REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Novi Zagreb - Istok, Turinina 3
Posl.br. R1 Ob-65/2025-12
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
RJEŠENJE
Općinski sud u Novom Zagrebu po sucu toga suda Renati Šrekais kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja ŠB OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i protustranke HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE OIB: 84397956623, 10 000 Zagreb, Ulica Antuna Mihanovića 3, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 27. listopada 2025. godine,
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da je između ĆB rođenog **.**.1966. iz [adresa]), [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] i pok. HB OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] ([adresa]), [adresa] postojala izvanbračna zajednica u razdoblju od 10. mjeseca 2011. do smrti HB **.**.2025.
Obrazloženje
1. Predlagatelj ŠB podnio je ovom sudu dana 24.01.2025. prijedlog za utvrđenje izvanbračne zajednice sa sada pok. HB. U prijedlogu navodi da je s pok. HB živio u izvanbračnoj zajednici 18 godina, sve do njezine smrti 04.01.2025. Nisu imali zajedničke djece. Na ročištu održanom 22.10.2025. predlagatelj je uredio prijedlog kao što slijedi:
„Utvrđuje se da je između ĆB rođenog **.**.1966. iz [adresa]), [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] i pok. HB OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] ([adresa]), [adresa] postojala izvanbračna zajednica u razdoblju od 10. mjeseca 2011. do smrti HB **.**.2025.“
2. U odgovoru na prijedlog protustranka je opreza radi osporila prijedlog i predložila da se, osim predloženih svjedoka, sasluša MB.
3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u smrtni list za pok. HB, izvadak iz matice rođenih za predlagatelja i za pok. HB, uvjerenje o prebivalištu za predlagatelja i uvjerenje o prebivalištu pok. HB, uvid u rješenje javnog bilježnika Mirte Marijan iz Zaprešića broj O- 564/2025, UPP-OS-50/2025 od 15.04.2025. te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka BB i PB, kao i predlagatelja, dok nisu saslušani svjedoci OB i ČB jer je predlagatelj odustao od njihova saslušanja, kao ni svjedok MB jer isti živi i radi u Njemačkoj, a činjenično stanje je dovoljno utvrđeno i bez izvođenja tog dokaza.
4. Uvidom u smrtni list utvrđeno je da je u maticu umrlih matičnog područja Črnomerec za godinu 2025. pod rednim brojem 146 upisana činjenica smrti HB koja je umrla **.**.2025. g. u Zagrebu.
5. Uvidom u izvadak iz matice rođenih matičnog ureda Maksimir utvrđeno je da je u maticu rođenih matičnog područja Medveščak za godinu 1969. pod rednim brojem 262 upisana činjenica rođenja ZB koja je rođena **.**.1969. g. u [adresa] te da se u naknadnim upisima i bilješkama navodi da je sklopila brak **.**.1994. u [adresa] s KB i nakon sklapanja braka uzela prezime „ KB“ te da je isti brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu broj P2-1873/03-5 od 22.04.2004. Nadalje je upisano da je HB umrla dana **.**.2025. u Zagrebu što je upisano u maticu umrlih matičnog područja Črnomerec u godini 2025. pod rednim brojem 146.
6. Uvidom u izvadak iz matice rođenih matičnog ureda Maksimir utvrđeno je da je u maticu rođenih matičnog područja Črnomerec za godinu 1966. pod rednim brojem 774 upisana činjenica rođenja predlagatelja ŠB koji je rođen **.**.1966. g. u [adresa]. U rubrici naknadni upis i bilješke stoji napomena da je zaključio brak dana **.**.1992. s UB. Nadalje je upisano da je isti brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P2-678/11-6 od 06.09.2011.
7. Iz uvjerenja o prebivalištu PU zagrebačke, PP Zaprešić od 03.03.2025. za predlagatelja ŠB proizlazi da isti ima prijavljeno prebivališta od 21.01.2008. na adresi [adresa].
8. Iz uvjerenja o prebivalištu PU zagrebačke PP Zaprešić od 03.03.2025. za pok. HB proizlazi da je ista imala prijavljeno prebivalište u razdoblju od 16.09.2003. do 04.01.2025. na adresi [adresa].
9. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Mirte Marijan iz Zaprešića broj O-564/2025, UPP-OS-50/2025 od 15.04.2025. iza pok. HB, rođene ZB, rođene **.**.1969. i umrle **.**.2025. utvrđeno je da je istim određeno da njezinu ostavinsku imovinu čine pokretnine te da se njezinim nasljednicima temeljem zakona i ustupa proglašavaju ŠB, izvanbračni suprug ostaviteljice, PB, kći ostaviteljice i MB, sin ostaviteljice, svaki u 1/3 dijela, s tim da su se ŠB i PB prihvatili nasljedstva na temelju zakona i PB je svoj zakonski nasljednio dio u odnosu na dio pokretnina ustupila u korist sunasljednika ĆB, dok se MB, iako uredno pozvan nije pristupio na ostavinsku raspravu te je o njegovim pravima odlučeno prema podacima iz spisa.
10. Iz iskaza svjedokinje BB proizlazi da je ona majka pokojne HB i da može potvrditi da je HB živjela u izvanbračnoj zajednici s predlagateljem sve do svoje smrti. Ne može točno reći od kojeg datuma ali je sigurno to bilo dulje od 5 godina. Živjeli su svi zajedno u kući tako da zna da su njih dvoje dijelili poslove, financije, zajedno su se družili i kod njih su dolazili drugi ljudi. Nisu imali zajedničku djecu. Kćer je bila teško bolesna i ŠB se o njoj jako dobro brinuo i priuštio joj je sve što joj je trebalo. ŠB je financirao njezin sprovod, a zajedno su ga organizirali.
11. Iz iskaza svjedokinje PB, kćeri pok. HB proizlazi da može potvrditi da su majka i predlagatelj zajedno s bakom, bratom i s njom živjeli u kući u [adresa]. Predlagatelj je došao kod njih kad je ona imala 7 ili 8. godina. Brat MB je također živio s njima, ali je odselio u Njemačkoj zadnjih godinu dana, s tim da već 3 godine prije toga nije živio s njima u kući. Ona je cijelo vrijeme živjela u kući i još uvijek živi i može potvrditi da su majka i predlagatelj živjeli u zajednici kao u braku, da su se brinuli zajednički o domaćinstvu i svim ostalim pitanjima te dijelili financije. Majka je 2 i pol godine prije smrti oboljela od melanoma i za vrijeme bolesti joj je najviše pomagao predlagatelj. Predlagatelj i dalje živi s njima u kući. Predlagatelj ima kćer iz ranijeg braka i svi su oni zajedno odlazili na izlete, odmore i sl.
12. Saslušan kao stranka predlagatelj ŠB je iskazao da je sa pokojnom HB živio u zajednici još i prije nego što se razveo ali nakon što se službeno razveo u 11. mjesecu 2011. je počela njihova izvanbračna zajednica. Doselio se k HB u kuću i živio s njom, njezinom djecom i roditeljima. Ta je zajednica neprekinuto trajala do njezine smrti. U svemu su živjeli kao u braku samo se nisu ponovno ženili jer su oboje imali prethodne brakove. Brinuo se o HB dok je bila bolesna, financirao njezin pogreb, a u rješenju o nasljeđivanju naveden je kao jedan od nasljednika. Ima kćer iz prvog braka koja se zove ĆB, znala je za njihovu zajednicu od početka i dolazila je kod njih. Oni su jedna velika obitelj i zajedno su odlazili na izlete odmore i sl.
13. Sud je prihvatio kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagatelja jer su životno logični, uvjerljivi i međusobno suglasni.
14. Obiteljski zakon (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23, dalje: ObZ) u čl. 11. propisuje da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Izvanbračna zajednica koja ispunjava navedene pretpostavke stvara osobne i imovinske učinke kao i bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
15. Odredbom čl. 22. Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, dalje: ZOMO) propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji. U st. 3. istog članka propisano je da se pod članom obitelji iz čl. 1 toč. 1 toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je sa osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje 3 godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.
16. Na temelju priležeće dokumentacije i iskaza saslušanih svjedoka i predlagatelja koji su međusobno suglasni i uvjerljivi sud je utvrdio da se predlagatelj doselio u kuću kod pok. HB u 10. mjesecu 2011. g., da se prethodno razveo od prve supruge u 9. mjesecu 2011., a HB od bivšeg supruga da se razvela još 2004. g., te da je cijelo vrijeme do smrti pok. HB neprekidno živio s njom u njenoj kući, zajedno s njenim roditeljima i djecom na adresi [adresa]. Predlagatelj ima kćer iz prvog braka, dok je pok. HB imala dvoje djece iz prvog braka, kćer PB i sina MB te su njena djeca živjela s njima u zajednici s tim da je sin MB 4 godine prije majčine smrti odselio. Međusobno su se družili, odlazili na putovanja, godišnje odmore, a pok. HB i predlagatelj su vodili zajedničke financije, dijelili poslove i živjeli kao muž i žena, osim što se nisu vjenčali. Predlagatelj se brinuo o HB za vrijeme njezine bolesti te je financirao i organizirao Andrejin sprovod. Pritom valja napomenuti da je sud ocijenio istinitim i vjerodostojnim iskaze saslušanih svjedoka BB, majke pok. HB i PB, kćerke pok. HB budući da su iste najbliži rođaci pok. HB koji su živjeli zajedno s HB i predlagateljem i koje su u cijelosti potvrdile iskaze predlagatelja. Ujedno, sama činjenica da je predlagatelj i u ostavinskom rješenju utvrđen nasljednikom pok. HB i da je nakon smrti HB nastavio živjeti u istom domaćinstvu s njezinom majkom i kćerkom svjedoči o činjenici da je između predlagatelja i HB postojala izvanbračna zajednica.
17. Slijedom svega iznesenog utvrđeno je da su predlagatelj ŠB i pok. HB od listopada 2011. do smrti HB **.**.2025. g. živjeli u izvanbračnoj zajednici budući da su ispunjeni uvjeti iz čl. 22. st. 3. ZOMO jer je predlagatelj živio u izvanbračnoj zajednici s pok. HB neprekidno sve do njezine smrti u razdoblju duljem od 3 godine.
18. Slijedom iznesenog, na temelju utvrđenog činjeničnog stanja i naprijed citiranih zakonskih odredbi i odluka valjalo je odlučio kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu, 27. listopada 2025. godine
Sudac:
Renata Šrekais
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi ovom sudu, a o istoj odlučuje županijski sud.
DNA:
1. predlagatelju
2. protustranci