REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Borelli 9, 23000 Zadar

Poslovni broj: P-988/2023-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sucu Marku Baraki u pravnoj stvari tužitelja ĐE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnicima iz zajedničkog odvjetničkog ureda Rikardo Perković i Sanja Perković, odvjetnicima u Zadru, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB:52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, građansko upravni odjel, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 21. listopada 2025. godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja Rikarda Perkovića, odvjetnika u Zadru, i zamjenika Općinskog državnog odvjetnika u Zadru OE, te nakon objave dana 27. listopada 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I.Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužitelj ĐE pok.Đ - OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], stekao valjani pravni temelj za stjecanje i upis prava vlasništva: - za cijelo dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 2.074 m2 koji je na Skici sudskog očevida od dana 03.06.2024 godine i sačinjenoj od strane dipl.ing.geod.ZE - stalnog sudskog vještaka za geodeziju, označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-A i obojan žutom bojom, što je tužena dužna priznati i ujedno trpjeti upis tužitelja kao vlasnika označene nekretnine u zemljišnim knjigama."

II.Dužan je tužitelj naknaditi tuženoj parnični trošak u iznosu od 1.100,00 Eur-a u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi tvrdi da je svojim očitovanjem od dana 12.04.2023 godine u predmetu poslovnog broja N-DO-251/2022-10, tužena RH istakla je kako nema uvjeta za mirno rješenje spora povodom odgovarajućeg Zahtjeva tužitelja radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina u korist tužiteljice. Tužitelj da je vlasnik – posjednik za cijelo nekretnine koju predstavlja: - za cijelo dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od cca 3.300 m2, na Položajnom nacrtu/Skici označeno slovima A-B-C-D-E-F-G. Valjani pravni temelj za stjecanje i upis prava vlasništva označene nekretnine tužitelj je stekao temeljem Ugovora o darovanju nekretnina od dana 31.05.2022 godine kojega je u svojstvu daroprimatelja zaključio s KE (svojom majkom) kao darovateljicom: broj ovjere Ugovora OV-7516/22 kod Jelene Skoblar, j. bilježnice u Zadru. Prethodno je KE zajedno sa sestrama ŠE O (živjela i umrla u [adresa]), TE (živjela i umrla u Australiji) i s bratom ŠE (živi u [adresa]), ¼ dijela predmetne nekretnine stekla u vlasništvo nasljeđivanjem iza svoje majke – pok.Brala CE ud. GE (temeljem Rješenja o nasljeđivanju OS Zadar broj O-416/88) a ova pak nasljeđivanjem iza svog supruga (i ujedno djeda ovdje podnositelja zahtjeva) pok. GE pok. NE. Budući da je majka tužitelja KE dogledala do smrti svoje roditelje, to su joj njezine sestre i brat u cijelosti prepustile u vlasništvo svoje suvlasničke udjele na označenoj nekretnini. Tužitelj – putem svojih pravnih prednika te prethodno opisanih raspolaganja, drži u neprekinutom i mirnom posjedu dio matične kat.čest,143/10 k. o. [katastarska općina] u površini od cca 3.300,00 m2 (ispaša ovaca, sječa šmrike za ogrjev i dr.) najmanje od 1957 godine tj. cca 65 godina s time da je više nego vjerojatno da taj posjed traje i duže tj. od 40-ih godina prošlog stoljeća od kada su pravni prednici podnositelja zahtjeva u posjedu iste bili kao kmetovi/obrađivači zemlje tada u vlasništvu veleposjednika ĐER, Rolli [adresa] kao i crkve – točnije, Kaptola Opatske crkve. Razrješenjem agrarnih odnosa, pravni prednici podnositelja zahtjeva kao bivši kmetovi odnosno obrađivači, postali su vlasnicima označene nekretnine pa tako i podnositelj prijedloga. Iako je evidencija posjeda pravnih prednika tužitelja prema podacima iz Povijesti posjedovanja označena u površini od 50 m2, stvarna površina dijela matične nekretnine koju drži u posjedu odnosno koju je u vlasništvo stekao tužitelj, iznosi cca 3.300,00 m2, odnosno, u površini i dijelu kako je to fizički danas i oduvijek bilo ograđeno od ostalih dijelova matične nekretnine. Napominje se kako predmetna nekretnina - sukladno Potvrdi o uključenosti kat.čest.u šumskogospodarski plan Hrvatskih šuma izdane dana 23.05.2022 godine od strane Uprave šuma – Podružnice Split – Odjela za uređivanje šuma, nije obuhvaćena programom gospodarenja za gospodarsku jedinicu „Posedarje“ za razdoblje od 01.01.2015 do 31.12.2024 godine. Upisanim vlasnikom kako matične kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa tako i dijela iste kojeg je tužitelj vlasnik i koji je ujedno predmet ovog postupka, vodi se tužena Republika Hrvatska, taj upis međutim ne odgovara stvarnom stanju iz razloga navedenih u povjesnici tužbe. Slijedom navedenog a budući da tužitelj ne posjeduje odgovarajuću ispravu kojom bi se mogao knjižit vlasnikom utužene nekretnine, to isti predlaže Sudu donijeti presudu kojom će usvojiti tužbeni zahtjev iz podneska od 22.srpnja 2024.g.

2.Tuženica Republika Hrvatska je u odgovoru na tužbu navela da tužitelj u tužbi navodi da je pravni temelj za stjecanje i upis prava vlasništva označene nekretnine stekao temeljem ugovora o darovanju od 31. svibnja 2022. kojeg je zaključio s majkom KE kao darovateljicom, a ista je prethodno sa sestrama i bratom predmetnu nekretninu stekla u vlasništvo nasljeđivanjem iza svoje majke pok. CE, s time da je pok. FE nekretninu stekla nasljeđivanjem iza svog supruga pok. GE. Nadalje, budući da je majka tužitelja KE dogledala do smrti svoje roditelje, to su joj njezine sestre i brat u cijelosti prepustile u vlasništvo svoje suvlasničke udijele na označenoj nekretnini, kao i da tužitelj putem svojim pravnih prednika drži u neprekidnom i mirnom posjedu dio predmetne nekretnine najmanje od 1957., dok su pravni prednici tužitelja u posjedu iste nekretnine bili kao kmetovi/obrađivači zemlje i razrješenjem agrarnih odnosa postali su vlasnicima označene nekretnine. Zakonski zastupnik tuženice se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. Prvenstveno da se ističe kako iz dostavljene povijesti posjedovanja za predmetnu nekretninu proizlazi da su pravni prednici tužitelja bili upisani na dijelu nekretnine u površini od 50 m2, dok se predmetnom tužbom traži utvrđenje prava vlasništva na površini od 3300 m2, te ničim nije opravdano toliko značajno odstupanje. Nadalje, uz tužbu je priloženo i rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru posl. br. O-416/88 od 22. prosinca 1988., ali predmetnim rješenjem nije obuhvaćena sporna nekretnina, niti su dostavljeni dokazi o diobi KE sa svojim sestrama i bratom. Također se ističe da nisu dostavljeni dokazi na okolnost razrješenja agrarnih odnosa, kao i da prema dostavljenom posjedovnom listu proizlazi da su pravni prednici tužitelja upisani kao posjednici predmetne nekretnine u površini od 50 m2. Slijedom svega naprijed navedenog, zakonski zastupnik tuženice Republike Hrvatske predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

3.U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u isprave priložene spisu i to u: neslužbeni izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Općinskog suda u Zadru zemljišnoknjižnog odjela u koji je upisana kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vinograd površine 20122m2 (l.s.4-17), ugovor o darovanju nekretnina sklopljen između KE ud. Đ kao darovateljice i VE kao daroprimatelja od 20.05.2022.g. ovjeren po javnoj bilježnici u Zadru Jeleni Skoblar pod brojem OV- 7516/2022 od 31.05.2022.g. (l.s.19-20), ispis stanje DKP-a na dan 19.05.2022.g. (l.s.21), povijest posjedovanja dio čest. zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (posjed GE pok. NE) Područnog ureda za katastar Zadar Klasa:930-04/22-05/332, Urbroj:541-19-2/19-22-2 od 27.05.2022.g. (l.s.22-25), potvrdu o uključenosti kat.čest. u šumskogospodarski plan Hrvatskih šuma d.o.o. od 23.05.2022.g. (l.s.26), odluku Općinskog državnog odvjetništva u Zadru, Građansko-upravni odjel broj N-DO- 251/2022-10 od 12. travnja 2023.g. (l.s.27-28), proveo očevid na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz sudjelovanje vještaka geodeta dipl.ing.geod. ZE i dipl.ing.geod. ŽE (l.s.41,42,46-48), izvršio uvid u skicu sudskog očevida vještaka Fane Vlatkovića dipl.ing.geod. (l.s.51-53), saslušao svjedokinju LE (l.s.62-63), svjedoka JE (l.s.63-64), izveo dokaz stranačkog saslušanja tužitelja ĐE (l.s.64-65), saslušao svjedoka ME (l.s.67-68), svjedoka UE (l.s.68-69).

4.Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

5.Nekretnina koja je predmet postupka je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Općinskog suda u Zadru zemljišnoknjižnog odjela u koji je upisana kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vinograd površine 20122m2, upisana kao vlasništvo Republike Hrvatske za cijelo, s tim da tužitelj tvrdi da je stekao valjani pravni temelj za stjecanje i upis prava vlasništva za cijelo na realnom dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 2.074 m2 koji je na Skici sudskog očevida od dana 03.06.2024 godine i sačinjenoj od strane dipl.ing.geod.ZE - stalnog sudskog vještaka za geodeziju, označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-A i obojan žutom bojom.

6.Čl. 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09,143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje ZVDSP) propisuje da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, a st. 2. istog čl. određeno je da na temelju stavka 1. tog članka stečeno je pravo vlasništva kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

7.Prvenstveno u odnosu na navode tužitelja da njegov posjed traje i duže tj. od 40-ih godina prošlog stoljeća od kada su pravni prednici podnositelja zahtjeva u posjedu iste bili kao kmetovi/obrađivači zemlje tada u vlasništvu veleposjednika ĐER, AE, RE kao i crkve – točnije, Kaptola Opatske crkve i da razrješenjem agrarnih odnosa, pravni prednici podnositelja zahtjeva kao bivši kmetovi odnosno obrađivači, postali su vlasnicima označene nekretnine pa tako i podnositelj prijedloga, odnosno da tužitelj drži u neprekinutom i mirnom posjedu dio matične kat.čest,143/10 k. o. [katastarska općina] u površini i obliku kako je to precizirano uređenim tužbenim zahtjevom najmanje od 1957 godine tj. cca 65 godina s time da je više nego vjerojatno da taj posjed traje i duže tj. od 40-ih godina prošlog stoljeća od kada je pravni prednik tužitelja (njegov pradjed pok.NE i njegova obitelj) u posjedu iste bio kao kmet/obrađivač zemlje tada u vlasništvu veleposjednika RE [adresa], AE, [adresa] kao i crkve – točnije, Kaptola Opatske crkve, odnosno da razrješenjem agrarnih odnosa, pravni prednik tužitelja kao bivši kmet odnosno obrađivač, postao je vlasnikom označene nekretnine, s time u svezi a vezano za tvrdnje tužene RH, tužitelj da nije u obvezi predočiti odgovarajuću agrarnu odluku već samo činjenicu da je kmetski (težački) odnos pravnog prednika tužitelja – pok. NE, postojao na dan stupanja na snagu Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog Primorja (1946) tj. na dan 22.11.1946 godine što da nesporno proizlazi iz Povijesti posjedovanja Ureda za katastar Zadar a koji dokaz prileži sudskom spisu, ističe se da tužitelj do zaključenja glavne rasprave nije dostavio povijest zemljišnoknjižnih upisa za spornu nekretninu iz koje bi bilo vidljivo da je ova nekretnina bila veleposjedničko vlasništvo i da li je kasnije nacionalizirana u društveno vlasništvo i da bi potom došlo do uknjižbe Republike Hrvatske, također niti je dostavljena povijest zemljišnoknjižnih upisa vezano za mogući upis kmetskih prava u C-listu u odnosu na ovu nekretninu, pa stoga prvostupanjski sud smatra da tužitelj nije dokazao da su njegovi prednici stekli pravo vlasništva razrješenjem kmetskog odnosa.

8.U prvostupanjskom postupku saslušani su svjedoci, pa tako je svjedokinja SE, punica tužitelja, navela da joj je poznato gdje se nalazi zemlja iz tužbe, ova zemlja se nalazi pokraj stare ceste sa lijeve strane kada se ide prema Masleničkom mostu, i nalazi se u brdu, ta zemlja se spušta do samog puta, a nalazi se na brežuljku pa do samog puta, zato se i zove "Brdo" jer je na strmini, a netko zove to i "Bralino Brdo" jer su tu UE, a vezano za tu zemlju sjeća se još iz svog djetinjstva, njezina sjećanja su kao dijete od svojih 8,9 godina, nosila je ručak braći koji su radili usik prema Masleničkom mostu, gdje je gostiona Sjauš, taj se usik probijao pa da je tamo nosila braći ručak i iz tog vremena se sjeća da se ova zemlja obrađivala, i na toj zemlji bi bili GE i FE, a sjeća se i HE, sada je NE, uglavnom njih troje, ovi drugi su otišli po svijetu, tu je bio vinograd i masline, većinom masline, ĐE je stekao tu zemlju tako što je njegova majka PE jedina ostala sa roditeljima GE i CE i ona ih je dogledala do smrti, i onda su joj oni to ostavili, jer je ona ostala jedina sa njima, ostali su otišli po svijetu, jedna je bila u Australiji, jedna u Italiji, brat je u Švedskoj, jedna je u [adresa], PE je to onda ostavila ĐE, jer se ĐE jedini brinuo o KE, skrbio o njoj, PE je znala govoriti da će tu zemlju ostaviti svom sinu Z, ne zna kako se zvao otac od GE, ne zna niti da li bi to možda bilo od K, vjerojatno prije od njega nego od nekog drugoga, od konta K, a zna gdje je njegova kuća u [adresa], kasnije je to K dijelio narodu, prodavao, a narod je to njemu davao u godišnjem doprinosu. Sada da je to u raslinju, povadili su panje od vinograda, masline su popilane, a to su bile stare masline, tko zna od kada, sada je tu naraslo pretežno crnogorično drveće. Tu da ima sigurno oko 2000 kvadrata, gleda po svome, pa tako procjenjuje, pa bi tu moglo biti oko 2000 kvadrata, gleda koliko ima kod nje pa računa.

9.Svjedok JE, sin ZE, kojem je tužiteljev djed ujac, je u iskazu naveo da mu je također poznato gdje se nalazi ova zemlja iz tužbe jer graniči sa njihovom, baš su međaši, samo ih mocira dijeli, svjedok da se nalazi do puta, tu zemlju je stekla majka od PE, tako što je gledala roditelje GE i CE, jedino ih je ona gledala i ona ih je dogledala do smrti, ona je stalno bila s njima tek se kasnije udala, ne zna točno kako su oni to točno ostavili KE, ali govorili su da će to ostaviti KE jer da je ona jedina ostala a drugi su svi otišli u inozemstvo, brat joj je bio u Švedskoj, a ovi neki u Kanadi, Australiji, ne zna niti kako je PE ostavila PE, tu su bile masline i vinograd, bilo je više maslina, između vinograda je bila posađena maslina, to je sadio njegov pok. djed GE, sada ih više nema, ostali su bili panji pa su povađeni, ne zna kako je točno GE stekao tu zemlju, vjerojatno je dobio od svog oca, ova zemlja je ograđena suhozidom, ta zemlja se radila pa bi se vadio kamen i ograđivala zemlja, inače svjedok da je svoju zemlju stekao od svoje majke koja je BE, a svjedoku je GE ujac, tako da su PE i GE djeca od dva brata, pa tako svjedok da sve zna ovo, nakon što mu je prezentirana skica sudskog očevida sa l.s.52 predmeta svjedokova čestica bi bila odmah uz cestu, to bi bila čest. 143/17, svjedok da je svoju zemlju to dao sinu da vodi.

10.Tužitelj ĐE pok. Đ je u iskazu naveo da je ovu zemlju stekao od majke, ona mu je to darovala prije smrti jer ima 3 djece, pa je ona izrazila želju da mu to daruje, jer je stao s njom do kraja života i gledao nju i pok. oca, majka mu je rekla da je tu zemlju njoj ostavio otac GE, darovao joj je, jer je jedina ona ostala sa njima, i brinula se o njima do smrti i za GE i za CE, a sva ostala djeca su otišla u inozemstvo odmah iza II. Svjetskog rata kada su bili veliki egzodusi, i to ME, CE, TE, i Š, ME je otišao za [adresa], TE je u [adresa], u [adresa], Š u [adresa], i CE je u [adresa], svi da su preminuli, a nemaju kontakte sa njihovom djecom, u početku su čak imali, međutim život ih je odnio na drugu stranu, i nitko od njih nije dolazio u Hrvatsku niti u [adresa] da bi tražili nešto od ove zemlje, samo je majka ostala u [adresa] i ona se brinula za roditelje, bila je dugo stara cura i kasno se udala, GE je umro negdje 1970. godine, a tužiteljev otac da je bio alkoholičar, imao je problema sa alkoholom pa je stoga i poljoprivreda polako stajala, sjeća se iz 1980. -ih kada je bio tinejdžer kada su tih godina čupali panje masline za ogrjev, to je bilo nešto zadnje da je rađeno na zemlji, i onda je izašla šuma, i šumu su sjekli svake godine za ogrjev, tu je rastao bor i crnika, pa bi to svake godine posjekli za ogrjev, nikad nisu imali sporova sa susjedima, jer se taj predio zove Bralino brdo, i oko njih su sve GE i sve je jasno podijeljeno suhozidima, ovaj suhozid što omeđuje parcelu to je stari suhozid, to je možda radio pradjed NE, a možda i još netko stariji od njega, jer je riječ o prastarom suhozidu, on je čak bio zarastao u šikaru, pa je to tužitelj očistio i onda je taj suhozid cijeli "izronio". U pogledu činjenice da li mu je poznato da je rješenje o nasljeđivanju iza DE doneseno tužitelj je odgovorio da se ne može točno sjetiti, misli da je na tu ostavinu dolazila samo majka, da nitko drugi od te djece nije dolazio, u odnosu na pitanje da li mu je poznato da je majka sa sestrama i braćom u katastru upisana na 50 m2 kao posjednik, tužitelj je naveo da to saznao tek nedavno preko odvjetnika Rikarda Perkovića, to ga je začudilo, jer zna da je ova parcela oduvijek njihova, taj podatak o 50 kvadrata nema šanse da je točan, jer na ovom predjelu zvano "Brdo" su baš "kockice" točno se zna što je čije od kojega DE, između DE nema nikakvih sukoba jer su suhozidi koji jasno omeđuju svaku parcelu, zato je i podignuta ova tužba jer ovaj podatak iz katastra nije točan, zna da je ovu parcelu djed radio i sjeća se da je kao "mulac" čupao te panje od maslina tih 1980.-ih godina.

11.Svjedok ME pok. JE je u iskazu naveo da mu je poznato gdje se nalazi ova zemlja iz tužbe, tu je na toj zemlji prije bio vinograd, i masline su bile, a u tom vinogradu je viđao pok. majku od ĐE, stalno je bila tamo, uvijek je govorila bi joj ptice pojele urod, pa se žalila, tamo je bila gotovo cijelo vrijeme, često bi je viđao, bila je jako draga žena i znali su joj često pomoći, a također svjedokova zemlja se nalazi 200, 300 metara naprijed od ove, pa bi je on znao vidjeti kada bi išao prema svojoj zemlji ili kada bi se kretao lokalnim putem, ona da je praktično bila cijelo vrijeme tamo i popodne i ujutro i navečer, misli da je ta zemlja od njezinog pok. oca ili majke, svjedok ih se sjeća, ali ne zna kako se zovu, ne zna da li PE ima braće ili sestara, PE je dobro poznavao, bila je jako dobra i draga osoba, i znali su joj pomoći, ali ona je znala drugima pomoći kada je trebalo, i zna da je ta zemlja njezina, ona je bila uvijek tamo, radila, smatra da je njezina, i sjeća se da se uvijek žalila na te ptice da joj sve pojedoše, a također PE je kad bi bila na toj zemlji popravljala suhozide, dizala je kamenje i vraćala na suhozid, nakon što mu je prezentirana skica sudskog očevida ova zemlja kako je nacrtana na skici upravo izgleda kao ta zemlja od Ike, tu se vidi put, taj donji je još uvijek aktivan, a ta parcela od KE je upravo na početku tog brda kako oni to zovu, svjedokova zemlja je nešto više na tom brdu jedno 200, 300 metara, njegova je sa desne strane prema magistrali. Svjedok da nije čuo da bi se netko svađao oko te zemlje da bi PE imala problema, jer da tamo su uglavnom svugdje suhozidi, i ljudi su se držali riječi, nije bilo sporova.

12.Svjedok UE sin T je u iskazu naveo da mu je poznato gdje se nalazi ova zemlja iz tužbe, pa tako tu prvo idu Vedrići, pa UE, pa Klanac, pa dolaze oni, odnosno njegov djed GE, iza njega istočno dolaze C u redu, onda GE, tu na ovoj parceli iz tužbe tu je bio vinograd, masline i smokve, to je bilo ograđeno suhozidom, i danas je suhozid, GE je to stekao vjerojatno nasljedstvom, žena od GE je CE, GE je svu zemlju što je imao ostavio kćeri KE, kompletno je sve ostavio njoj, ona je jedina ostala, a sinu je ostavio samo staru kuću, a sve ostalo je ostavio KE, svu zemlju, brat od KE da ne zna kako se zove, jedan put ga je sreo, a on je emigrirao u Švedsku, on je tamo umro, ne zna da li ima koga u Švedskoj iza njega, misli da PE nema sestara, koliko zna PE je to ostavila Z jer je on živio s njom, a drugi sin T je u Zadru, međutim o tome s njima nije pričao, svjedok da nije čuo da je bilo kakvih sporova da se sude sa PE od susjeda ili nekog drugog.

13.Provedenim očevidom 3.lipnja 2024.g. utvrđeno je da je riječ o zemljištu koje je kamenjar sa mjestimičnim stablima crnike, samonikle mediteranske vegetacije, te da se na terenu nalaze i sagorjela debla borova, te je tužitelj pokazao da je pokazani teren omeđen sa suhozidima sa 3 strane, vještak je identificirao pokazanu nekretninu kao dio č.z.143/10 k. o. [katastarska općina], te je iz skice sudskog očevida od 03.lipnja 2024.g. dipl.ing.geod. ZE sa l.s.52 predmeta vidljiv položaj utužene nekretnine i da je ta zemlja ograđena suhozidom, a što je vidljivo i na fotografijama sudskog očevida sa l.s. 53 predmeta.

14.Dakle, iz provedenih dokaza u prvostupanjskom postupku slijedi da su i svjedoci i sam tužitelj iskazivali o dugotrajnom posjedu sporne nekretnine po tužitelju i njegovim prednicima, što bi ukazivalo na moguće originarno stjecanje prava vlasništva.

15.Međutim, tužbeni zahtjev tužitelja je usmjeren na to da je tužitelj stekao valjani pravni osnov (pravni temelj) za stjecanja prava vlasništva nekretnine, što bi podrazumijevalo derivativno stjecanje prava vlasništva, a iz provedenih dokaza slijedi da tužitelj i tužena kao niti njihovi prednici nikada nisu bili u obveznopravnom odnosu temeljem kojeg bi tužitelj od tužene ili njezinog prednika stekao pravni naslov za stjecanje prava vlasništva nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa je stoga iz ovog razloga neosnovan zahtjev tužitelja za utvrđenje da ima valjani pravni osnov (pravni temelj) za stjecanje prava vlasništva te nekretnine i za uknjižbu, a u konkretnom slučaju bi se moguće radilo o originarnom stjecanju prava vlasništva dosjelošću.

16.U pogledu derivativnog stjecanja prava vlasništva treba reći da se pravo vlasništva na temelju pravnog posla, kako u smislu ranije odredbe čl. 33. Zakona o osnovni vlasničkopravnim odnosima, tako i u smislu čl. 120. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, moglo steći isključivo upisom u zemljišne knjige, zbog čega, ukoliko je tužitelj sklopio valjani kupoprodajni ugovor, može imati samo titulus, odnosno naslov stjecanja prava vlasništva, pa sve dok njegovo pravo vlasništva nije upisano u zemljišne knjige, to tužitelj nije ovlašten postaviti zahtjev za utvrđenje prava vlasništva, niti se takvom zahtjevu uopće može udovoljiti. Dakle, ako bi se radilo o ugovoru o prodaji nekretnine, riječ je o ugovoru obveznog prava, koji ukoliko je valjani pravni posao, kao što je to navedeno, predstavlja titulus za stjecanje prava vlasništva, ukoliko sadrži i clausulu intabulandi. Tužitelj bi, stoga, ukoliko smatra da ima valjanu pravnu osnovu (titulus) stjecanja prava vlasništva, mogao istaći samo obveznopravni zahtjev za izdavanje tabularne isprave prema prodavatelju, a ne i zahtjev za utvrđenje prava vlasništva, jer na temelju pravnog posla, bez uknjižbe prava vlasništva u zemljišnim knjigama, pravo vlasništva nije ni mogao steći.

17.Također, i prema pravnim pravilima bivšeg OGZ-a stjecanje prava vlasništva temeljem pravnog posla je derivativno, odnosno posredno stjecanje prava vlasništva, a pretpostavke za stjecanje prava vlasništva na nekretninama pravnim poslom su slijedeće: - vlasništvo knjižnog prednika (otuđivatelja) mora biti upisano u zemljišnim knjigama, - mora postojati valjana tabularna isprava koja ispunjava formalne i materijalne pretpostavke valjanosti, - nekretnina mora biti predana stjecatelju, pri čemu iz pravnog pravila paragrafa 431. bivšeg OGZ-a jasno proizlazi da se „predaja stvari nepokretnih vrši upisom u javne knjige, koji upis se zove uknjižba (intabulacija). Prema tome, imajući u vidu navedena pravna pravila OGZ-a valja ponoviti da je za stjecanje prava vlasništva na temelju pravnog posla na nekretninama (derivativno stjecanje prava vlasništva) neophodno potrebno zemljišnoknjižno vlasništvo prednika, valjana tabularna isprava, te izvršen upis u javne knjige. Osim toga, Zakonom o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, koji je bio na snazi prije Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, bilo je također propisano i to odredbom čl. 33. da se na temelju pravnog posla pravo vlasništva na nekretnini stječe upisom u javnu knjigu, a na isti način je stjecanje prava vlasništva na nekretninama na temelju pravnog posla regulirano i važećim Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (čl. 119. i čl. 120.). Dakle, obzirom na sadržaj tužbenog zahtjeva iz tužbe, pa tako i iz podneska od 22. srpnja 2024.g. kojim je uređen tužbeni zahtjev tužitelja i koji je usmjeren ka derivativnom načinu stjecanja prava vlasništva, za koje stjecanje nisu ispunjene pretpostavke sukladno citiranim zakonskim odredbama, to je tužbeni zahtjev tužitelja odbijen.

18.Tuženoj je dosuđen parnični trošak za zastupanje po punomoćniku iz reda odvjetnika temeljem odredbe čl. 154. st.1. i čl.163. Zakona o parničnom postupku – ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje ZPP) i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23) i to za sastav podneska od 12.travnja 2023.g. u iznosu od 100 bodova (Tbr.7.t.8 u svezi s Tbr.7.t.1), za sastav odgovora na tužbu u iznosu od 100 bodova (Tbr. 8.1.),za zastupanje na ročištu od 18. rujna 2023. godine u iznosu od 50 bodova (Tbr.9.2.),za zastupanje na ročištu od 29. veljače 2024. godine u iznosu od 100 bodova (Tbr.9.1.), za zastupanje na ročištu od 12. studenog 2024.godine u iznosu od 100 bodova (Tbr.9.1.),za zastupanje na ročištu od 21. listopada 2025.godine u iznosu od 100 bodova (Tbr.9.1.),ukupno 550 bodova, uz vrijednost boda po ovoj Tarifi koja iznosi 2,00 Eur-a (Tbr.54.) – 1.100,00 Eur-a.

19.Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zadru, 27. listopada 2025. godine

S u d a c

Marko Baraka

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda na nadležni Županijski sud, pismeno u tri istovjetna primjerka za sud i protivnu stranku.

DNA:

1.Tužitelju po punomoćnicima uz rješenje za plaćanje sudske pristojbe na presudu u iznosu od 53,09 Eur-a

2.Tuženoj po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru–građansko upravni odjel

3.Nakon pravomoćnosti: Ministarstvu financija, Porezna uprava, Područni ured Zadar