranost u postupanju uređujućeg suca prvog stupnja.

16. O zahtjevu za izuzećem predsjednika suda odlučeno je rješenjem predsjednika Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Su-106/2024-3 od 28 veljače 2024. kojim je taj prijedlog odbačen kao nedopušten budući da je o istom već ranije odlučeno.

17. Budući da zahtjev za izuzećem nije bio prihvaćen to neosnovano žalitelji smatraju da je u postupku počinjena apsolutno bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 1. ZPP-a.

18. U preostalom dijelu žalitelji i u žalbi protiv rješenja o dosudi ponavljaju žalbene navode o tome da u postupku sudjeluje kao ovrhovoditelj obrt koji više ne postoji na koje žalbene navode je ovaj sud odgovorio kao u ranije danom obrazloženju.

19. Iz navedenih razloga pobijana rješenja potvrđena su temeljem čl. 380. toč. 2. kao u izreci.

U Zagrebu 28. listopada 2025.

Predsjednik vijeća:

Ksenija Jakovčević