Republika Hrvatska
Općinski sud u Zadru
Stalna služba u Biogradu na Moru
Kralja Tomislava 2 A, Biograd na Moru
Poslovni broj: R1-378/2025-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, po sucu Ivici Marinoviću, u izvanparničnom postupku predlagateljice AH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Hrvoju Alagiću, odvjetniku u Vukovaru, protiv protustranke TH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi razvrgnuća suvlasništva, dana 27. listopada 2025.
r i j e š i o j e
Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnina upisanih kod Općinskog suda u Zadru, Zemljišnoknjižni odjel Biograd na moru, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], u naravi DVORIŠTE sa 290 m2, STAMBENA ZGRADA sa 146 m2, GARAŽA sa 22 m2, sveukupne površine 458 m2, i to 5. Suvlasnički dio: 170/754 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4) Stan označen oznakom „S.4" - trosoban stan smješten na drugom katu, korisne površine 78,92 m2, koji se sastoji od hodnika, kuhinje s dnevnim boravkom, tri sobe, kupaone i WC-a, kojemu pripadaju slijedeći sporedni dijelovi: terasa 4 površine 12,42 m2, parkirno mjesto P4 površine 11,50 m2, što čini ukupnu korisnu vrijednost od 85,00 m2 i sve označeno zelenom bojom-točkice, u suvlasništvu stranaka i to:
- TH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], za 1/2 dijela,
- AH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], za 1/2 dijela,
c i v i l n o m d i o b o m
na način da se navedena nekretnina proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podjeli između stranaka razmjerno navedenim suvlasničkim dijelovima.
Obrazloženje
1. Dana 22. rujna 2025. zaprimljen je prijedlog AH radi razvrgnuća suvlasničke zajednice na stanu opisanom u izreci ove odluke u odnosu na koji su predlagateljica i protustranka TH suvlasnici svako za ½ dijela. Predlagateljica ističe da između nje i protustranke nije moguć dogovor oko zajedničkog korištenja predmetne nekretnine, niti oko zajedničke prodaje, navodeći da protustranka nema interesa i financijskih sredstava za eventualnu isplatu predlagateljice, a predmetnu nekretninu nije moguće geometrijski dijeliti. Kako su stranke suvlasnici na navedenoj nekretnini, to predlagateljica predlaže da sud odredi vještačenje po vještaku građevinske struke temeljem kojeg će se utvrditi je li moguća geometrijska dioba predmetne nekretnine, te kolika je tržišna vrijednost nekretnine, pritom se pozivajući na odredbu čl. 50. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, iz koje proizlazi da kada nije moguća geometrijska dioba nekretnine, da će sud odrediti da se ista proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, te da se iznos dobiven prodajom podjeli suvlasnicima razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).
2.1. Sud je u dopisu od 24. rujna 2025., prilog kojeg je bio i predmetni prijedlog za razvrgnuće, pozvao protustranku TH da se u roku od 15 dana od dana primitka toga dopisa pisano očituje na prijedlog za razvrgnuće, uz upozorenje protustranci da ukoliko propusti prije navedeni rok u kojem se treba izjasniti da sud može smatrati da se protustranka suglasila s prijedlogom druge stranke i da sud može donijeti odluke na temelju činjeničnog stanja s kojim je protustranka bila upoznata.
2.2. Protustranka TH je gornji dopis suda, a obzirom na priležeću povratnicu/dostavnicu, zaprimio dana 29. rujna 2025., te se u ostavljenom mu roku od 15 dana nije pisano očitovao na predmetni prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice.
3. Odredbom čl. 47. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 – dalje ZV) propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno i to mu pravo ne zastarijeva, iz stavka 2. te odredbe proizlazi da suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na štetu ostalih, no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika.
4. Prema odredbi čl. 48. st. 2. ZV, pravo na razvrgnuće ostvarit će suvlasnik u sporazumu sa svim suvlasnicima s kojima razvrgava suvlasništvo (dobrovoljno razvrgnuće), ili sudskim putem (sudsko razvrgnuće), ako što drugo nije zakonom određeno.
5. Odredbom čl. 50. st. 1. ZV, propisano je da kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona, iz stavka 2. te odredbe proizlazi da ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1., sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski, dok iz stavka 4. te odredbe proizlazi da ako dioba iz stavka 2. nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).
6. Prema odredbi čl. 18. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine broj 59/23, dalje ZIP) proizlazi da sud može stranku pozvati da se u određenom roku pisano očituje o prijedlogu druge stranke, iz st. 2. te odredbe proizlazi da ako stranka propusti rok u kojem se trebala izjasniti ili se ne odazove pozivu suda, sud može prema okolnostima slučaja smatrati da se stranka suglasila s prijedlogom druge stranke i donijeti odluku na temelju činjeničnog stanja s kojim je stranka bila upoznata, dok iz st. 3. te odredbe proizlazi da će u pozivu da se izjasni sud stranku upozoriti na pravne posljedice iz stavka 2. ovoga članka.
7. Zaključujući s jedne strane da je protustranka TH nedostavljanjem pisanog očitovanja na predmetni prijedlog za razvrgnuće na taj način se suglasila sa tim prijedlogom (ovo obzirom na upozorenje suda protustranci sukladno čl. 18. ZIP u dopisu od 24. rujna 2025.) te s druge strane zaključujući da je životno i logično za pretpostaviti da nije moguće provesti geometrijsku diobu nekretnine koja je u naravi stan u stambenoj zgradi (ovo obzirom na dosadašnje iskustvo uređujućeg suca i relevantnu sudsku praksu iz koje je razvidno da se stan u stambenoj zgradi ne može fizički podijeliti u smislu da se povuče crta tako da se od toga stana formiraju, u konkretnom slučaju, dvije nove zemljišnoknjižne čestice koje bi tako formirane pripale pojedinačno svakom od suvlasnika), pa primjenjujući na takva svoja utvrđenja prethodno citiranu zakonsku odredbu iz čl. 50. st. 4. ZV, sud je odlučio prihvatiti prijedlog predlagateljice te odlučiti da se stvar – stan koji je predmet ovog postupka proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima, odnosno određena je civilna dioba navedene nekretnine, radi čega je odlučeno kao u izreci ovog rješenja. Naime, ovaj sud osim što zaključuje da u konkretnoj pravnoj stvari nije moguće provesti geometrijsku diobu nekretnine – stana, zaključuje obzirom i na navode iz prijedloga predlagateljice kojim se protustranka nije usprotivila, da nisu moguće ni ostale vrste diobe suvlasništva iz čl. 50. ZV, odnosno da ne postoji sporazum stranaka o načinu razvrgnuća, pa niti da jedna stranka isplati drugu za njen suvlasničku udio, slijedom čega je ovaj sud smatrao da je kraj takvog stanja stvari svrhovito i ekonomično za stranke ovog postupka (u smislu da se u ovoj pravnoj stvari ne provode ročišta niti vještačenja koja bi dovela do daljnjih troškova za same stranke, po mišljenju ovog suda nepotrebnih) da odluka o razvrgnuću bude upravo ona kako je to navedeno u izreci ove odluke.
Biograd na Moru, 27. listopada 2025.
S u d a c
Ivica Marinović
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog Rješenja dopuštena je žalba u roku od petnaest (15) dana. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.
DNA:
1. Predlagateljici po punomoćniku Hrvoju Alagiću, odvjetniku u Vukovaru,
2. Protustranci osobno.
