1              Poslovni broj: II Kž-396/2023-5

Poslovni broj: II Kž-396/2023-5

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Turudića univ.spec.crim., predsjednika vijeća te dr. sc. Tanje Pavelin i Tomislava Juriše članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Marijane Barišić, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog M. A., zbog kaznenog djela iz članka 110. u vezi članak 34. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 107/17., 118/18. i 126/19. i 84/21., dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi optuženog M. A. podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici od 28. kolovoza 2023., broj: Kv I-48/2023-2 (K-4/2023.) o produljenju primjene mjere opreza u tijeku postupka nakon podignute optužnice, u sjednici vijeća održanoj 27. rujna 2023.

r i j e š i o   j e

Odbija se žalba optuženog M. A. kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici od 28. kolovoza 2023., broj: Kv I-48/2023-2 (K-4/2023.) u tijeku postupka nakon podignute optužnice protiv optuženog M. A. zbog kaznenih djela iz članka 110. u vezi s člankom 34. KZ/11 pod točkom I. izreke na temelju članka 98. stavak 6. u svezi s člankom 98. stavkom 1. i 2. točkama 2., 3., 4. i 5. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/2008., 76/2009. i 80/2011., 91/2012. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/2012., 56/2013., 145/2013., 152/2014., 70/2017., 126/2019. i 80/2022., dalje: ZKP/08.) produljene su mjere opreza određene rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici broj K-4/2023. od 28. travnja 2023., i to mjere opreza obveze redovitog javljanja nadležnom psihijatru u KBC S. M., Klinici za psihijatriju jednom mjesečno po dogovoru s psihijatrom o čemu će nadležni liječnik sačiniti bilješku i dostaviti je sudu svaka dva mjeseca, te zabrane približavanja žrtvi H. R. T., iz Z., V. F. G. na udaljenost manju od 100 metara i zabrane uspostavljanja i održavanja izravne i neizravne veze sa žrtvom H. R. T. Pod točkom II izreke određeno je da mjere opreza mogu trajati dok za to postoji potreba, a najdulje do izvršnosti presude, s tim da će sud svaka dva mjeseca računajući od dana  pravomoćnosti prethodnog rješenja ispitati postoji li potreba za mjerom opreza. Istim rješenjem pod točkom III. izreke određeno je se na temelju članka  100. stavak 1. ZKP/08 izvršavanje mjera povjerava Policijskoj upravi zagrebačkoj, VI. Policijskoj postaji Zagreb. Pod točkom IV. izreke određeno je da će se u slučaju nepridržavanja izrečenih mjera, iste zamijeniti istražnim zatvorom.

2. Protiv tog rješenja pravodobnu žalbu podnio je optuženi M. A. po branitelju, odvjetniku M. M., bez navođenja zakonske osnove pobijana, s prijedlogom da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske preinači pobijano rješenje.

3. Spis je u skladu s člankom 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

4. Žalba nije osnovana.

5. Pobijajući prvostupanjsko rješenje isključivo u dijelu koji se odnosi na daljnju primjenu mjere opreza obveze redovitog javljanja nadležnom psihijatru u KBC S. M., Klinici za psihijatriju jednom mjesečno žalitelj ističe da uredno odlazi psihijatru dragovoljno bez obveze i spreman je dragovoljno se liječiti ukoliko se to pokaže potrebnim, pa iz tog razloga nema potrebe za daljnjim egzistiranjem mjere opreza koja bi ga obvezivala na taj način.

6. Međutim suprotno tvrdnjama optuženog M. A., drugostupanjski sud nalazi da je valjano prvostupanjski sud cijenio sve okolnosti na strani optuženika ustvrdivši da iste ukazuju na nužnost daljnje primjene ove mjere. Naime, dok se ostale dvije mjere opreza prvenstveno tiču zaštite žrtve, upravo sustavna i učinkovita daljnja primjena mjere opreza javljanja liječniku psihijatru može polučiti najveći učinak na preveniranje činjenja novih kaznenih dijela i prema drugim osobama, odnosno zaštiti društvo u cjelini.

6.1. Navedeno iz razloga jer je upravo ocjena vještaka psihijatra da postoji značajna vjerojatnost od ponavljanja kaznenog djela, pa i većeg stupnja ukoliko optuženik ne bi bio uključen u predloženi program liječenja. Stoga drugostupanjski sud nalazi  promašenim žalbeni navod kojim se predlaže preinačenje prvostupanjskog suda na način da se ukine upravo ova mjera opreza, a imajući na umu način počinjenja kaznenog djela, posebice iskazanu upornost koja se ogleda u tome da je optuženik zamahnuo nožem duljine oštrice 8,5 centimetara prema oštećeniku šest puta, nanijevši mu pritom dvije ubodne rane i više posjekotina na leđima, s time da je u daljnjem postupaju spriječen intervencijom gostiju Automat kluba …, što i uz procjenu ličnosti optuženika od strane vještaka psihijatra i po ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske ukazuju da je je mogućnost daljnje kriminalne aktivnosti izvjesna s visokim stupnjem vjerojatnosti. Naime, vještak psihijatar u svom je nalazu naveo da se radi o osobi s dubokim poremećajem u strukturi ličnosti disocijalnog tipa s prisutnim dugogodišnjim uzimanjem droge i alkohola, a što je dovelo do politksiokomanske ovisnosti, zbog čega je došlo do oštećenja cerebralnih struktura i razvoja početnih psihoorganskih promjena.

6.2. Kako je upravo na temelju u kaznenom postupku provedenog psihijatrijskog vještačenja, prvostupanjski sud zamijenio istražni zatvor u za optuženika manje tegobnu mjeru – mjeru opreza (uz druge dvije), te odredio mjeru opreza – obveze javljanja držanom tijelu, odnosno osobi, u ovom slučaju Klinici za psihijatriju KBC-a S. M., odnosno unutar nje nadležnom liječniku psihijatru, to upravo ozbiljno shvaćanje i pridržavanje optuženika u provođenju ove mjere ukazuje da i blaža mjera može polučiti istu svrhu. U tom smislu, upravo suprotno, impliciranje u žalbi da se optuženik iste nevoljko pridržava, ili se prema istoj proizvoljno odnosi, određujući sam sebi "privatnog" psihijatra, što uzgred rečeno, ničim ne dokumentira, uz proizvoljnu vlastitu procjenu da će se „"liječiti ukoliko se za to pokaže potreba" ne bi upućivalo na zaključak da je blažim mjerama od istražnog zatvora moguće postići istu svrhu. Valja istaći da je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud dao priliku optuženiku da provede mjeru opreza obveze javljanja nadležnom psihijatru Klinike za psihijatriju, a KBC-a S. M., a svoju je odluku donio na temelju nalaza vještaka psihijatrijske struke koji je u kaznenom postupku svoje mišljenje dao stručno i nepristrano, prema tome, uredno provođenje navedene mjere zajedno s dvijema ostalim mjerama, preduvjet je da bi daljnji ostanak optuženika na slobodi bio opravdan.

7. Slijedom izloženog s obzirom da žalbom optuženog Melvina Ališkovića nije dovedena u pitanje osnovanost pobijanog rješenja, to je na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.

U Zagrebu 27. rujna 2023.