Republika Hrvatska

OPĆINSKI SUD U SPLITU

P-662/2023-40

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Maji Vukmir, u pravnoj stvari tužiteljica 1. RB, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa] i

2. UB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanipo punomoćniku Tomislavu Krka, odvjetniku u Krka&Krka odvjetničko društvo d.o.o. Split, protiv tuženica 1. EB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] 2. GB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanih po punomoćniku Dariju Čajo, odvjetniku u Kaštel Kambelovcu, radi utvrđenja i ispravka uknjižbe, nakon glavne rasprave održane dana 17. rujna 2025. u prisutnosti tužiteljica osobno sa zamj. pun,. NB, vježbenicom u OD Krka & Krka, te zamj. pun. tuženica TB, vježbenikom u odvj. Darija Čaje, na ročištu za objavu presude dana 27. listopada 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica RB, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa], suvlasnica za 1/6 dijela na nekretninama označenim sa sa čst.zem. 664/3 i čst.zem. 665 ZU 3185 K. O. [katastarska općina], pa je ista ovlaštena u roku od 15 dana i po pravomoćnosti ove presude, izvršiti uknjižbu suvlasničkog dijela od 1/6 dijela na svoje ime, uz istovremeno brisanje EB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], za suvlasnički dio od 1/12 dijela, i GB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], za suvlasnički dio od 1/12 dijela sa istih nekretnina, dok se za više traženo i to baš 1/6 dijela tužbeni zahtjev odbija.

II. Utvrđuje se da je tužiteljica UB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], suvlasnica za 1/6 dijela na nekretninama označenim sa čst.zem. 664/3 i čst.zem. 665 ZU 3185 K. O. [katastarska općina], pa je ista ovlaštena u roku od 15 dana i po pravomoćnosti ove presude, izvršiti uknjižbu suvlasničkog dijela od 1/6 dijela na svoje ime, uz istovremeno brisanje EB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], za suvlasnički dio od 1/12 dijela, i GB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], za suvlasnički dio od 1/12 dijela sa istih nekretnina, dok se za više traženo i to baš 1/6 dijela tužbeni zahtjev odbija.

III. Svaka stranka snosi svoj parnični trošak.

obrazloženje

1. U tužbi se navodi da su tuženici uknjiženi kao suvlasnici za po ½ dijela na čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] ZU 3185 K. O. [katastarska općina], a upisani temeljem rješenja Općinskog suda u Splitu Zemljišnoknjižnog odjela u Splitu broj Z20814/2020 od 06.09.2022.god. koje je doneseno u pojedinačnom ispravnom postupku. U istom postupku tužitelji RB i UB podnijeli su prigovor, te su naveli da tuženici ne bi bili suvlasnici na istim nekretninama, te da su iste nekretnine stvarno vlasništvo tužitelja RB, UB i ČB za po 1/3 dijela. Međutim, sud je iste uputio da u roku od 30 dana nakon dostave rješenja o uknjižbi mogu podnijeti tužbu radi utvrđenja, odnosno radi ispravka uknjižbe. Tužitelji RB i UB nalaze se čitavo vrijeme i u posjedu navedenih nekretnina, te fizički i koriste navedene nekretnine i nitko iste nikada nije smetao u posjedu i korištenju navedenih nekretnina.

2. Tuženici se protive tužbi te navode da je u predmetu Z-20814/2020 (Z- 10013/17). tužiteljica pod 1. RB prigovorom od dana 30. rujna 2021.g. pisala o suvlasništvu parničnih stranaka, a ne o isključivom vlasništvu tužiteljica i treće osobe ČB, svakog od njih za po 1/3 dijela. A taj prigovor tužiteljica pod 1. RB podnijela je isključivo u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dakle ne i u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica po 2. UB nije ni podnijela prigovor ili prijavu, mada je ista dokazano znala za taj pojedinačni ispravni postupak, a nije ga podnio ni ČB.

2.1. Tužene su pravo vlasništva na predmetima spora stekle nasljeđivanjem, iza pok. CB koju su naslijedile na ovim nekretninama tužena pod 1. i prednica tužene pod 2. RBF, a koju je pak rješenjem o nasljeđivanju O- 1269/2018; UPP/OS Rijeka -49/18 Općinskog suda u Rijeci naslijedila tužena pod 2. Ističu da je kao posjednik za cijelo na obje nekretnine koje su predmetom ovog spora bila, te je još i danas upisana njihova prednica CB za koju su dokazale da je isključivo njihova pravna prednica. Osporavaju da bi tužiteljice bile u posjedu predmetnih nekretnina.

3. U dokaznom postupku pregledana je cjelokupna pisana dokumentacija u spisu, saslušani svjedoci i tužiteljice, te pregledani spisi Z-10013/17 i O-5985/15.

4. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

5. Kako proizlazi iz dostavljenih Rješenja o nasljeđivanju i to Općinskog suda u Riijeci, O-2970/15 i O-1269/18, da su CB pok. ŽB, rođ. BB naslijedile tužena ad. 1. EB rođ. CB i RBF, a RBF njena kćer tužena ad. 2. GB rođ. RBF i sin FB, dok se njen suprug R odrekao nasljedstva, a nije sporno da je su predmetne nekretnine unesene u oba rješenja kao izvanknjižno vlasništvo, upisane u Posjedovni list 616 (i to k-č-br- 578 "Krajina" od 502 m2).

6. Da bi bilo jasnije, uslijed dvostruke numeracije u Katastru zemljišta upisana je kat. čest. [katastarska čestica] zvana "Krajina" površine 506 m2 kulture pašnjak u posjedovnom listu br. 616 za k. o. [katastarska općina], a vodi se kao posjed CB, dok je u zemljišnoj knjizi upisana čest. zem. [katastarska čestica] "oranica i maslinjak" u Z. U. [broj ZK uloška] k.o,. Grohote, te čest. zem. [katastarska čestica] "oranica i masljinjak", također bez upisane površine u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

7. Ovo je detaljno opisao vještak geometar JB nakon provedenog očevida na licu mjesta, te prikazao na skici vještva na preklopu orto foto snimka sa katastarskim planom. Tako je naveo da je priloženoj skici lica mjesta, ortofoto snimku sa prikazanim katastarskim i zemljišnoknjižnim stanjem, položaj i oblik predmetne nekretnine kako su stranke na očevidu pokazale označio slovnim oznakama A-B-C-D- E-F-A koji po položaju, obliku i površini odgovara katastarskoj čestici zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Predmetna kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana je u posjedovnom listu br. 616 Ureda za katastarske poslove u Splitu u površini od 502 m2 i po zemljišnoknjižnom stanju odgovara zemljišnoknjižnoj čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], lik na skici označen slovnim oznakama A-B-C-G-E-F-A površine 377 m2 i zemljišnoknjižnoj čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], lik na skici označen slovnim oznakama C-D-E-G-C površine 125 m2, koje su upisane u zemljišnoknjižnom ulošku br. [broj ZK uloška] Zemljišnoknjižnog odjela u Splitu.

7.1. Dalje je vještak naveo da je Geodetskim elaboratom br. P-78/16 koji je izradio Ured za geodetske poslove „As-geo“ d.o.o. iz kolovoza 2016. godine u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica za predmetnu česticu izvršeno je usklađenje katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja kako je prethodno opisano što je pregledao i proveo nadležni Ured za katastarske poslove u Splitu, pod klasom br: 932-06/1602/815 dana 15. prosinca 2016. godine.

7.1.1. Naposljetku vještak je opisao položaj predmetne čestice /čestica u odnosu na okolne nekretnine, a što je važno obzirom na iskaze svjedoka koji su saslušavani u postupku davali opis predmeta spora. Tako je naveo da je Predmetna nekretnina udaljena od asfaltnog južnog ruba ceste 13 metara a od donjeg ruba zemljanog pokosa ceste 8 metara.

Sa sjeverne strane predmetna čestica prema kat. čest. zem. [katastarska čestica] je definirana suhozidom koji u cijelosti pripada kat. čest. zem. [katastarska čestica].

Sa istočne strane predmetna čestica prema kat. čest. zem. [katastarska čestica] je definirana trajnim vidljivim oznakama.

Sa južne strane predmetna čestica prema kat. čest. zem. [katastarska čestica] je definirana rubom gomile koja u cijelosti pripada predmetnoj čestici, a prema kat. čest. zem. [katastarska čestica] je definirana suhozidom koji u cijelosti pripada predmetnoj čestici.

Sa zapadne strane predmetna čestica prema kat. čest. zem. [katastarska čestica] je definirana suhozidom koji u cijelosti pripada predmetnoj čestici.

8. Stranke nisu imale primjedbi na vještvo.

9. Na okolnost posjedovanja kao i slijeda nasljeđivanja predmetnih nekretnina saslušani su svjedoci i tužiteljice.

9.1. Svjedok VB suprug je tužiteljice ad. 2. Naveo je da mu je poznat predmet spora , a da je "po papirima" upoznat sa povijesnim stanjem. Navodi da se o zemlji u Grohotama, zvanom Krajna i to je čestica 578 po katastru a koja je ranije prema staroj austrijskoj numeraciji u ZK imala brojeve čest. zem. [katastarska čestica]. Tih nekretnina vlasnica je bila BB za 1/3 koja je tetka majci njegove supruge UB. Naime, BB se nije udavala i nije imala potomaka pa su se o njoj brinuli MB i ZB, roditelji njegove supruge. BB je njima misli po ugovoru o doživotnom uzdržavanju ostavila svoje nekretnine pa tako i trećinu ove predmetne, a u Milkinim papirima su pronašli čitav povijesni slijed i od 1959. izvadak iz katastra na njeno ime. BB da jest u rodu i sa tuženicama, jer da je ĐB koja je dolazila iz Rijeke govorila da joj je BB rodica, a ne sjeća se da bi i CB dolazila.

9.1.1. Predmetna nekretnina da je danas u naravi zapušten teren, blizu je ceste. BB je obrađivala ovu nekretninu na kojoj je uzgajala masline, ali i do ove ona ima veću zemlju koju je obrađivala. Danas na ovoj predmetnoj nekretnini još imaju 3 masline. BB je imala ovcu i magarca koju je vodila na ispašu na ovu i na ovu susjednu nekretninu. Njegova supruga je kao mala išla s tetom BB, ona i sestra, barem su mu tako pričale. ĐB i kad bi došla na Šoltu,a to je bilo samo ljeti je boravila na drugoj lokaciji i nije dolazila na predmetnu nekretninu niti je na njoj išta radila, a ni tuženici nisu nikada obrađivale ovu zemlju, na Šoltu su dolazile samo ljeti.

9.1.2. Upitan je li mu poznata osoba HB, i je li u rodu s tuženicama, odgovara da mu je poznat, umro je 1943. i da misli da je u rodu s tuženicama, a ne zna u kojoj liniji srodstva. Na pitanje tko je vlasnik preostale 2/3 predmetnih nekretnina obzirom je rekao da je BB bila vlasnica 1/3, odgovara vlasnici 1/3 su tuženice i zadnje trećine su vlasnici U koji su to naslijedili od E G pok. SB. ĐB iz [adresa] da se prezivala BB, ne zna je li se udavala.

9.1.3.Predmetna nekretnina nalazi se ispod zaobilaznice na izlazu iz Rogača i to uz seoski put koji dolazi do glavne ceste a ova predmetna nekretnina nije prva do zaobilaznice već su prije nje dvije manje parcele i jedna od njih je bila od tete BB. Svjedok je saslušavan prije očevida na licu mjesta, a opis odgovara uočenom na terenu.

9.1.4. Upitan je li je li mu poznat SB pok. OB i je li u rodu sa parničnim strankama, odgovara poznajem ga i u rodu je, te da on ima nekretninu koja graniči sa predmetnom.

9.2. Saslušan je kao svjedok ŠB koji je bio saslušan kao svjedok u pojedinačnom ispravnom postupku kojeg su pokrenule tuženice i temeljem kojeg ostvarile uknjižbu.

9.2.1. Ovaj svjedok je u pojedinačnom ispravnom postupku Z-20814/20 na terenu dana 23.08.2020. izjavio da je predmetna nekretnina bila od HB (djeda) i da je u posjedu viđao HB koji ju je koristio za ispašu stoke, masline, smokve i nešto povrća, a nakon smrti da su ga naslijedile kćeri i maka (baka predlagateljica pok. CB) , a da mu nije poznato kako su kćeri pok. IB podijelile ostavinsku imovinu, ali da su mu kćeri nasljednice. Tada je izjavio i da ne može kazati da je tu viđao prelagateljice (sada tuženice), ali ni treće osobe i da svi znaju čije je ovo, a pripada HB, djedu predlagateljcia.

9.2.2. U ovom postupku saslušan na ročištu od 01.04.2024. naveo je da se sjeća HB jer su bili susjedi i gdje nama je kuća a i na zemlji. Na zemlji ih je baš na ovim gdje je predmetna nekretnina dijelio samo put. Kada je prošla cesta, a misli na novu zaobilaznicu odnijela je njegovu cijelu nekretninu jer je bila mala i do Matine zemlje. IB je imao nekretninu koja je bila uz samu zaobilaznicu i koja se nije nikada obrađivala već je zapravo bila puna kamenja koji je ostajao nakon gradnje i odakle se uzimao kamen za gradnju, ali isto tako IB je imao i drugu parcelu nešto nižu od ove nizbrdo, dalje od ceste-zaobilaznice, ali to je sve bilo blizu. Na toj zemlji je IB sadio bob, ima je nešto rogača, maslina i smokvi, i on je to obrađivao, a poslije njega više nitko. IB je davno umro, prije više od 50 godina. Tužene nisu rođene na Šolti, a nisu baš ni dolazile. Njihova majka je RBF i ona je znala dolaziti, ali svakako nitko do njih nije obrađivao zemlju. Tuženice su kćerke od Matinih kćeri. Od njih je jedino N živjela jedno vrijeme na Šolti, a kasnije u Rijeci, zna da je imala sestru koja je živjeli u [adresa], bile su tri sestre ali je jedna nestala negdje u Italiji. BB je kćer od Matinog brata, ona se udala i živjela na Šolti ali nije imala djece. Ona i IB umrli su u godinu dana razlike. Bili su u dobrim odnosima. Zna da je BB imala sestru, koja se udala, ne sjećam joj se imena, a UB je njezina unuka.

9.2.3. Navodi da je BB imala ovce i vodila ih na pašu, a ne zna je li s njima dolazila i na ovu zemlju jer se uvijek znalo što je čije i nitko nije gledao tko ide na čiju zemlju ako je bila zapuštena, a ova zemlja je nakon Matine smrti ostala zapuštena. Milkin otac je brat od IB s time da ja ne zna da li su se oni među sobom i kako podijelili. Ne zna kako je IB stekao ove nekretnine. Matu da još nitko nije naslijedio jer se sestre nisu dogovorile, mislio na četiri Matine kćeri, jedna od njih je N a ne zna kako se druge zovu. CB mu nije poznata, ni GB, za DB zna da je HB unuka, a RBF, odgovara je kao dijete je živjela na Šolti, a ona je Matina unuka.

9.3. Saslušana je u postupku i svjedokinja PB koja je bila i svjedok u Z-20814/20. U pojedinačnom ispravnom postupku je navela da je dobra sa obitelji predlagateljica (sada tuženica), da je bila u kontaktu sa CB i RBF i da one nisu tu živjele (misli na Šolti) jer je kuća u ruševnom stanju, ali da su tu dolazile jer je ovo njihova nekretnina.

9.3.1. Na očevidu u ovom predmetu utvrđeno je da na predmetnoj nekretnini (nekretninama) ne postoji nikakva kuća, pa je očito svjedokinja PB u pojedinačnom ispravnom postupku mislila da je kuća tuženica na Šolti u ruševnom stanju, no iako je navela da su prednice tuženica (tada predlagateljica) dolazile "tu" jer je to njihova nekretnina nije navela ni kada niti koliko često, niti što su na toj nekretnini radile.

9.3.2. Saslušana u ovom postupku PB navela je da je obiteljska prijateljica sa roditeljima tuženica, odnosno roditeljima GB, ĆB i R, kao i Radojkinim roditeljima MB i njenim suprugom T. Također dobri su bili i sa pok. CB, mamom EB, tužene pod 1. Navodi da ima kuću na Šolti u Nečujmu a i 9 godina je radila u zadruzi u Grohotama na Šolti. Poznata joj je nekretnina zvana Krajna i zna da su Irenini roditelji tu htjeli graditi kuću u dogovoru sa EB i njezinom mamom. Više puta da je odlazila sa ĆB i R obilaziti tu nekretninu jer su oni gledali kako bi izveli gradnju, a nije bilo puta do nekretnine, oni su čak razmišljali o tome da pitaju tužiteljice da im prodaju put. Nekretnina na kojoj su mislili graditi kuću imala je površinu od 502m2, ali nije imala pristupnog puta. Obilazili su je u više navrata prije 2020. jer su ĆB i R barem tri puta godišnje dolazili kod nje. Irenini roditelji su se razboljeli i umrli, najprije majka zatim otac u kratkom vremenu, a onda su GB i EB pokrenule pojedinačni ispravni postupak. Ova nekretnina da je bila upisana na CB za cijelo u zemljišniku, ali je EB predložila GB da se obje upišu u zemljišnik jer da bi i njena majka ĆB imala prava na toj zemlji.

9.3.3. Upitana je li ikada bila obrađivana, a obzirom je rekla da do nje nema puta, odgovara da zadnji put kada su bili na terenu 2020. sa sudom ona se nije mogla spustit do nje, ali je bio njen suprug i on je rekao da još ima starih maslina, iako zaraslih, one se vide donekle i sa ceste. Upitana tko je te masline obrađivao ranije, navodi da je to činio ŽB, otac od CB i LB. Dodaje da su ŽB svi zvali šjor IB, ne zna kako jer nemaju nikakve veze. Dalje upitana tko je Č ili BB pok. OB, odgovara da je dobro zna. ali da ne zna ima li BB veze s ovom nekretninom, međutim da ona ima veze sa nekretninom koja je vlasništvo tužiteljica i to je nekretnina koja ide ispod ceste, a okolo ove kat. oznake 578 koja je od tuženica, te je na skici vještva pokazala na čest. zem. [katastarska čestica], a čest. zem. [katastarska čestica] da je vlasništvo CB.

9.3.4. Upitana da pojasni rodoslovlje tuženica kojim bi slijedom stekle predmetne nekretnine navodi: " EB naslijedila ju je od svoje mame CB, CB je nekretninu stekla kada su se njezine sestre odrekle u njenu korist nakon smrti oca i majke KB zvanog šjor IB i AB. GB je kćer od ĆB, rodice od EB, EB koja je naslijedila svoju majku CB je odlučila pola svog dijela dati rodici ĆB, ĆB je kćer MB.". Na daljnje pitanje odgovara da su ŽB zvani šjor IB i BB, rođaci, a bili su inače jako povezani, a nisu bili baš dobrog imovnog stanja te su se držali skupa. Milka je sa ovcama išla po svuda gdje je bilo ispaše, ali obrađivala zemlju nije. C da je umro 60-i neke, kao i njegova žena.

10. Otac CB, pa očito i MB zvao se ŽB. No, postavlja se pitanje je li mu nadimak bio IB ili je HB pak potpuno druga osoba.

11. Iz pisane dokumentacije u spisu i pregledanog spisa O-5985/15 kojeg su dijelovi kopirani i uloženi u ovaj predmet u pogledu rodoslovlja stranaka (a pri tome kao nesporno treba uzeti da su u lokalnom govoru ŽB, C, ČB ista osoba, baš kao i Ž i RŠ, te BB i Č) proizlazi:

- UŠ pok. NB rođ.1905, a umrlog 1965. temeljem Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu O-1160/65 nasljeđuju:

1. Burica Tone ud. C (to je Ž)

2. Burica B. C

3. Burica ČB pok. C (to je ŽB)

4. UŠ F. C

5. Domonji MB žena EŠ

6. GŠ žena J

predmetne nekretnine nisu navedene u rješenju o nasljeđivanju

- HB OB pok. G umrlog **.**.1941. temeljem Dosudnice br. O-40/42

Kotarskog suda u Splitu naslijedile su:

1. NŠ udova OB za 2/8 dijela (dakle njegova supruga)

2. NŠ Č pok. OB za 3/8 dijela ( njegova kći)

3. TŠ žena C za 3/8 dijela – dakle ona RŠ ud. C iz Rješenja o nasljeđivanju O-1160/65, supruga pok. UŠ, a koja je kći OB

- ČŠ HB pok. V umrlog 1943. Dosudnicom O-377/43 naslijedili su, a uslijed susljedne smrti NŠ ud. OB (one pod 1 iz gornje točke):

1. TŠ žena ŽB rođ. NŠ (ona pod 1. iz prve točke i pod 3. iz druge točke)

2. BB pok. OB (ona pod 2. iz druge točke)

Dakle: TŠ (Tona) ud. C (Antuna) rođ. BB i BB (Milica) Cecić pok. OB su sestre.

- TŠ ud. C rođ. BB pok. OB umrle 1976. god. temeljem Rješenja o nasljeđivanju ovog suda O-1044/79 naslijedili su djeca:

1. Domonji M

2. Burica B pok. C ( nepoznata boravišta)

3. TŠ F. C

4. Burica ČB pok. C

5. CŠ. C (pogrešno napisana kao GŠ u O-1160/65) predmet nasljeđivanja bile su nekretnine upisane u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a čest. zem. [katastarska čestica] bila je upisna u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

- Međutim, još 1972. god. BB pok. OB i TŠ ud ČB su kao primateljice uzdržavanja sa EŠ i ŽŠ zaključile i 18. srpnja 1972. ovjerili pred Općinskim sudom u Splitu, ugovor o doživotnom uzdržavanju kojim su nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i nekretnine upisane u posjedovnom listu br. 109. "ostavile" u posjed i vlasništvo nakon svoje smrti davateljima uzdržavanja.

- ŽŠ su temeljem Rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Jagode Makelja Šuljić iz Splita, O-2770/07 naslijedile tužiteljice za po ½ dijela, a u kojem se rješenju kao ostavinska imovina navodi i izvanknjižno vlasništvo nekretnina stečenih temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju kojeg je ostaviteljica zaključila sa BB i BŠ. Ista situacija je i sa EŠ, zapravo FŠ kojeg su naslijedile tužiteljice temeljem Rješenja o nasljeđivanju O-290/19.

11. Kroz cijelo ovo rodoslovlje nigdje se ne spominje osoba HB, a jedini ČB ili ŽB se preziva BŠ. Ovime je zapravo utvrđeno rodoslovlje tužiteljica.

12. Tužiteljica ad. 1. u svom stranačkom iskazu pojasnila je rodoslovlje svoje obitelji koje je sud kako je naprijed navedeno i utvrdio temeljem pisanih isprava, te tako navodi: " OB pok. G je moj pradjed, djed moje majke, on je imao suprugu NŠ te su imali u braku dvije kćeri, moju baku TŠ i BB koja nije bila udana i nije imala djece. Moja baka je imala 5 djece i to: JŠ, VŠ, VŠ ČB, MŠ GŠ i ŽŠ koja je naša mama, tako da je mama iza smrti bake naslijedila 1/5. Naša teta BB, kako nije bila udana, naslijedila je i dio nekretnina iz smrti svoje majke NŠ rođ. ČŠ, a Milkina ostavina još uvijek nije okončana. Rješenje o nasljeđivanju iz smrti NŠ nije provedeno u zemljišnoj knjizi. Sestra i ja ujedno smo nasljednici sve braće i sestara naše majke jer oni nisu imali svojih potomaka, a nisu bili ni u braku osim MŠ, a koja je dala nasljedničku izjavu iza smrti roditelja, tete BB i braće i sestara, a kojom izjavom prepustila nasljedstvo meni i sestri."

12.1.Upitana kako bi tuženice bile u rodu sa tužiteljicama pojasnila je kako slijedi: " OB pok. G, naš pradjed imao je dva brata i to ZŠ koji je odselio na Lastovo, imao je 8 djece, rođenih između 1908 i 1929 pa su vjerojatno preminuli ali se on nije prihvatio nasljedstva iza svoje obitelji, a niti su njegova djeca ikada isto potraživala. Drugi pradjedov brat zvao se ĐŠ, on je imao 3 sina i kćer, jedan njegov sin je HŠ i on je otac pok. CB, a ona je mama EB, tužene pod 1, odnosno baka GB, tužene pod 2. Vicentova kćer se zvala Z, a čini mi se da je jednom sinu bilo ime Đ, a jedan se također zvao H, barem mi se tako čini."

12.1.2. Na kraju razjašnjava sporo pitanje vezano za ime HB, odnosno ČŠ, pa navodi da ČŠ je bio ujak njene bake BŠ i BB, dakle brat njihove mame NŠ rođ. ČŠ. On nije bio oženjen i svu je svoju imovinu ostavio nećakinjama Ž i BB. Osoba imena HB da nije postojala. Tužene da su u pojedinačnom ispravnom postupku pozivale na to da bi im predmetne nekretnine pripadale po osnovi nasljeđivanja iza HB, a osoba HB ne postoji barem vezano za ove nekretnine niti u njihovoj liniji roda HB.

12.1.3. Vezano za obrađivanje predmetnih nekretnina navela je da svi gore navedeni su bili vanknjižni vlasnici koje su vlasništvo stekli nasljeđivanjem iz svojih roditelja i nisu se upisali u zemljišne knjige. Zadnja u posjedu je bila BB. Ona je obrađivala jedan dio ovih nekretnina, a imala je i životinje koje je tu držala na ispaši. BB je umrla 1997. Predmet spora su dvije čestice po zemljišnoj knjizi ali one u katastru tvore jednu nekretninu i jednu česticu, a tako i na terenu. Ta jedna čestica još za života BB bila je ograđena suhozidom, s tim da okolo te čestice postoje druge dvije koje je također BB držala u posjedu. Od te dvije čestice jedna je pripala njenoj baki a druga BB, prema njihovom usmenom dogovoru i to iza smrti njihovog oca OB, s time da se njena baka udala pa je obje te nekretnine u posjedu držala BB koja je dio obrađivala, a na drugom dijelu napasala stoku. Ove dvije sporne nekretnine koje su po katastru jedna, su u sredini, a druge dvije koje sam sad navela su sa strane. Svaka od tih nekretnina je zasebno ograđena svojim suhozidom, a to vjerojatno ima veze s dogovorom između BB i bake koje su se usmeno bile podijelile, ali to nije provedeno. Nakon Milkine smrti da nisu obrađivali nekretnine iz razloga što ostavine nisu bile okončane i što nije izvršena podjela i upisi u zemljišnu knjigu. Tužene da su na Šoltu dolazile jedino kao djeca i to ne u svoju kuću, koju dijeli sa BB njihova majka na polovicu već su dolazile u kuću PB, a na predmetne nekretnine da nisu dolazile.

12.1.4. Upitana može li objasniti svoj navod iz pojedinačnog ispravnog postupka prigovor od 30. rujna 2021., da bi tužene bile suvlasnice za ½ na predmetnim nekretninama, odgovara " čisto matematički zbog toga što je moj pradjed imao dio nekretnina, a imao je braću ZŠ i ĐŠ, ja ne znam jesu li oni uzeli svoje dijelove, odnosno koliko mi je poznato ZŠ s [adresa] nije prihvatio svoj dio nasljedstva pa bi ostao ĐŠ, a on je prednik od tuženica pa sam slijedom toga ja tako zaključila. Jesu li se oni među sobom kako drugačije podijelili ja ne znam.".

13. Tuženice su u postupku iskoristile "blagodat nesvjedočenja" kao stranke, pa je sud odustao od njihova saslušanja.

14. Pregledom isprava iz Državnog arhiva koje se odnose na posjedovne listove predmetnih nekretnina proizlazi da je kao posjednica na čest. zem. [katastarska čestica] "Krajina" upisana u posjedovni list 36 bila upisana ĐB pok ŽB ("i družina" a ne zna se koja). Kasnije je Ljubičino ime prekriženo, a u pisana CB S rođ. ĐB.

14.1.Prema popisu posjeda BB iz 1979 .god. u njenom se posjedu vode čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zv. "Krajina", kao i čest. zem. [katastarska čestica] također "Krajina" svaka za po 1/3 dijela. Ovdje su nekretnine upisane po zemljišnoknjižnoj oznaci.

14.2. Ovom upisu prethodio je upis posjeda u katastru na OB pok. ZB za 1/3 dijela, OB SŠ pok. G, iz [adresa] (dakle SŠ ne ZŠ) za 1/3 dijela i OŠ pok. G za 1/3 dijela ( ne bi trebalo biti upitno da je ĐŠ zapravo OŠ u narodu). Imena SŠ i OŠ su prekrižena ali ispod toga stoje svi nasljednici pok. SŠ za po 1/10 od 1/3 dijela, te nasljednici pok. OŠ za po ¼ od 1/3 dijela. Među Vickovim nasljednicima su ŽB. OŠ, ZŠ (odatle možda zabuna sa imenima), ŠŠ i ŠŠ Z.

14.3. Prema Povijesti promjena na katastarskim česticama (čist 52 spisa) k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisan je u posjedovni list br 616 na posjednika CB od 1991. god. kada je vršena nova izmjera i nije evidentirana promjena u pogledu upisa nositelja prava.

15. BB pok. OB upisana je u posjedovni list br. 109. k. o. [katastarska općina] kao posjednica čest. zem. [katastarska čestica] zv "Krajina" prema izvatku pribavljenom iz Državne arhive.

16. Danas je prema važećem prijepisu posjedovnog lista br. 119 k. o. [katastarska općina] Cecić Milka upisana kao posjednica čest. zem. [katastarska čestica] obje zvane "Krajina". Obje te čestice nalaze se prema skici vještva geometra JB iznad, dakle sjeverno od predmetne čest. zem. [katastarska čestica], između nje i ceste – zaobilaznice.

17. Za navesti je da su u zemljišnoj knjizi na obje predmetne nekretnine bili uknjiženi upravo svi nasljednici pok. SŠ, svi nasljednici pok. OŠ, te OB odnosno na čest. zem. [katastarska čestica] njegove nasljednice NŠ ud. OB, NŠ Č pok. O i BŠ Ž. O, kao i CB i MB ŽŠ, a na čest. zem. [katastarska čestica] i svi nasljednici pok. BŠ među kojima i tužiteljice. Tuženice su Rješenjem Z-20814/20 u pojedinačnom ispravnom postupku obuhvatile svih, te ovlaštene na uknjižbu i brisanje svih uknjiženih, a pa su danas one uknjižene za cijelo na obje nekretnine upisane sada u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

18. 15. Zapravo osim navoda samih tužiteljica da bi tuženici bile slijednice ĐŠ (Viicka) Cecića, brata njihovog pradjeda OB o tome u spisu ni pregledanim predmetima nema dokaza.

19. Ovaj sud smatra da su tužiteljice dokazale pravni slijed stjecanja predmetnih nekretnina za razliku od tuženica.

19.1. Tužiteljice svoj slijed vuku od obitelji BŠ i NŠ i to od nasljednika IŠ pok. G, Č (Milke) Cecić i njene sestre BŠ ž. C.

**.**.2019. TŠ ud. C je među ostalima naslijedila njena kćer ŽŠ, a nju su naslijedile tužiteljice.

19.1.2. Već ranije, 1972. god. je ŽŠ sa BB pok. OB, svojom tetom i sa svojom majkom BŠ zaključila Ugovor o doživotnom uzdržavanju koji je ovjeren na sudu, a kojim se navode i nekretnine upisane u posjedovni list br. 109. k. o. [katastarska općina], koje davatelji uzdržavanja (ŽŠ i suprug Š) stječu smrću primateljica uzdržavanja.

19.1.3. Iza BB još uvijek nije doneseno pravomoćno rješenje o nasljeđivanju.

20. Nekretnine upisane u posjedovni list br. 109. k. o. [katastarska općina], kako je navedeno u točki 16. obrazloženja, bile su čest. zem. [katastarska čestica] zv "Krajina i kao posjednica je bila upisana BB pok. OB.

21. Tužene nisu razjasnile svoj slijed nasljeđivanja niti tko je osoba HB, a nije logično ni životno da bi ŽB zvali " IB", a čak i da jesu, osim što je ŽB prednik i otac CB, nije jasna ni njegova veza sa OB pok. G. Ovu vezu zapravo nisu razjasnile ni u pojedinačnom ispravnom postupku.

22. Navodi svjedoka ŠB da je BB kćer od "Matinog brata" potpuno su netočni. BB je kćer od OB kako je to naprijed obrazloženo, a OB je imao dva brata: SŠ i ĐŠ (OŠ), ali osim pretpostavki samih tužiteljica da bi tuženice vukle slijed od OŠ o tome ne postoji niti jedan dokaz. Djed tužene ad. 1. nije ĐŠ već ŽB, otac njene majke CB djevojački ŽB, pa je u tom dijelu pogrešan iskaz tužiteljice ad. 1.

23. Tuženice i u ovom postupku, baš kao i u pojedinačnom ispravnom postupku ustraju u tome da je između pravnih prednika tužiteljica i pravnog prednika tuženica izvršena dioba koja nije bila provedena u zemljišnim knjigama, ali ni sada ne navode konkretno koji bi to pravni prednici jedne, a koji druge strane, imenom i prezimenom bili, kada su se i kako podijelili.

24. U pogledu posjeda predmetnih nekretnina vidljivo je na terenu da zadnjih 20-tak godina nitko ne održava premetne nekretnine i da su iste zapuštene i zarasle, a njihova je vrijednost nedvojbeno porasla tek zadnjih 4-5 godina od kada je probijena zaobilaznica iz Rogača. Dakle, o posjedu od strane bilo koje od stranaka nema govora.

25. Na kraju, za naglasiti ej da tužiteljice koje su dokazale pravni slijed traže da se svaku od njih utvrdi vlasnicom za 2/6 dijela, odnosno za 1/3 dijela, što je ukupno 2/3 dijela, dok su pravni slijed dokazale u odnosu na ranije uknjiženog OB, koji je bio suvlasnik za ukupno 1/3 uz svoja dva brata SŠ i ĐŠ. Tužiteljice nisu dokazale da bi nasljeđivanjem stekle pravo vlasništva od SŠ i /ili ĐŠ, dok su u zemljišnoj knjizi nedvojbeno bili uknjiženi njihovi nasljednici prije provođenja rješenja Z-10013/17. Stoga se tužbeni zahtjev ukazuje osnovanim za ukupno 1/3 prava vlasništva, odnosno svaka tužiteljica je vlasnica za po 1/6 dijela.

26. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

27. Obzirom da su stranke uspjele podjednako u sporu odlučeno je temeljem čl. 154.st.4. ZPP-a da svaka stranka snosi svoj parnični trošak.

U Splitu, 27. listopada 2025. godine

SUTKINJA

Maja Vukmir

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana, od dana objave presude. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste ( čl. 335. ZPP-a). Presuda će biti istaknuta na internetskoj stranici e-oglasne ploče suda osam dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335 ZPP-a).

DNA:

- pun. tužiteljica

- pun. tuženica