Poslovni broj: P-767/2022-39

Republika Hrvatska

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji Mariji Bušković, u pravnoj stvari u pravnoj stvari tuţitelja 1. LE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i 2. ZE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupa punomoćnik Dubravko Arapović, odvjetnik iz Dubrovnika, protiv tuţenica LEE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Cvjetko Rihter, odvjetnik iz Dubrovnika, radi utvrĎenja prava sluţnosti i uknjiţbe, nakon odrţane javne glavne rasprave zaključene 17. rujna 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tuţitelja, punomoćnike tuţenice i tuţenice, 27. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Prihvaća se zahtjev tuţitelja:

¨UtvrĎuje se postojanje negativne stvarne sluţnosti zabrane graĎenja – povisivanja ravnog krova i postavljanja nadstrešnice odnosno zabrana postavljanja bilo kakvog objekta koji bi prelazio razinu ceste na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja negativna sluţnost je ustanovljena u korist k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to cijelim dijelom parkirališta koje se nalazi na ravnom krovu apartmana – stanova k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].¨.

II. Prihvaća se zahtjev tuţitelja:

¨Duţna je tuţenica LEE, OIB: [osobni identifikacijski broj], trpjeti uknjiţbu prava negativne sluţnosti zabrane graĎenja povisivanja ravnog krova i postavljanja nadstrešnice odnosno zabrana postavljanja bilo kakvog objekta koji bi prelazio razinu ceste na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja negativna sluţnost je ustanovljena u korist k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to cijelim dijelom parkirališta koje se nalazi na ravnom krovu apartmana – stanova k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. ¨.

III. Nalaţe se tuţenici u roku od 15 dana isplatiti tuţiteljima na ime nadoknade troška postupka iznos od 3.354,61 eura sa zateznom kamatom tekućom od 28. listopada 2025. do isplate po stopi koja se odreĎuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloţenje

1.1. Tuţitelji u tuţbi podnesenoj ovom sudu 28. listopada 2022. i tijekom postupka tvrde da su vlasnici (suvlasnici) nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi stambene zgrade, garaţe, izgraĎenog zemljišta i dvorišta, a na kojima je ustanovljeno etaţno vlasništvo njihovih stanova u predmetnoj zgradi, dok je tuţenica vlasnica k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja u naravi predstavlja tri etaţe – apartmane u prizemlju zgrade s pripadajućim parkirališnim mjestima na ravnom krovu zgrade. Pojašnjavaju da su ove nekretnine susjedne nekretnine i da postojeća parkirna mjesta na ravnom krovu zgrade tuţenice ne prelaze razinu ceste koja se nalazi na sjevernoj strani tih parcela. Navode da je tuţenica 12. listopada 2021. potpisala ovjerenu izjavu, istovjetnu kao njen suprug prije, a kojom se obvezala da će na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgraditi samo parkiralište odnosno da sve što se na tim parcelama bude ubuduće radilo neće prelaziti razinu ceste koja se nalazi na sjevernoj strani tih parcela, s tim da su ove izjave dane sukladno dogovoru stranaka o negraĎenju i nepovisivanju ravnog krova k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji su poštovali preko 25 godina.

1.2. Obzirom tuţenica nije pristala potpisati ugovor o osnivanju ove sluţnosti, a što su je pozvali učiniti 14. veljače 2022., predlaţu utvrditi postojanje sluţnosti obvezu iste da trpi uknjiţbu sluţnosti, sve kako je navedeno u točki I. i II. izreke ove presude.

2.1. U odgovoru na tuţbu i tijekom postupka tuţenica ističe prigovor nedostatka pasivne legitimacije jer je prodala nekretninu Ugovorom o kupoprodaji nekretnina od 21. listopada 2022., time prije predaje tuţbe tuţitelja u ovom predmetu. Tvrdi da navedena sluţnost nikada nije ugovorena ikakvim ugovorom, dok je ona odbila potpisati ponuĎeni ugovor o osnivanju iste. Navodi da su ona i njen pokojni suprug potpisali spomenute izjave zbog pritiska tuţitelja no da su iste potpisali samo u svoje ime te su, dok su bili vlasnici predmetne nekretnine, postupali sukladno izjavama i nikada nisu imali ţelju ili namjeru više od izgraĎenog graditi pa im stoga ni davanje ovakvih izjava nije bilo problematično. Smatra da navedenim izjavama nisu pristali na nikakvu sluţnost niti je ista ikada ugovorena pa da novi vlasnici nekretnine mogu, ukoliko ţele i ishode potrebne dozvole, graditi na nekretnini.

2.2. Slijedom navedenog, tuţenica predlaţe odbiti zahtjeve tuţitelja i naloţiti istima da joj nadoknade troškove postupka.

3.1. Tijekom glavne rasprave pročitan je nacrt Ugovora o ustanovljenju negativne stvarne sluţnosti, izjava tuţenice od 12. listopada 2021., izvadci iz zemljišnih knjiga, poziv na sklapanje ugovora i ovjeru potpisa od 14. veljače 2022. s povratnicom, rješenje ovog suda poslovni broj Z-11855/2022 od 31. listopada 2022., pregledan USB s fotografijama nekretnine, Ugovor o prodaji nekretnine od 7. prosinca 1998., Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 22. listopada 2021., prijedlog za upis zabiljeţbe spora od 28. listopada 2022., rješenje o nasljeĎivanju koje je 26. lipnja 2017. pod poslovnim brojem O-921/17 donio BE, javni biljeţnik u Dubrovniku, izjavu o uspostavi posebnih dijelova nekretnine od 24. rujna 2021., potvrdu o samostalnim uporabnim cjelinama od 20. rujna 2021., Sporazum o osnivanju zaloţnog prava na nekretninama od 25. listopada 2022., Ugovor o kreditu od 25. listopada 2022., izvadak iz sudskog registra, Ugovor o kreditu od 20. lipnja 2003., saslušane su stranke te je provedene geodetsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku geodetske stuke – dipl. ing. geod. HE.

3.2. Obzirom je činjenično stanje utvrĎeno temeljem provedenih dokaza, daljnji dokazi nisu izvoĎeni jer je ocijenjeno da bi isto bilo protivno načelu ekonomičnosti postupka, dok su prigovori tuţenice na geodetsko vještačenje i prijedlog za dopunu istog ocijenjeni neosnovanim iz razloga koji će se u nastavku obrazloţiti.

3.3. Ocjenom svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 84/08, 57/11, 25/13, 70/19, dalje u tekstu: ZPP), utvrĎeno je da su zahtjevi tuţitelja osnovani.

4. Predmet spora je utvrĎenje postojanja i uknjiţbe negativne stvarne sluţnosti

- zabrane graĎenja – povisivanja ravnog krova i postavljanja nadstrešnice odnosno zabrana postavljanja bilo kakvog objekta koji bi prelazio razinu ceste na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja negativna sluţnost je ustanovljena u korist k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to cijelim dijelom parkirališta koje se nalazi na ravnom krovu apartmana – stanova k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

5. IzmeĎu stranaka nije sporno:

- da su tuţitelji vlasnici nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je tuţenica bila vlasnice nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je istu prodala i da više nije uknjiţena vlasnica nekretnine,

- da su tuţenica i njen pok. suprug kao vlasnici nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dali izjavu tuţiteljima da neće na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgraditi samo parkiralište odnosno da sve što se na tim parcelama bude ubuduće radilo neće prelaziti razinu ceste koja se nalazi na sjevernoj strani tih parcela,

- da su tuţitelji tuţenici 2022., prije podnošenja tuţbe, ponudili potpisivanje ugovora o osnivanju predmetne sluţnosti i

- da stranke nikada nisu potpisale ugovor o osnivanju sluţnosti.

6. IzmeĎu stranaka je sporno:

- legitimacija tuţenice u odnosu na zahtjev tuţitelja obzirom je nekretninu prodala trećim osobama te

- je li ikada postojala volja i suglasnost tuţenice i njenog supruga za osnivanje predmetne sluţnosti.

7.1. U odnosu na legitimaciju tuţenice u ovom postupku ukazuje se da je pregledom izvatka iz zemljišne knjige (list 94 spisa) utvrĎeno da je prijedlog za uknjiţbu vlasništva treće osobe kojoj je tuţenica nesporno prodala nekretninu zaprimljen 14. studenog 2022. pod brojem Z-12521/2022, dok je prijedlog tuţitelja za zabiljeţbu ovog spora zaprimljen 28. listopada 2022. pod poslovnim brojem Z- 11855/2022 te su oba upisa provedena (dopuštena) pod navedenim redom zaprimanja.

7.2. Iz navedenog je jasno da je spor pokrenut i zabiljeţen u trenutku dok je tuţenica bila vlasnica posluţne nekretnine te da je do prijenosa vlasništva posluţne nekretnine došlo tijekom ovog postupka.

8.1. Odredbom čl. 195. st. 1. ZPP-a je propisano da ako koja od stranaka otuĎi stvar ili pravo o kojem teče parnica, to ne sprečava da se parnica meĎu istim strankama dovrši.

8.2. Odredbama čl. 86. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 63/19., 128/22., 155/23., 127/24.) je propisano:

(1) Zabiljeţba spora je upis kojim se čini vidljivim da se glede knjiţnoga prava vodi pred sudom ili drugim nadleţnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjiţbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadrţaj ili opterećenje toga prava.

(2) Zabiljeţba spora ima učinak da pravomoćna odluka donesena povodom tuţbe djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjiţna prava nakon što je prijedlog za zabiljeţbu spora zaprimljen kod zemljišnoknjiţnog suda. Isto vrijedi i kad je zabiljeţbom spora učinjeno vidljivim da se vodi postupak pred drugim nadleţnim tijelom o čijem ishodu ovisi knjiţno pravo.

(3) Kad je zabiljeţeni spor dovršen odlukom po kojoj stranki pripada pravo, dosuĎeno pravo dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je bilo osigurano zabiljeţbom spora.

9.1. Sukladno citiranim zakonskim odredbama jasno je da je tuţenica i dalje legitimirana u odnosu na zahtjev tuţitelj jer je bila vlasnica nekretnine u trenutku podnošenja tuţbe dok je spor zabiljeţen prije prijenosa vlasništva tuţenice na treću osobu, čime odluka o zahtjevu tuţitelju u ovom postupku ima učinak s prvenstvenim redom zabiljeţbe spora, što konkretno znači da ukoliko je zahtjev tuţitelja osnovan da se upis sluţnost provodi usprkos kasnijoj promjeni vlasništva jer je takav upis sadrţajno predloţen prije upisa vlasništva treće osobe.

9.2. Pri tome se ukazuje da za stjecanje vlasništva temeljem pravnog posla nije odlučan trenutak sklapanja pravnog posla, konkretno ugovora o kupoprodaji, već trenutak upisa vlasništva temeljem takvog pravnog posla, a sve sukladno čl. 119. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - 152/14., 81/15., dalje u tekstu ZV).

10. Čl. 167. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (¨Narodne novine¨ broj, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09,153/09, dalje u tekstu ZV) je propisano da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik moţe i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane, dok je stavkom 2. istog članka odreĎeno da bi u postupku pred sudom ili drugim nadleţnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaţe.

11.1. U odnosu na samu sluţnost ukazuje se na odredbe čl. 174. ZV-a koje propisuju slijedeće:

(1) Sluţnost je ograničeno stvarno pravo na nečijoj stvari koje ovlašćuje svojega nositelja da se na odreĎeni način sluţi tom stvari (posluţna stvar) ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik je duţan to trpjeti ili pak zbog toga glede nje nešto propuštati.

(2) Kako je nositelj prava sluţnosti ovlašten sluţiti se posluţnom stvari, odreĎuje se kod osnivanja prava sluţnosti; ako se sluţnost osniva na temelju pravnoga posla, odreĎuje to svojom voljom ili u sporazumu sa stjecateljem onaj čija je posluţna stvar; ako se osniva na temelju odluke suda ili drugoga tijela vlasti, odreĎuje se to tom odlukom; inače to odreĎuje zakon.

(3) Sluţnost ima sadrţaj s kojim je osnovana, ako nije kasnije zakonito izmijenjen; tko tvrdi da je izmijenjen, treba to dokazati.

11.2. Nadalje, odredbom čl. 176. ZV-a je propisano da nekretnina moţe biti opterećena pravom sluţnosti, bilo u korist svagdašnjega vlasnika odreĎene nekretnine (povlasna nekretnina) ili nositelja prava graĎenja na njoj, bilo u korist odreĎene osobe, dok je čl. 177. ZV-a propisano Ovlaštenik prava sluţnosti moţe ovlasti koje mu to njegovo pravo daje izvršavati po svojoj volji, ali ne šireći ih, nego steţući koliko to dopušta narav i svrha sluţnosti, da ovlaštenik prava sluţnosti mora pri izvršavanju svojih ovlasti postupati obzirno, tako da što manje opterećuje posluţnu stvar, kao i da vlasnik posluţne stvari ne smije činiti ništa što bi onemogućilo ili bitno oteţalo izvršavanje sluţnosti; ali nije duţan išta sam činiti, ako nije drukčije odreĎeno.

11. Konačno, odredbom čl. 188. st. 5. ZV-a je propisano:

Da bi sluţile nekretninama sa zgradom, mogu se osnovati sluţnosti koje vlasnika te nekretnine ovlašćuju na to da vlasnik posluţne nekretnine nešto propušta, što bi inače slobodno činio, kao što su osobito: 1. svoju kuću ne povisivati ili je ne snizivati; 3. ne oduzimati povlaštenoj zgradi svjetlo i zrak, ili vidik; 4. ne odvraćati kišnicu s krova svoje kuće od susjedova zemljišta kojem bi mogla koristiti za polijevanje vrta ili punjenje cisterne ili na neki drugi način; ili što drugo.

12. Što se tiče samo načina osnivanja sluţnosti, ukazuje se da se prema izričitoj odredbi čl.. 218. st. 1. ZV-a sluţnost moţe osnovati pravnim poslom, odlukom suda ili druge vlasti ili samog zakona.

13. Uzimajući u obzir da stranke nisu sklopile pravi posao te da tuţitelji u ovom postupku traţe deklaraciju (utvrĎenje) prava sluţnosti time utvrĎenje da sluţnost već postoji temeljem činjenice da su sukladno sporazumu vlasnika izvršavali sluţnost preko 25 godina, proizlazi da svoje pravo temelje na ispunjenju zakonskih pretpostavki u smislu stjecanja sluţnosti dosjelošću pa je stoga radi odluke o njihovom zahtjevu odlučno utvrditi jesu li ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje sluţnosti dosjelošću.

14. Odredbama čl. 229. ZV-a je propisano:

(1) Stvarna sluţnost osniva se na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadrţaj kroz dvadeset godina, a vlasnik posluţne nekretnine nije se tome protivio.

(2) Ne moţe se dosjelošću osnovati stvarna sluţnost ako se njezin sadrţaj izvršavao zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika posluţne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva.

(3) Ako se sluţnost po svojoj naravi moţe samo rijetko izvršavati, mora onaj tko tvrdi da je ona u korist njegove nekretnine kao povlasne osnovana dosjelošću, dokazati da je u razdoblju od najmanje dvadeset godina bar tri puta nastupio slučaj izvršavanja takve sluţnosti te da je on ili njegov prednik svaki taj put izvršio njezin sadrţaj.

15. Uvidom u ovjerenu izjavu tuţenice od 12. listopada 2021. (list 8 spisa) utvrĎeno je da je tuţenica istom izjavila slijedeće:

¨Ovim izjavljujem da ću na čest. zem. [katastarska čestica], nova izmjera 1263/2 i 1263/3 k. o. [katastarska općina], izgraditi samo parkiralište, odnosno sve što se na tim parcelama bude radilo, neće prelaziti razinu ceste koja se nalazi na sjevernoj strani tih parcela. Na juţnom dijelu navedenih parcela planiram izgraditi arle za cvijeće. S ovim upoznajem JE i ŠE, koji su moji susjedi sa sjeverne strane ovih parcela, te im se ujedno obvezujem da ću o ovoj preuzetoj obvezi i obećanju upoznati i buduće vlasnike ovih parcela, u slučaju da ih prodam.¨.

16. Iz iskaza stranaka, a u dijelu u kojem u bitnom istovjetno iskazuju, proizlazi da je tuţenica ova izjavu potpisala na traţenje tuţitelja 2021. kada je svoju nekretninu dala u prodaju te da je potpisala izjavu koja je sadrţajno bila istovjetna izjavi koju je ranije potpisao njen suprug za ţivota i dok je bio vlasnik nekretnine, po iskazu tuţenice 2005. godine. Sama tuţenica iskazuje da je zainteresiranim kupcima rekla da se tu ne moţe graditi i da su neki zbog toga odustali, da je isto rekla i osobi kojoj je prodala nekretninu, a da su i ona i suprug ¨uvijek poštivali da se ne smije graditi i bilo je jasno da se ne smije graditi¨ te da je izjavu potpisala jer ¨sam znala za dogovor izmeĎu L (supruga tuţenice) i Z.

17. Iz iskaza tuţitelja, u dijelu u kojem u bitnom istovjetno iskazuju, proizlazi da su oni suprug tuţiteljice usmeno prodali nekretninu 1970. tih godina, kasnije i pisano, da je B na istoj prije nekih 15 godina izgradio apartmane, da u to vrijeme tuţenica nije još bila tu, a da su još prilikom prodaje zemlje njenom suprugu s istim dogovorili da mu prodaju zemlju uz obećanje da kada bude gradio neće dizati gradnju iznad visine ceste zbog pogleda s njihove nekretnine. Iskazuju da su sa suprugom tuţenice bili u dobrim odnosima, kao i s tuţenicom, da se ovaj dogovor uvijek poštivao, a da je do spora došlo jer su saznali da tuţenica prodaje nekretninu pa su radi budućih vlasnika htjeli zabiljeţiti dogovor, a na što tuţenica nije htjela pristati jer bi joj taj upis umanjio vrijednost za prodaju.

18. Iskaze tuţitelja o prodaji nekretnine suprugu tuţenice potvrĎuje i sadrţaj Ugovora o prodaji nekretnina koji su tuţitelji kao prodavatelji sklopili sa suprugom tuţenice 7. prosinca 1998., a kojim su istom prodali nekretninu uz utvrĎenje da je kupac od ranije u posjedu nekretnine, da je isplatio cijenu i da ga ovlašćuju na uknjiţbu vlasništva.

19. UviĎajem na licu mjesta te temeljem nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka geodetske struke, a koje ovaj sud prihvaća u cijelosti kao jasno i potpuno jer je izraĎeno sukladno snimanjima lica mjesta, sluţbenim katastarskim podacima i pravilima struke, a u skladu s opaţanjima suda s lica mjesta, utvrĎeno je da je s prostora objekta tuţitelja vidljivo pogled na more preko površine ravnog krovišta – parkirališta predmetne susjedne nekretnine i to slobodno iz poloţaja sjedanja na terasi tuţitelja, dok je usporedbom sa postojećim susjednim objektom na kojem je izgraĎen prizemni objekt u razini ceste koja dijeli ove nekretnine, razvidno da se vizura/pogled s terase tuţitelja bitno mijenja na način da je slobodan pogled na more znatno suţen (jasno iz fotografija lica mjesta na listu 237 spisa).

20. Kada se prethodno utvrĎene činjenice dovedu u meĎusobnu vezu zaključak je ovog suda da su tuţitelji i prednik tuţenice još od 1970. tih imali usmeni dogovor, kao uvjet prodaje nekretnine predniku tuţenice, da prednik tuţenice neće graditi na kupljenoj nekretnini na način da sadrţajno zakloni pogled na more iz nekretnine tuţitelja, da su navedeni poštivali od tada pa nadalje, da su prednik tuţenice i tuţenica postojanje ovog usmenog dogovora potvrdili i izjavama iz kojih je jasno proizlazi da su suglasni s navedenim ograničenjem gradnje te da se obvezuju isto poštivati i o tome obavijestiti i buduće vlasnike.

21. Svrha navedene sluţnosti je logično pravo vidika – pogleda na more iz nekretnina tuţitelja, a što je u priobalnim krajevima bitno za vrijednost same nekretnine, neovisno o osobi vlasnika nekretnine, pa kada se činjenica da sama tuţenica navodi da je dogovor postignut s ¨ H te da je o istom obavještavala zainteresirane kupce svoje nekretnine i konačne kupce, dovede u vezu sa svrhom sluţnosti, zaključak je ovog suda da su prednik tuţenice kao vlasnik povlasne nekretnine i tuţitelji kao vlasnici posluţne nekretnine temeljem usmenog dogovora iz 1970- tih ugovorili predmetnu sluţnost i da se ista nesmetano i s poštenjem izvršavala od tog dogovora pa nadalje.

22. Slijedom navedenog, zaključak je ovog suda da je predmetna sluţnost stečena dosjelošću protekom roka od 20 godina izvršavanja, a uzimajući u obzir odredbu čl. 230. ZV-a i činjenicu zabiljeţbe ovog spora prije brisanja vlasništva tuţenice, tuţitelji imaju pravo istu upisati u zemljišnim knjigama, sve kako je odlučeno u točkama I. i II. izreke ove presude.

23.1. Tuţitelji su u cijelosti uspjeli u sporu pa sukladno čl. 154. st. 1. ZPP-a, u vezi s čl. 155. ZPP-a, imaju pravo na nadoknadu troška nastalog uslijed zastupanja po punomoćniku odvjetniku sukladno vrijednosti predmeta spora i to kako slijedi: sastava tuţbe u iznosu od 250,00 eura (tbr. 7. toč. 1. i tbr. 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, "Narodne novine" broj 138/23, dalje: OT), sastava podneska od 14.1.2025. i 17.6.2025. u ukupnom iznosu od 500,00 eura (tbr. 8. t. 1. i tbr. 46.), zastupanja na ročištima na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari 4.9.2023., 20.12.2024., 12.3.2025., 6.5.2025. i 17.9.2025. u ukupnom iznosu od 1.250,00 eura (tbr. 9. toč. 1. i tbr. 46. OT-a) te zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od 125,00 eura (tbr. 9. toč. 3. i tbr. 46. OT-a), sve uvećane za zastupanje dvije osobe u iznosu od 212,50 eura (tbr. 40. toč. 1. OT-a), time ukupnog troška zastupanja u iznosu od 2.337,50 eura.

23.2. Uz navedeno, tuţiteljima pripada i pravo na nadoknadu troška plaćenog predujma troška vještačenja u iznosu od 937,48 eura te sudskih pristojbi za tuţbu i presudu u iznosu od 79,63 eura, čime je tuţenica istima duţna nadoknaditi ukupni trošak postupka u iznosu od 3.354,61 eura, sa zakonskom zateznom kamatom koja je odreĎena primjenom čl. 151. st. 3. ZPP-a i čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a.

Dubrovnik, 27. listopada 2025.

Sutkinja

Marija Bušković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je ţalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude. Ţalba se podnosi nadleţnom ţupanijskom sudu, putem ovog suda, pisano u tri istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. pun. tuţitelja

2. pun. tuţenice