REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6
Poslovni broj: UsI-2996/2024-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Jasni Peroš Nikolić, uz sudjelovanje zapisničarke Anđele Hambašić, u upravnom sporu tužitelja ŠIĆ, [adresa], 516 Crawford Street, Ontario, Kanada, kojeg zastupa opunomoćenik Karlo Novosel, odvjetnik iz Zagreba, Radnička cesta 32, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49,OIB: 72910430276, radi šutnje uprave, dana 27. listopada 2025.
r i j e š i o j e
I Tužba se odbacuje.
II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.
Obrazloženje
1. Tužitelj je ovome sudu podnio tužbu radi šutnje uprave, navodeći kako je 30. studenoga 2022. podnio Matičnom uredu zahtjev za upis u maticu rođenih i evidenciju o državljanstvu, o kojem zahtjevu tijelo nije odučilo u zakonskom roku. Nadalje je naveo kako je 12. travnja 2024. podnio žalbu tuženiku o kojoj također nije odlučeno.
2. Predlaže da Sud usvoji tužbeni zahtjev i naloži tuženiku da odluči o žalbi uz nadoknadu troškova upravnog spora za sastav tužbe u iznosu od 1.000,00 eura, uvećano za PDV i trošak sudske pristojbe u iznosu od 500,00 eura, ukupno 1.750,00 eura.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako se radi o zahtjevu tužitelja koji je upućen Gradskom uredu za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, a da se pred tuženikom nije vodio postupak po žalbi. Navodi kako je navedeni Gradski ured ustupio predmetni zahtjev na rješavanje Ministarstvu unutarnjih poslova i da je o tome tužitelj obaviješten. Ističe kako, neovisno o tome što tužitelj u svom zahtjevu navodi, bez prethodnog utvrđivanja hrvatskog državljanstva sukladno odredbi članka 30. Zakona o hrvatskom državljanstvu ne može se upisati u evidenciju o državljanstvu i nakon toga u maticu rođenih te izdati rodni list i domovnicu. Poziva se na odluku Upravnog suda u Osijeku poslovni broj: UsI-693/23 od 8. veljače 2024. kojom je odbačena tužba u istoj pravnoj stvari.
4. Predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev.
5. Tužba nije dopuštena.
6. Tužitelj je pokrenuo upravni spor tužbom radi šutnje uprave, i to tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave, odnosno zbog nedonošenja odluke o žalbi koju je podnio Gradskom uredu za opću upravu i imovinskopravne poslove Grada Zagreba jer nije odlučeno o njegovom zahtjevu za upis u maticu rođenih i evidenciju o državljanstvu od 30. studenog 2022., kojeg je podnio istom tijelu.
7. Gradski ured za opću upravu i imovinskopravne poslove je 13. siječnja 2023. proslijedio zahtjev tužitelja od Ministarstvu unutarnjih poslova, kao nadležnom tijelu za odlučivanje o zahtjevu tužitelja, ocijenivši da se sadržajno radi o zahtjevu za utvrđivanje hrvatskog državljanstva, o čemu je obaviješten tužitelj putem svog opunomoćenika, odvjetnika. Žalba tužitelja podnesena Gradskom uredu za opću upravu i imovinskopravne poslove također je proslijeđena Ministarstvu unutarnjih poslova, kao nadležnom tijelu.
8. Prije svega, valja reći da je potrebno razlikovati pojmove stjecanja državljanstva (podrijetlom ili rođenjem na području Republike Hrvatske) od primitka u državljanstvo (stjecanja državljanstva prirođenjem), odnosno utvrđivanja državljanstva.
9. Prema članku 24. stavku 2. Zakona o hrvatskom državljanstvu (Narodne novine, broj: 53/91, 70/91, 28/92, 113/93, 4/94, 130/11, 110/15, 102/19, 138/21, dalje: ZHD), poslovi stjecanja hrvatskog državljanstva podrijetlom su u stvarnoj nadležnosti upravnog tijela županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na stjecanje hrvatskog državljanstva.
10. Člankom 36. stavkom 2. ZHD-a propisano da ministarstvo nadležno za upravu nadzire provedbu odredbi koje se odnose na stjecanje hrvatskog državljanstva podrijetlom i rođenjem na području Republike Hrvatske.
11. Provedbu odredbi koje se odnose na stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem i po međunarodnim ugovorima te prestanak hrvatskog državljanstva nadzire ministarstvo nadležno za unutarnje poslove.
12. Tužitelj se pogrešno poziva na odredbu članka 5. stavka 2. ZHD-a, prema kojoj hrvatsko državljanstvo podrijetlom stječe i osoba starija od 21. godine života, rođena u inozemstvu čiji je jedan roditelj u trenutku njezina rođenja hrvatski državljanin, ako u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnese zahtjev za upis u evidenciju hrvatskih državljana, a Ministarstvo unutarnjih poslova prethodno utvrdi da ne postoje zapreke iz članka 8. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona.
13. Ovo stoga što tužitelj, koji je rođen **.**.1975. u Kanadi, i čiji je jedan roditelj, prema navodima tužitelja, u trenutku njegova rođenja bio hrvatski državljanin, ne može steći hrvatsko državljanstvo temeljem odredbi članka 5. ZHD-a, koja se odnosi samo na osobe rođene nakon stupanja na snagu ZHD-a, odnosno rođene nakon **.**.1991., a koji stav proizlazi i iz ovosudne prakse i odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske
14. Matični ured može upisati u evidenciju o hrvatskom državljanstvu tj. u knjigu državljana bez prethodne suglasnosti odnosno naloga za upis Ministarstva unutarnjih poslova, samo osobu rođenu poslije **.**.1991., koja je podrijetlom stekla hrvatsko državljanstvo prema članku 4. i 5. ZHD-a, a što kod tužitelja nije slučaj. Sukladno odredbi članka 30. stavka 1. Naputka za provedbu Zakona o državnim maticama (Narodne novine, broj: 117/21.), podatak o državljanstvu djeteta matičar upisuje na temelju podataka upisanih za roditelje u evidenciji o državljanstvu kod stjecanja hrvatskog državljanstva podrijetlom, odnosno na temelju rješenja nadležnog tijela državne uprave kod stjecanja državljanstva djeteta prirođenjem.
15. Upis u državnu maticu nije upravna stvar, već upravna radnja koju obavlja matičar na zakonom propisan način. Matičar u maticu rođenih može upisati samo osobu rođenu u inozemstvu koja je hrvatski državljanin u smislu odredbe članku 40. stavku 1. Zakona o državnim maticama (Narodne novine, broj: 96/93, 76/13, 98/19 i 132/22). Jedna od pretpostavki za upis činjenice rođenja u inozemstvu je okolnost da osoba ima hrvatsko državljanstvo. Ako osoba rođena u inozemstvu nema hrvatsko državljanstvo, javnopravna tijela nisu dužna upisati tu osobu u maticu rođenih. Dakle, prije samog upisa u maticu rođenih matičar je dužan utvrditi radi li se o hrvatskom državljaninu.
16. Sukladno odredbi članka 30. stavka 1. ZHD-a, hrvatskim državljaninom smatra se osoba koja je to svojstvo stekla po propisima važećim do dana stupanja na snagu ovoga zakona. Sukladno odredbi članka 30. stavka 4. ZHD-a, utvrđivanje pretpostavki iz stavka 1. i 2. ovoga članka obavlja policijska uprava odnosno policijska postaja. Stoga se zahtjev tužitelja za naknadni upis u evidenciju državljana Republike Hrvatske, koji se temelji na tvrdnji da je stekao hrvatsko državljanstvo kao osoba čiji je jedan roditelj u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin, a nije upisan u knjige državljana Republike Hrvatske, može riješiti samo temeljem odredbe članka 30. stavka 1. ZHD-a, dakle u postupku utvrđivanja hrvatskog državljanstva, primjenom propisa važećih u vrijeme njegovog rođenja, tj. odredbi Zakona o državljanstvu SR Hrvatske (Narodne novine, broj 32/77) i odredbi Zakona o državljanstvu SFRJ (Službeni list SFRJ, broj 58/76).
17. Prema odredbama članka 24. ZHD-a, zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva podnosi se osobno nadležnom tijelu - policijskoj upravi/postaji Ministarstva unutarnjih poslova za osobe s boravištem u [adresa] ili diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske ako osoba nema boravište u [adresa].
18. Slijedom navedenog, Gradski ured za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Grada Zagreba pravilno je ocijenio da nema osnove za postupanje po zahtjevu tužitelja za upis u maticu rođenih i evidenciju državljana te je tužiteljev zahtjev pravilno, temeljem odredbe članka 18. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj: 47/09 i 110/21, dalje ZUP), proslijedio Ministarstvu unutarnjih poslova kao tijelu nadležnom za odlučivanje o zahtjevu za utvrđivanje hrvatskog državljanstva sukladno odredbi članka 24. stavka 3. te odredbi članka 30. ZHD-a.
19. Stoga, budući da Gradski ured za opću upravu i tuženik nisu nadležni za rješavanje predmetne upravne stvari, u konkretnom slučaju se ne radi o propuštanju donošenja odluke nadležnog javnopravnog tijela u smislu članka 101. ZUP-a, odnosno o propuštanju donošenja odluke o žalbi sukladno članku 121. ZUP-a, već je ovdje pravilno primijenjena odredba članka 18. ZUP-a, a tužitelju se navedenim ustupanjem predmeta nadležnom tijelu ne dira u pravo ili pravni interes. Ovakvo shvaćanje zauzeo je i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u istovjetnoj pravnoj stvari (rješenje, poslovni broj: Usž-1874/2025-2 od 30. rujna 2025.
20. Člankom 3. stavkom 1. točkom 3. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 36/24, dalje: ZUS) propisano je da je predmet upravnog spora ocjena zakonitosti propuštanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava da u zakonom propisanom roku odluči o pravu, obvezi ili pravnom interesu ili redovitom pravnom lijeku stranke odnosno da postupi prema propisu.
21. Člankom 46. stavkom 1. točkom 2. ZUS-a propisano je da će Sud rješenjem odbaciti tužbu, jer ne postoje pretpostavke za vođenje spora, ako utvrdi da se pojedinačnom odlukom, postupanjem ili upravnim ugovorom ne dira u pravo ili pravni interes tužitelja.
22. Budući da se u konkretnom slučaju ne radi o propuštanju donošenja odluke nadležnog javnopravnog tijela u smislu članka 101. ZUP-a, odnosno o propuštanju donošenja odluke o žalbi sukladno članku 121. ZUP-a, već je tu pravilno primijenjena odredba članka 18. ZUP-a, a tužitelju se navedenim ustupanjem ne dira u pravo ili pravni interes, valjalo je sukladno članku 46. stavku 1. točki 2. ZUS-a odlučiti kao u točki I izreke rješenja.
23. Odluka o trošku u točki II rješenja temelji se na odredbi članka 147. stavku 1. ZUS-a.
U Zagrebu 27. listopada 2025.
Sutkinja
Jasna Peroš Nikolić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
Dna:
1. Odvjetnik Karlo Novosel, [adresa] Zagreb, Radnička cesta 32
2. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49
3. U spis
