Republika Hrvatska
Općinski sud u Koprivnici
Koprivnica, Hrvatske državnosti 5
Poslovni broj: Pn-4/2021-105
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Koprivnici po sucu Darku Magdiću kao sucu pojedincu u parničnom predmetu prvotužitelja ĆA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugotužiteljice OA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćnici Meliti Ranilović-Ferenc, odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Ranilović-Ferenc, Ranilović i Ferenc Kovačić iz Koprivnice, protiv prvotužene Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupano po punomoćnici Dori Hanžeković Žuža, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Hanžeković & Partneri iz Zagreba i drugotuženika Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb, Martićeva 71, OIB: 38922958547, zastupan po punomoćniku Hrvoju Lui, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Mađarić & Lui iz Zagreba, radi naknade štete, nakon zaključene javne i glavne rasprave dana 7. listopada 2025., u prisutnosti puomoćnice tužitelja, punomoćnice prvotuženika i punomoćnice drugotuženika, a odluke objavljene dana 27. listopada 2025.g.
p r e s u d i o j e
I.Tuženi Croatia osiguranje d.d. Zagreb,Vatroslava Jagića 33,Zagreb OIB:26187994862 dužan je naknaditi štetu tužitelju SA iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] u iznosu od 14.068,86 EUR-a (slovima: četrnaesttisućašezdesetosameura i osamdesetšestcenta) sa zakonskom zateznom kamatom po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena i to na iznos od 11.000,00 € (slovima: jedanaesttisućaeura) od dana 12. siječnja 2021.g. do 31.12.2022.g. a od 01.01.2023.g. do plateža sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećano za tri postotna poena do isplate, a na iznos od 3.068,86 € (slovima:tritisućešezdesetosameura i osamdesetšestcenta) od dana 27. listopada 2025.g. do plateža sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećano za tri postotna poena do isplate.
II. Tuženi Croatia osiguranje d.d. Zagreb,Vatroslava Jagića 33, Zagreb OIB:26187994862 dužan je naknaditi štetu tužiteljici OA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u iznosu od 2.190,00 EUR-a (slovima:dvijetisućestodevedeseteura) sa zakonskom zateznom kamatom po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena od dana 27. listopada 2025.g. do plateža sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećano za tri postotna poena do isplate.
III. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja SA u odnosu na tuženika Croatia osiguranje d.d. Zagreb,Vatroslava Jagića 33, Zagreb OIB:26187994862 u iznosu od
9.228,57 € (slovima:devettisućadvjestodvadesetosameura i pedesetsedamcenta) s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.
IV. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja SA u odnosu na tuženika Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, Zagreb OIB:26187994862 sa tužbenim zahtjevom za isplatom kamate na iznos od 11.000,00 € (slovima:jedanaesttisućaeura) od dana 12. studenog 2019.g. do 11.siječnja 2021.g. te s tužbenim zahtjevom za isplatom kamate na iznos od 3.068,86 € (slovima:tritisućešezdesetosameura i osamdesetšestcenta) od dana 12.studenog 2019.g do dana 26.listopada 2025.g.
V.Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice OA u odnosu na tuženika Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, Zagreb OIB:26187994862 sa tužbenim zahtjevom za isplatom kamate na dosuđeni iznos od 2.190,00 EUR-a (slovima:dvijetisućestodevedeseteura) od dana 12. studenog 2019.g. do 26. listopada 2025.g.
VI. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja SA i OA u odnosu na tuženika Hrvatski ured za osiguranje Zagreb, Martićeva 71 OIB:38922958547 u cijelosti.
VII. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, Zagreb OIB:26187994862 da naknadi troškove tužiteljici OA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tužitelju SA iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] u iznosu od 3.500,48 € (slovima:tritisućepetstoeura ičetrdesetosamcenta) s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom do plateža.
VIII. Nalaže se tužiteljici OA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tužitelju SA iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] da nadoknade troškove parničnog postupka tuženiku Hrvatski ured za osiguranje Zagreb, Martićeva 71 OIB:38922958547 u iznosu od 11.590,00 eur (slovima:jedanaesttisućapetstodevedeseteura) u roku 15 dana, s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom do plateža.
Obrazloženje
1.Tužitelji u tužbi tvrde kako je SA dana 12.11.2019. upravljao vozilom vlasništvo tužiteljice OA reg. oznake [registarska oznaka] marke Toyota Yaris i kretao se iz pravca centra [adresa] u pravcu Đurđevca svojom desnom stranom kolnika te je u zavoju kod kbr 14 Virovske ulice došlo do sudara sa teretnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] marke DAF vlasništvo OTP Leasinga d.d. koje je vuklo priključno vozilo-cisternu marke SACIM reg. oznake [registarska oznaka] koje se kretalo iz suprotnog smjera, a kojim je upravljao VA. Tužitelji tvrde kako je do sudara došlo na kolničkoj traci kojom se kretao SA uslijed neprilagođene brzine teretnog vozila zbog čega je kod ulaska u desni zavoj, mokre ceste i nizbrdice djelomično došlo do djelomičnog prelaska priključnog vozila na kolnički trak kojim se kretao I-tužitelj SA za oko 1,2 m i udarca priključnog vozila u lijevu bočnu stranu vozila kojim je upravljao JA, koje je uslijed siline udara bilo zarotirano i odbačeno u zid kuće kbr. 14 kojom prilikom je nastala totalna šteta na osobnom vozilu vlasništvo II-tužiteljice OA, a SA je zadobio teške tjelesne ozljede u vidu višestrukog prijeloma vratne kralježnice (fraktura desnog kondila okcipitalne kosti s malim pomakom, fraktura prednjeg i stražnjeg korijena lijevog transverzalnog foramena C5 kalješka te stražnjeg korijena transverzalnog foramena C6, fraktura lijevog transverzalnog nastavka C7 kralješka te fraktura transverzalnog nastavka Th 1 kralješka), prijeloma baze lubanje, natučenja lijevog ramena, natučenja lijevog ručnog zgloba i šake. Tužitelji dakle tvrde kako je za ovu prometnu nesreću odgovoran je isključivo vozač teretnog vozila VA koji je neprilagođenom brzinom uvjetima na cesti ( 63-71 km/h po vještaku ) teretnim vozilom ušao u oštar desni zavoj pa je uslijed mokrog kolnika, prevelike brzine i oštrog desnog zavoja te blage nizbrdice došlo do djelomičnog prelaska priključnog vozila za oko 1,2 m na kolnički trak kojim se kretao SA zbog čega je došlo do udara priključnog vozila u lijevu bočnu stranu osobnog automobila, rotiranja i odbacivanja automobila u zid kuće br. 14. Tužitelji smatraju kako je došlo do propusta djelatnika policije jer u zapisniku o očevidu nije evidentiran položaj teretnog vozila nakon nesreće niti je navedeno da li je to vozilo micano ili nije. Također je u zapisniku o očevidu i situacijskom planu kolnik Državne ceste nacrtan gotovo kao pravac iako se radi o s zavoju i nizbrdici, a što je itekako bitno u konkretnom slučaju. Nadalje policijski službenici iz nepoznatih razloga nisu nakon nezgode izuzeli tahografski listić ili očitali karticu kako bi se vidjela brzina tog vozila prije sudara, nisu naveli da je priključno vozilo bila cisterna, a pritom nisu naveli da li je bila prazna ili puna, a ako je prevozila teret, kakav teret i u kojoj količini, a sve su to bitne činjenice za ocjenu i procjenu odgovornosti za ovu nezgodu. Sve ove bitne činjenice su policijski službenici koji su obavljali očevid bez problema mogli utvrditi na licu mjesta, jer je teretno vozilo sa priključnim vozilom bilo na licu mjesta u trenutku održavanja očevida. Zbog opisanih propusta policije kod provođenja očevida, SA je Ministarstvu unutarnjih poslova predao pritužbu na rad policijskih službenika te je nakon provedenog postupka primio očitovanje na podnijetu pritužbu pod brojem 511-06-01-125/11-2020 od 02.07.2020.g. u kojem je većina pritužbi SA utvrđena kao utemeljena. Zbog opisanih propusta kod obavljanja očevida, prekršajni postupak je vođen protiv SA, sud u tom postupku nije proveo nikakve dokaze, iako su predlagani dokazi, pa je SA proglašen krivim, zbog čega je protiv presude Općinskog suda u Koprivnici broj 20.Pp P 176/2020-15 od 03.prosinca 2020.g. podnio prijedlog Državnom odvjetništvu RH za ulaganje zahtjeva za zaštitu zakonitosti. U ovoj prometnoj nesreći je oštećeno vozilo vlasništvo OA i šteta je procijenjena kao totalna šteta sa iznosom od 16.500,00 Kn, dok je SA zadobio vrlo teške tjelesne ozljede od kojih se dugo liječio i koje su ostavile trajne posljedice koje osjeća i danas. Trpio je dugotrajne fizičke bolove i to u ukupnom trajanju od šest mjeseci od čega bolove jakog inteziteta oko mjesec dana, bolove srednjeg inteziteta oko tri mjeseca a bolove slabijeg i povremeno srednjeg inteziteta je trpio još daljnjih dva-tri mjeseca, dok bolove slabijeg inteziteta trpi povremeno i danas. Pretrpio je vrlo intezivan primarni strah kad je vidio da priključno vozilo prelazi na njegovu stranu ceste, pokušavao je izbjeći sudar, ali nije uspio pa je u tim trenucima trpio vrlo intezivan strah. Sekundarni strah je trpio mjesecima nakon nezgode, kroz cijelo vrijeme liječenja i kasnije, jer su mu ostale trajne posljedice zbog čega je trpio strah od invaliditeta. Njegove životne i radne aktivnosti su bile umanjene kroz cijelo vrijeme liječenja, u početku se radilo o 100 %-tnom smanjenju životnih aktivnosti, jer je bio prikovan za krevet oko tri mjeseca a kroz čitavo vrijeme liječenja nije mogao normalno funkcionirati, nije se mogao baviti uobičajenim životnim aktivnostima, nije mogao ništa raditi, nije mogao spavati, stalno mu je pred očima bio kamion koji ide na njega tako da je kroz cijelo vrijeme liječenja trpio duševnu bol jer su mu životne i radne aktivnosti bile znatno umanjene. Nije se mogao družiti sa prijateljima, nije mogao odlaziti kod rođaka, nije mogao ništa u kući i oko kuće raditi, nije se mogao baviti djetetom (kćerka ima 4 godine) osjećao se loše jer je ovisio o pomoći članova obitelji i zbog toga je trpio intenzivnu duševnu bol. Tuđa pomoć mu je bila potrebna kroz čitavo vrijeme liječenja, tri mjeseca je bio u krevetu, nakon toga mu je također trebala pomoć treće osobe, jer je imao SHANZ-ov ovratnik kojeg nije mogao skidati a nakon skidanja Shanzovog ovratnika je morao paziti da ne napravi neki pokret koji bi doveo do bolova ili ponovnog prijeloma. Izgubio je na zaradi najmanje 15.000,00 Kn jer je bio na bolovanju šest mjeseci (do svibnja 2020.g.) pa je po tom osnovu mjesečno oštećen za oko 2 500,00 Kn. Teretno vozilo marke DAF reg. oznake [registarska oznaka] je po polici broj [broj police] bilo osigurano kod Croatia osiguranja d.d. dok je priključno vozilo marke SACIM reg. oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) koje je prešlo na suprotni kolnički trak za oko 1,2 m uslijed nepropisne vožnje VA po polici broj I 006/028303056 bilo osigurano kod Generali Italia broj zelene karte I 006/028303056 pa su tuženi solidarno odgovorni za naknadu štete tužiteljima. Tužiteljica OA potražuje od tuženih na ime naknade štete iznos od 16.500,00 Kn, prema procjeni, a tužitelj SA potražuje na ime naknade štete sljedeće vidove i iznose: na ime povrede prava osobnosti I-tužitelj traži: za pretrpljene fizičke bolove 40.000,00 Kn, za pretrpljene duševne bolove zbog umanjenih životnih 80.000,00 Kn, aktivnosti za pretrpljeni strah 20.000,00 Kn odnosno sveukupno: 140.000,00 Kn. Nadalje oštećeni traži sljedeće vidove i iznose: za tuđu pomoć i dvorbu 10.000,00 Kn, za izgubljenu zaradu kod poslodavca 15.000,00 Kn, za troškove liječenja 3.000,00 Kn, odnosno ukupno: 28.000,00 Kn ili cjelokupni zahtjev u iznosu od 168.000,00 Kn. Tužitelji su podneskom od dana 30.siječnja 2025.g. postavili konačni tužbeni zahtjev u odnosu na tužitelja u iznosu od 16.000,00 €, a u odnosu na tužiteljicu iznos od 2.190,00 € s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, da bi tužitelji podneskom od dana 3.listopada 2025.g. nakon svih provedenih vještačenja na način da su u odnosu na prvotužitelja SA smanjili tužbeni zahtjev za neimovinsku i imovinsku štetu na iznos od 15.078,86 €, dok je tužiteljica ostala u cijelosti kod postavljenog tužbenog zahtjeva u odnosu na automobil u iznosu od 2.190,00 €.
2.1. Prvotuženik u odgovoru na tužbu priznaje činjenicu da je vozilo reg. ozn. VŽ 503NK u vrijeme štetnog događaja bilo osigurano kod istog po polici automobilske odgovornosti broj: 010912215518, no osporava odgovornost za nastanak štetnog događaja opisanog u toč. I. tužbe.
Prvotuženik ne osporava visina štete na vozilu II-tužiteljice no protivi se da se priloženi nalaz vještaka Davora Ferenca, dipl.ing. koristi za potrebe ovog postupka. Tuženik osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva u odnosu na tužitelja SA jer je isti previsoko postavljen za sve vidove štete s obzirom na postojeću dokumentaciju te važeću sudsku praksu, a također se osporava i potraživanje tužitelja SA s osnova izgubljene zarade jer na navedenu okolnost nije dostavljena relevantna dokumentacija iz koje bi bio vidljiv gubitak na zaradi (potvrda poslodavca, Izvješća o bolovanju i dr.). Prvotuženik također osporava tijek kamata koji se potražuje u tužbi u odnosu na štetu na vozilu budući se radi o totalnoj šteti koja nije reparirana pa kamate mogu teći tek od presuđenja. Stoga predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan, a u odnosu na smanjenje tužbenog zahtjeva su se protivili povlačenju.
2.2. Drugotuženik po punomoćniku ističe prigovor neurednosti tužbe iz razloga što tužitelji uz tužbu nisu dostavili dokaze o predmetnom štetnom događaju, Zapisnik o očevidu iz kojeg bi bilo razvidno tko su sudionici nesreće i način na koji se dogodila navedena nesreća čime je onemogućen u davanju odgovora na tužbu, i predlaganju dokaza kako se od tuženika i traži. Ističe se kako je tužba nepodobna za postupanje, obzirom uz tužbu nisu dostavljeni nikakvi prilozi, te se predlaže sudu tužbu odbaciti, uz naknadu parničnih troškova drugotuženiku ili predlaže oba tužitelja u cijelosti odbiti sa tužbom i tužbenim zahtjevom, uz naknadu parničnih troškova drugotuženiku, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, tekućim od presuđenja do isplate. Podredno, osporava se nastanak štetnog događaja, a na način kako je isti opisan i interpretiran u tužbi te da bi za predmetnu prometnu nesreću bila odgovorna prikolica vučena od strane priključnog vozila, i da bi time bio pasivno legitimiran i odgovoran drugotuženik. Osporava se odgovornost za nesreću i posljedice jer iz podataka o prometnoj nesreći, preslika kojeg se dostavlja u prilogu, proizlazi da je SA, ovdje prvotužitelj, upravljao vozilom reg. broja [registarska oznaka], krećući se kolnikom DC br. 2, u mjestu [adresa], iz smjera Koprivničke ulice u smjeru mjesta Virje, u desnom zavoju kod kbr. 14 započeo je radnju skretanja vozilom ulijevo u smjeru gornje ulice, a da nije propustio skup vozila reg. oznake [registarska oznaka] i reg. oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), kojim je iz suprotnog smjera, krećući se u smjeru Koprivničke ulice i pritom zadržavajući svoj smjer kretanja, upravljao vozač VA. Uslijed opisanog, došlo je do udara prednjeg lijevog bočnog dijela vozila kojim je upravljao prvotužitelj, i to u lijevi pneumatik prve osovine priključnog vozila reg. broja [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), kojom prilikom se od siline udara tužiteljevo vozilo odbilo unatrag i završilo na podignutom nogostupu i gdje je stražnjim dijelom vozila udarilo u zid. Optužni nalog je podnesen protiv prvotužitelja. Nakon što se tuženiku omogući napraviti uvid u dokumentaciju sačinjenu prilikom prometne nezgode, te nakon provođenja predloženih dokaza, isti zadržava pravo predlaganja daljnjih dokaza. Drugotuženik se protivi prijedlogu da se provede dokaz saslušanja „svjedoka očevidaca“ RA i AA, obzirom iz dostavljene dokumentacije ne proizlazi da su isti očevici nesreće te da se u ovom postupku kao dokaz koristi „tehničko mišljenje“ ing. Davora Ferenca, a koje je sačinjeno po traženju tužitelja, te se protivi da se u ovom postupku imenuje isti vještak za provođenje prometnog vještačenja. Podredno, i pod zaštitom svega gore navedenoga, drugotuženik osporava odgovornost priključnog vozila za nesreću i posljedice. Priključno vozilo, koje je bilo vučeno od strane vučnog vozila osiguranog kod prvotuženika, ničim nije odgovorno, niti bi pridonijelo eventualnoj odgovornosti, te ukoliko bi i bilo eventualne odgovornosti osim na strani prvotužitelja, radilo bi se o odgovornosti vučnog vozila, odnosno prvotuženika, a nikako se ne može raditi o odgovornosti, odnosno suodgovornosti priključnog vozila, odnosno drugotuženika. Podredno, u odnosu na postavljeni zahtjev prvotužitelja, za naknadu neimovinske i imovinske štete s osnova povrede prava osobnosti, po kriteriju pretrpljenih fizičkih bolova, pretrpljenog straha, duševnih bolova zbog smanjenja opće životne i radne aktivnosti, tuđe pomoći i njege, tuženik ističe kako nije u mogućnosti na isto se očitovati bez da mu se dostavi medicinska dokumentacija. Opreza radi, tuženik osporava navedeno potraživanje, predlaže se tužitelja pozvati na očitovanje o završetku liječenja, kao i na dostavu cjelokupne medicinske dokumentacije, proizašle iz predmetne prometne nesreće. Osporava se potraživanje troškova liječenja jer se ukazuje da svi troškovi pregleda i liječenja idu na teret HZZO-a, te nije postojala potreba da tužitelj obavlja privatne preglede jer je tužitelj kao oštećena osoba dužna smanjiti štetu koristeći se kao osiguranik pravima koja joj kao osiguraniku pripadaju po osnovi zdravstvenog osiguranja, pa nekorištenje pravom na naknadu troškova liječenja po osnovi zdravstvenog osiguranja, ne mogu imati za posljedicu obvezu tuženika da naknadi tužitelju štetu koja je nastala propustom u ostvarivanju vlastitih prava po osnovi zdravstvenog osiguranja. Drugotuženik osporava potraživanje tužiteljice u osnovu i visini, a osporava se i naznačeni tijek zakonskih zateznih kamata na imovinsku štetu, obzirom kamate mogu teći od presuđenja. Drugotuženik prigovara od strane tužitelja naznačenoj vrijednosti predmeta spora te se osporava osnovanost i visina tužbe i tužbenog zahtjeva te predlaže da se tužitelje u cijelosti odbije sa tužbom i tužbenim zahtjevom uz naknadu parničnih troškova tuženiku sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate, s tim da se kao i prvotuženik protivi povlačenju tužbenog zahtjeva.
3. U svrhu dokaza čitaju se: obavijest o totalnoj šteti (list 8), zapisnik o očevidu (list 9-12), situacijski plan, tehničko mišljenje, bolnička dokumentacija (list 13-47), podnesak tužitelja (list 62), pročitano je izvješće specijalističke ordinacije ŠA, zdravstveni karton (list 65-84), obračun plaće (list 85-109), podnesak II-tuženika (list 110-112), medicinska dokumentacija (list 115-119), podnesak I-tuženika sa zdravstvenim kartonom (list 122-143), pročitan je spis PPP Koprivnica od 8.7.2021. (list 146), pročitana je presuda Pp P-176/20-15 od 3.12.2020.g., fotodokumentacija očevida (list 178-184), podnesak II-tuženika (list 185-187), pročitan je nalaz i mišljenje prometno-tehničkog vještaka (list 212-226), pročitan je podnesak II-tuženika (list 233-235), pročitan je podnesak I-tužitelja i medicinska dokumentacija (list 236-243), podnesak II-tuženika (list 244-245), pročitani su iskazi tužitelja SA kao stranke u svrhu dokazivanja, te su saslušani svjedoci CA, HA, RA i AA na zapisniku od 9. ožujka 2023.g., pročitani su nalazi i mišljenje medicinskih vještaka dati po kirurgu, psihijatru i neuropsihijatru.
4. Analizirajući provedene dokaze i to svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno proizlazi da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan u odnosu na prvotuženika CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb,Vatroslava Jagića 33, Zagreb OIB:26187994862 dok je u odnosu na drugotuženika HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE ZAGREB, Martićeva 71 OIB:38922958547 neosnovan u cijelosti.
5. Nesporno je da se dana 12.11.2019. u [adresa], u [adresa] dogodila prometna nezgoda vozila vlasništvo tužiteljice OA reg. oznake [registarska oznaka] marke Toyota Yaris kojim je upravljao SA a koji se kretao iz pravca centra [adresa] u pravcu Đurđevca svojom desnom stranom kolnika te je u zavoju kod kbr 14 Virovske ulice došlo do sudara sa teretnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] marke DAF vlasništvo OTP Leasinga d.d. koje je vuklo priključno vozilo-cisternu marke SACIM reg. oznake [registarska oznaka] koje se kretalo iz suprotnog smjera, a kojim je upravljao VA. Od udarca priključnog vozila u lijevu bočnu stranu vozila kojim je upravljao SA, vozilo tužitelja je uslijed siline udara bilo zarotirano i odbačeno u zid kuće kbr. 14 kojom prilikom je nastala totalna šteta na osobnom vozilu vlasništvo II- tužiteljice OA, a SA je zadobio teške tjelesne ozljede u vidu višestrukog prijeloma vratne kralježnice (fraktura desnog kondila okcipitalne kosti s malim pomakom, fraktura prednjeg i stražnjeg korijena lijevog transverzalnog foramena C5 kralješka te stražnjeg korijena transverzalnog foramena C6, fraktura lijevog transverzalnog nastavka C7 kralješka te fraktura transverzalnog nastavka Th 1 kralješka), prijeloma baze lubanje, natučenja lijevog ramena, natučenja lijevog ručnog zgloba i šake.
6.1. Sporna je dinamika prometne nesreće pa je sud u svrhu dokazivanja pribavio cjelokupni spis PPP Koprivnica broj 511-06-08/05-4-929-1/2019 te skicu očevida (list 146-184) te je proveo vještačenje prometne nezgoda uz pomoć vještaka Stivena Šijaka dipl.ing.
6.2. Sud je saslušao sudionike te svjedoke prometne nesreće a iz iskaza tužitelja SA proizlazi kako se tog dana vozio brzinom oko 50 km/h, padala je kiša, a iz suprotnog smjera dolazilo priključno vozilo i koje je na zavoju prešla na njegovu stranu i udarila ga priključnim vozilom. S druge strane vozač cisterne VA navodi kako je vozio punu cisternu oko 40 tona težine, padala je mala kišica, no tvrdi kako nije prošao središnju liniju a zbog sigurnosnih sredstava nije moglo doći do proklizavanja prikolice te tvrdi kako se upravo tužitelj zaletio u prikolicu. Osporava iskaz svjedoka AA da mu je na licu mjesta neposredno nakon nesreće rekao kako mu je "pobjegla šlepa", dok je svjedokinja RA rekla da se teretno vozilo cisterna čudno kretalo po kolniku velikom brzinom.
6.3. Prometno tehnički vještak Stiven Šijak dipl.ing. navodi u mišljenju kako nesreća predstavlja nalet skupa teretnog i priključnog vozila cisterne na osobno vozilo a koja se dogodila u naselju Novigrad Podravski, Virovska ulica kod kbr.14., dana 12.11.2019. god. oko 08:50 sati, kad su vremenski uvjeti bili dan, kiša, a vrsta i stanje kolnika asfalt, hrapav, dobar, mokar. U nesreći su sudjelovali VA kao vozač skupa teretnog automobila DAF reg. oznake [registarska oznaka] i priključnog vozila cisterne reg. oznake [registarska oznaka] i SA kao vozač osobnog vozila Toyota reg. oznake [registarska oznaka] . Ograničenje brzine je iznosilo 50 km/h. Vještak je opisao lice mjesta nezgode iz kojeg je vidljivo da dolaskom do mjesta gdje desni zavoj prijelazi u lijevi, a kolnik vitoperi iz višeg u niži, i gdje je uzdužni nagib kolnika u prijevoju, na mjestu nesreće oko 2,80 u padu, prilikom čega je došlo do zanošenja stražnjeg, priključnog vozila cisterne u smjeru kazaljke na satu, te naleta na osobno vozilo. Mjesto nesreće je južna prometna traka kojom se kretalo osobno vozilo. Mjesto naleta je točno određeno i isto se nalazi na početku mjesta rasipa krhotina, na oko 16,40 + 4,60 L od PTM. Teretno vozilo se je u trenutku nesreće nalazilo u prolasku preko sjeverne prometne trake i ušlo je u zanošenju cisterne sudarnom površinom-stražnjim srednjim kotačem cisterne za oko 1,205 m u suprotnu južnu prometnu traku, a stražnji lijevi gabarit cisterne je dopirao do 1,60 m. od srednje crte u južnoj prometnoj traci. Osobno vozilo se je u trenutku nesreće kretalo približno sredinom svoje prometne trake. Osi priključnog vozila cisterne i osobnog vozila su zatvarale kut od oko 100. Brzina kretanja teretnog vozila VA, DAF 105.460 XF reg. oznake [registarska oznaka] i priključnog vozila cisterne SACIM reg. oznake [registarska oznaka] je u trenutku nesreće iznosila oko: 19,57 m/s ili 70,47 km/h dok je brzina kretanja osobnog vozila SA, Toyota reg. oznake [registarska oznaka] je u trenutku nesreće iznosila oko: 13,08 m/s ili 47,09 km/h. Po mišljenju vještaka zbog nepreglednog zavoja vozači su jedan drugoga mogli vidjeti na ukupnoj udaljenosti od oko 80 m prije mjesta nesreće. Vozilo Toyota je nakon ostvarene vidljivosti sa teretnim vozilom na udaljenosti od 80 m do međusobnog primarnog naleta prošlo put od oko 32,04 m za vrijeme od 2,45 s. Kretajući se prema osobnom vozilu vozač teretnog vozila je do naleta prostorno prošao put od oko: 47,95 m za vrijeme od 2,45 s te po mišljenju vještaka proizlazi kako su vozila kretajući se različitim brzinama susrela za 2,45 sekundi i od trenutka kad su vozači mogli vidjeti jedan drugog. Bočni pomak cisternom od 1,205 m je teretno vozilo imalo na putu od oko: 29,07 m za vrijeme od oko 1,48 s. Dakle, vozač osobnog vozila je na raspolaganju imao samo 1,48 sekundi za bilo kakvu reakciju izbjegavanja nesreće. Za 1,48 sekundi se vozač osobnog vozila nalazio na oko 19,43 m prije mjesta nesreće. Granična brzina teretnog i priključnog vozila cisterne na proklizavanje na mokrom kolniku je iznosila oko: 67,60 km/h ili 18,78 m/s. Tako je jasno da je vozač VA upravljajući skupom teretnog i priključnog vozila cisterne na mokrom kolniku i kretajući se brzinom od 19,57 m/s ili 70,47 km/h, što je za 20,47 km/h veća brzina od dozvoljene brzine kretanja, a 2,86 km/h veća brzina od granične brzine proklizavanja na mokrom kolniku u zavoju, izazvao proklizavanje stražnjeg priključnog vozila cisterne, što je rezultiralo prelaskom priključnog vozila u suprotnu stranu kolnika, i na kraju prometnom kolizijom sa vozilom Toyota, pošto je priključno vozilo iz svog prometnog toka ušlo u suprotni prometni tok, što je u konačnici rezultiralo prometnom nesrećom. Smanjivanjem brzine na dozvoljenu, ili bar ispod granične, pažljivim praćenjem stanja kolnika i prometne situacije na kolniku, kao i prometne signalizacije, vozač VA je mogao izbjeći nesreću. Vozač SA svojom vožnjom nije utjecao na odvijanje prometne nesreće. Samo međusobno viđenje vozila do naleta je iznosilo najviše oko 2,45 s., a prelazak prikolice u suprotnu prometnu traku do naleta 1,48 s. Tehnički je nemoguće potvrditi da li je vozač SA imao reakciju kočenja u trenutku nesreće, pošto ne postoje tragovi koji bi to potvrđivali. Vremenski reakcija kočenja iznosi 0,8 sekundi te bi u slučaju da je imao reakciju koćenja vozač SA mogao smanjiti brzinu vožnje u vremenu od 0,68 s. za oko 1,6 m/s ili 5,70 km/h, što je neznatno smanjenje u odnosu na nalet vozila višestruko veće mase i ne bi utjecalo na izbjegavanje nesreće. Za 1,48 s. je vozač osobnog vozila na putu od 19,43 m mogao napraviti bočni pomak od oko: 0,76 m., što je nedovoljno za izmicanje i izbjegavanje priključnog vozila cisterne u konstantnom zanošenju, i uz napomenu da je izmicanje zbog teretnog i priključnog vozila koje je zatvaralo lijevu stranu moglo biti jedino moguće u desnu stranu gdje se nalazi povišeni rizol i nogostup sa mogućim pješacima, te tehnički ni ne možemo dokazati da li je radnja izmicanja bila uopće moguća. Stoga vještak navodi kako je izbjegavanje nesreće od strane vozača SA i kočenjem i izmicanjem bilo nemoguće. Drugotuženik je prigovorio nalazu i mišljenju prometno tehničkog vještaka pa je vještak saslušan na ročištu od dana 11.listopada 2023.g. a drugotuženik po stajalištu ovog suda niti prigovorima a niti pitanjima nije poljuljao vjerodostojnost nalaza i mišljenja vještaka pa sud smatra kako je za prometnu nesreću isključivo odgovoran vozač cisterne koji je priključnim vozilom udario u vozilo tužitelja a koji nije ni na koji način mogao izbjeći nastanak prometne nesreće. Budući da iz nalaza i mišljenja nesporno proizlazi kako je za prometnu nezgodu isključivo odgovoran vozač kamiona cisterne i da tužitelj SA ni na koji način bilo kočenjem ili izmicanjem nije mogao izbjeći prometnu nezgodu pa sud smatra kako nema doprinosa tužitelja u nastanku prometne nesreće.
6.4. Nesporno je da je prvotuženik priznao visinu štete koja je nastala na vozilu, odnosno nije osporio visinu, a priznao je prema izračunu koji je vidljiv u obavijesti o totalnoj šteti od dana 21.02.2020.g. (list 8) u iznosu od 16.500,00 kn, dok je drugotuženik osporio osnov i visinu štete no u tom dijelu nije predložio provedbu dokaza pa je sud prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice koji se odnosi na imovinsku štetu koja je nastala na vozilu u iznosu od 2 190,00 EUR-a, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od dana nastanka štete, budući se radi o totalnoj šteti, od dana nastanka štete 12.studenog 2019.g. Sud nije provodio na tu okolnost vještačenje po prometno tehničkom vještaku jer je drugotuženik osporio osnov i visinu a u odnosu na njega je sud odbio tužbeni zahtjev u cijelosti.
7.1. Sud je na okolnost tjelesnih ozljeda tužitelja proveo vještačenje po stalnim sudskim vještacima prof.dr.sc.LA i prim.dr.med. ČA iz čijih nalaza i mišljenje proizlazi kako je tužitelj dana 12.studenog 2019.g. stradao u prometnoj nesreći kao vozač osobnog automobila u sudaru s kamionom cisternom a kojom prilikom je zadobio prijelom desnog kondila potiljačne kosti glave, razderotnu radnu na lijevoj strani čela, prijelome poprečnih nastavaka na lijevoj strani vrata od petog vratnog do prvog prsnog kralješka, natučenje lijevog ramena i natučenje lijevog ručnog zgloba. Tužitelj je liječen u bolnici štest dana, rana na glavi je sašivena a prijelomi zatiljne kosti i vratnih kralježaka liječeni su imobilizacijom Philadelphia ovratnikom a po skidanju imobilizacije je proveo dugotrajnu fizikalnu terapiju. Zbog psihičkih tegoba liječio se kod psihijatra, a zbog zadobivenih ozljeda kod tužitelja je, prema mišljenju vještaka, došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. Prema nalazu i mišljenju vještaka kao posljedica prijeloma kondila potiljačne kosti i poprečnih nastavaka vratne kralježnice kod tužitelja su zaostali kronični bolovi u vratu, kretnje vratne kralježnice koje su bolne i ograničene u manjem stupnju, zaostala je i slabost lijeve ruke a EMNG ukazuje na srednje teško kronično neuralno oštećenje korijena C5,C6,C8 obostrano zbog čega je kod tužitelja zaostao i smanjen osjet dodira na vanjskoj strani lijeve natkoljenice kao posljedica oštećenja kožnog živca lijeve natkoljenice, stoga su vještaci ocijenili kako su navedene trajne posljedice uzrok smanjenja životne aktivnosti od 10%. Tužitelj je na psihičkom planu razvio simptomatiku elemenata PTSP-a jer je bio izložen situaciji stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet što je dovelo do razvoja psihičkog poremećaja pa se ocjenjuje smanjenje životne aktivnosti od 5%. Vještaci smatraju kako između štetnog događaja i ozljeda kao i razvoja psihičkog poremećaja postoji izravna uzročno posljedična veza a ukupno smanjenje životne aktivnosti vještaci ocjenjuju u visini od 14%. Vještaci navode kako je tužitelj zbog zadobivenih bolova i tijekom liječenja trpio fizičke bolove jakog intenziteta 3 dana, srednjeg intenziteta 10 dana, manjeg intenziteta 2,5 mjeseca kumulativno, a zaostali kronični bolovi uključeni su u smanjenje životne aktivnosti. Tužitelj je pri štetnom događaju trpio kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta, do smirivanja akutnih simptoma trauma i prilagodbe na novonastalo stanje trpio je umjereni do jaki oscilirajući strah do 3 dana, te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do 2 tjedna, a po navedenom trpio je slabiji oscilirajući strah sveukupno do 8 tjedana dok je zaostao kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta u situacijama koje ga podsjećaju na štetni događaj. Vještaci smatraju kako mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega nestručne osobe u trajanju od 4 sata dnevno 6 tjedana, u opsegu 3 sata dnevno 4 tjedana, u opsegu 2 sata dnevno 4 tjedana i u opsegu 1 sat dnevno 4 tjedana uz pomoć kod održavanja osobne higijene u prvoj fazi, te vođenje na kontrolne preglede i fizikalnu terapiju te za obavljanje kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl.
Tuženici i tužitelj su prigovorili nalazu i mišljenju vještaka pa je sud vještake saslušao na ročištu od dana 27.veljače 2024.g. radi razjašnjenja prigovora i pitanja. Vještaci su naveli kako su prilikom izrade nalaza i mišljenja uzeli u obzir svu medicinsku dokumentaciju koja je priložena u spis no nisu se složili s nalazom neurologa koji je postavio dijagnozu da je tužitelj zadobio potres mozga jer je postavljena dijagnoza suprotna sa priloženom dokumentacijom i samim tim neprihvatljiva pa stoga vještaci smatraju kako tužitelj sa sudsko medicinskog stajališta nije dobio potres mozga. Vještaci navode kako su ocjenu bolova dali na temelju priložene dokumentacije a fizički bolovi su subjektivna kategorija i ne mogu se objektivno izmjeriti no ocjena je dana u kumulativnom obliku a u obzir su uzeti i fizički bolovi koje je trpio prilikom fizikalne terapije. Vještak psihijatar naveo je kako je ocjenu smanjenja životne aktivnosti u visini od 5% utvrđena temeljem analize i dinamike štetnog događaja, podataka iz priložene medicinske dokumentacije, odnosno tijeka psihijatrijskog liječenja, te su oba vještaka ostali u cijelosti kod nalaza i mišljenja a i sud prihvaća ovaj nalaz u cijelosti jer je dan jasno i u skladu s pravilima struke a punomoćnici stranaka nisu doveli u sumnju vjerodostojnost nalaza i mišljenja.
7.2. S obzirom da vještaci prof.dr.sc.LA i prim.dr.med. ČA nisu vještaci specijalisti koji bi mogli vještačiti s neurološkog gledišta sud je proveo vještačenje po vještaku neurologu dr.med.ĐA, specijalisti neuropsihijatru koji je u svom nalazu naveo kako je tužitelj pretrpio blagi potres mozga, te je kod tužitelja pored postkomocijskog sindroma zaostao i obostrani cervikobrahijalni sindrom, izrazitije lijevo koji se očituje u smanjenoj GMS lijeve ruke, sniženom refleksu m.biceps brachii i senzibilitetnim ispadima dominantno u radikularnoj distribuciji C8 lijevo te u vidu maralgiae parestetice zbog traumatskog oštećenja lijevog lateralnog bedrenog kožnog živca, a koja su radikularna oštećenja osim kliničkim nalazom potvrđena i sa dva EMNG nalaza koji su rađeni u razmaku od skoro tri godine, a nabrojene trajne posljedice participiraju u ukupnom smanjenju životne aktivnosti tužitelja sa 6%. Vještak se na prigovore tuženika očitovao na ročištu od dana 5.veljače 2025.g. te navodi kako je uobičajeno da se dogodi previd prilikom zaprimanja pacijenta budući da je tužitelj imao i druge ozljede koje su zahtijevale njegovu hospitalizaciju, no smatra kako su sa neurološke strane trajne posljedice kod tužitelja zbog predmetnog štetnog događaja u omjeru od 6% prilikom čega je uzeo u obzir i cervikobrahijalni sindrom u kojem je naveo da ga je ocijenio sa 2% kao i vještak kirurg i u tom segmentu se nalazi preklapaju. Sud je unatoč daljnjim prigovorima na nalaz i mišljenje vještaka prihvatio nalaz jer je dan jasno a u postocima se preklapa s nalazom i mišljenjem vještaka kirurga, stoga je odlučio da se neće provesti nova vještačenja po kirurugu, psihijatru a niti po neurologu.
8.1. Tužitelju zbog težine zadobivenih povreda, njihovog lokaliteta i intenziteta kao i prisutnih trajnih posljedica zbog povrede osobnosti primjenom odredbi članaka 1089. i članka 1100.st.1. i 2. Zakona o obveznim odnosima s osnova imovinske i neimovinske naknade štete pripada pravična novčana naknada, s tim da prema članku 1092. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., nastavno ZOO) da tužitelj ima, s obzirom na doprinos vlastitoj šteti, pravo na naknadu štete razmjerno doprinosu. Tužitelj je podneskom od dana 30.siječnja 2025.g. sredio tužbeni zahtjev nakon vještačenja na način da potražuje za pretrpljene fizičke bolove 3.000,00 €, za pretrpljene duševne bolove zbog umanjenih životnih aktivnosti 5.000,00 €, za pretrpljeni strah 3.000,00 €, za tuđu pomoć i dvorbu u iznosu od 1.500,00 €, za trošak liječenja iznos od 1.500,00 €, odnosno sveukupno 14.000,00 €. Sud smatra da mu pripada pravična novčana naknada s osnova imovinske i neimovinske štete u iznosu od 13.000,00 € jer smatra kako je tužitelj zadobio povrede a kako je to već navedeno, smatra da nema doprinosa u nastanku prometne nesreće.
8.2. Međutim, sud smatra kako mu ne pripada pravična novčana za troškove liječenja u iznosu od 1.000,00 €, već mu je dosudio 500,00 € budući da je tužitelj najmanje 50 puta iz [adresa] do Koprivnice i nazad (udaljenost 25 km x 2) automobilom radi odlaska na medicinske kontrole i fizikalne terapije a što proizlazi iz medicinske dokumentacije u spisu (list 23-47, 65-84, 115-119, 122-143), dok preostali zatraženi iznos od 1.000,00 € sud smatra neosnovanim. Nadalje tužitelji nisu dostavili nikakav dokument iz kojeg je vidljivo da su podnijeli tuženicima zahtjev za naknadu štete pa sud smatra osnovanim prigovor tuženika o tijeku kamata jer prema odredbi članka 1089.Zakona o obveznim odnosima za imovinsku štetu kamata se dosuđuje od trenutka presuđenja dakle 27.listopada 2025.g. na iznos od 2.000,00 € dok prema članku 1100.st.1. i 2. Zakona o obveznim odnosima s osnova neimovinske naknade štete pripada pravična novčana naknada od dana podnošenja tužbe 12.siječnja 2021.g. na iznos od 12.000,00 € i članka 29.Zakona o obveznim odnosima dok je odbijen za prethodno razdoblje.
9. Tužiteljica je zatražila naknadu štete u iznosu od 2.190,00 €, a prvotuženik se nije protivio visinu i osnov ali se protivio plaćanju kamate do dana donošenja sudske odluke odnosno presuđenja jer se radi o totalnoj šteti, dakle šteta na vozilu se nije popravljala i po stajalištu ovog suda ovakav prigovor tuženika je osnovan jer se prema članku 1089. Zakona o obveznim odnosima visina određuje u trenutku presuđenja i od tog dana plaćaju se kamate i članka 29.Zakona o obveznim odnosima.
10.Tužitelj je nadalje zatražio štetu za izgubljenu zaradu iznos od 1.068,86 €. Sud je proveo vještačenje po financijsko knjigovodstvenom vještaku koja je u nalazu i mišljenju izračunala kako je zbog izostanka s posla tužitelju nastala izgubljena neto zarada za razdoblje od 01.studenog 2019.g. do 31.svibnja 2020.g. iznos od 1.113,63 €, pa s obzirom da je tužitelj SA zatražio manji iznos sud mu je dosudio s ovog osnova naknadu imovinske štete a kamate također obračunao na temeljem članka 1089.ZOO-a i članka 29.Zakona o obveznim odnosima.
11. Sud smatra kako u odnosu na drugotuženika ne postoji pasivna legitimacija pa tako niti odgovornost drugotuženika radi nastanka štete koju je prouzročilo priključno vozilo. Naime, priključno vozilo je vozilo koje je namjenjeno da ga vuče motorno vozilo bilo da je konstruirano kao prikolica ili poluprikolica prema članku 2.toč. 53. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.Priključno vozilo, koje je bilo vučeno od strane vučnog vozila osiguranog kod prvotuženika, ničim nije odgovorno, niti bi pridonijelo eventualnoj odgovornosti, već odgovornost prati vučno vozilo, odnosno prvotuženika, a nikako se ne može raditi o odgovornosti, odnosno suodgovornosti priključnog vozila, odnosno drugotuženika. Odgovornost za nastanak štete bila bi samo ako takvo vozilo ne bi bilo vučeno već bi samostalno stajalo ili se kretalo bez motornog vozila pa je stoga sud u odnosu na drugotuženika odbio tužbeni zahtjev u cijelosti.
12. Budući da je tužitelj SA povukao tužbu za dio tužbenog zahtjeva odnosno s početnih 168.000,00 kn (22.297,43 €) smanjio tužbeni zahtjev na 15.068,96 € a tuženici su se usprotivili povlačenju sud je donio odluku o odbijanju tužbenog zahtjeva za iznos od 8.228,57 € uz odbijanje u odnosu na prvotuženika iznosa od 1.000,00 € za trošak liječenja pa je stoga tužitelj SA odbijen za ukupan iznos od 9.228,57 €,
13.1. Tužitelji su imali zajedničkog odvjetnika koji je zatražio parnični trošak za oba tužitelja pa kada se uzme uspjeh u parničnom postupku uzimajući cjelokupni zahtjev tužitelja SA u iznosu od 22.297,43 €, te tražbinu OA u iznosu 2.190,00 € proizlazi da je ukupna vrijednost predmeta spora iznosi 24.487,43 €. Budući da su zajedno uspjeli u sporu u iznosu od 14.068,86 EUR-a i 2.190,00 € proizlazi da su zajedno uspjeli sa 16.258,86 € odnosno sa 66,4%. Kada se ovaj postotak oduzme od postotka prvotuženika sa 33,6% proizlazi da im je potrebno dosuditi trošak od 32,8%. Tužiteljima je priznat parnični trošak za tužbu u iznosu od 500,00 €, za pristojbu na tužbu iznos od 134,71 €, za očitovanja na odgovor na tužbu u iznosu od 500,00 €, za podneske od dana 16.6.2021.g. 3.3.2023.g., 27.3.2023.h. i 8.11.2023.g. te 18.1.2023.g. svakog u iznosu od 500,00 €, za zastupanje na ročištima dana 9.3.2023.g., 11.10.2023.g., 13.10.2022.g., 11.6.2021.g., 16.5.2022.g., 27.2.2024.g., 5.2.2025.g. svakog u iznosu od 500,00 €, za financijsko vještačenje u iznosu od 300,00 €, za ročište od dana 7.10.2025.g. u iznosu od 500,00 €, za ročište za objavu u iznosu od 250,00 €, za predujam za vještačenje u iznosu od 1.500,00 €, za podnesak od 3.10.2025.g. u iznosu od 500,00 €, za PDV od 25% u iznosu od 1.687,50 € te za odlazak stranke u Zagreb radi vještačenja u iznosu od 100,00 € odnosno sveukupno 10.672,21 €. S obzirom na uspjeh stranke potrebno je trošak dosuditi u postotku od 32,8% odnosno 3.500,48 €.
13.2. S obzirom da je drugotuženik uspio u cijelosti u parničnom postupku sud mu je temeljem članka 154.st.1. Zakona o parničnom postupku dosudio troškove u iznosu za odgovor na tužbu 9. 2. 2021. 250 bod, zastupanje 11. 6. 2021. 250 bod, podnesak 31. 5. 2021. 250 bod, podnesak 31. 12. 2021. 250 bod, zastupanje 16. 5. 2022. 250 bod, zastupanje 13. 10. 2022. 250 bod, podnesak 28. 2. 2023. 250 bod, podnesak 7. 3. 2023. 250 bod, zastupanje 9. 3. 2023. 250 bod, zastupanje 11. 10. 20213. 250 bod, podnesak 20. 10. 2023. 50 bod, podnesak 6. 2. 2024. 250 bod, zastupanje 27. 2. 2024. 250 bod, podnesak 30. 12. 2024. 250 bod, podnesak 29. 1. 2025. 250 bod, podnesak 31. 1. 2025. 250 bod, zastupanje 5. 2. 2025. 250 bod, zastupanje 3. 3. 2025. 50 bod, podnesak 4. 9. 2025. 250 bod, zastupanje 17. 9. 2025. 250 bod, odnosno ukupno 4.600 bod = 9.200,00 eur (pdv 25% 2.300,00 eur) = 11.500,00 eur, te za trošak svjedoka 90,00 eur (plaćeno 18. 10. 2023.) dakle sveukupno: 11.590,00 eur s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.
14. Temeljem navedenog odlučeno je kao u izreci presude.
Koprivnica, 27. listopada 2025.
Sudac
Darko Magdić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana, od dana dostave ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa presude.
Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje.
Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. Zakona o parničnom postupku).
Dostaviti:
1. Odvj. Melita Ranilović-Ferenc, ZOU Ranilović-Ferenc, Ranilović i Ferenc Kovačić, Koprivnica, neposredno
2. Odvj. Dora Hanžeković Žuža, OD Hanžeković i partneri, Zagreb, Radnička c. 22, na broj CO 7788n -preko e-oglasne ploče
3. Odvj. Hrvoje Lui, OD Mađarić i Lui, Zagreb Zelinska 4- preko e-oglasne ploče
