REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski prekršajni sud u Splitu

Stalna služba u Sinju

Broj:Pp-11445/2023-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Sinju, po sutkinji Ombreti Bareza uz sudjelovanje Emilje Plazibat kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika KL zastupanog po branitelju ZL, odvjetniku iz [adresa], zbog prekršaja iz čl. 106. st. 1. t. 8. i st. 5. Zakona o zdravlju životinja (Narodne novine 152/22, 154/22), optužnim prijedlogom po prigovoru okrivljenika na obavezni prekršajni nalog broj: klasa:322-07/23-10/1151, ur.broj:443- 02-03-04-23-4 od 29. lipnja 2023., Državnog inspektorata, Služba veterinarske inspekcije Sinj, u smislu čl. 183. st. 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15,118/18, 114/22), u žurnom postupku u odsutnosti okrivljenika i branitelja,

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik: KLB i K, iz [adresa], rođen **.**.1979. u [adresa], precizni mehaničar, SSS, oženjen, dvoje djece, dobrog imovnog stanja, vlasnik OPG-a, OIB: [osobni identifikacijski broj], drž. RH, nekažnjavan,

kriv  je

što u više navrata na svojoj farmi ovca JIBG: 40152842 u mjestu [adresa] imao uginuća životinja, a o kojima nije obavijestio ovlaštenu veterinarsku organizaciju Veterinarsku ambulantu Hrvace d.o.o., a prema evidenciji u Registru ovaca uginuća su bila:

-28. 02. 2023. 1 komad,

-07. 03. 2023. 1 komad,

-09. 03. 2023. 1 komad,

-25.04. 2023. 5 komada,

-26. 04. 2023. 25 komada

čime je počinio prekršaj iz čl. 12. st. 1. Zakona o zdravlju životinja (Narodne novine 152/22, 154/22), a kažnjiv po čl. 106. st. 1. t. 8. i st. 5. istog Zakona,

pa se temeljem iste odredbe, a primjenom čl. 33. st. 1. Prekršajnog zakona okrivljeniku,

izriče

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 300,00 ( tristo) eura.

Izrečenu novčanu kaznu okrivljenik je dužan platiti u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude, a u protivnom ista će se izvršiti u skladu sa čl. 34. Prekršajnog zakona.

Ako okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

Temeljem čl.139.st.3. i čl.138. st. 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti troškove prekršajnog postupka u iznosu od 40,00 (četrdeset) eura, na ime paušalnih troškova prekršajnog postupka a sve u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove odluke pod prijetnjom prisilnog izvršenja

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Služba veterinarske inspekcije Sinj podnijela je 20. rujna 2023. ovom Sudu optužni prijedlog po prigovoru okrivljenika na obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika KL zbog prekršaja iz čl. 106. st. 1. t. 8. i st. 5. Zakona o zdravlju životinja, činjenično i pravno opisanog u izreci presude.

2. Okrivljenik ispitan pred ovim Sudom iskazuje da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret jer da je doista imao uginuća na svojoj farmi ovaca ali da se najčešće radilo o uginuću janjaca, a što da je uobičajeno kad se radi o farmi ovaca jer da prilikom svakog poroda dođe i do loših posljedica pa da se dogodi da od velikog broja okota ima i velikog broja uginuća. Da doista u niti jednom trenutku se nije radilo o bolesti ili da on to nije predvidio ili da nije vidio jer da bi u protivnom zvao veterinarsku ambulantu. Svaki puta nakon uginuća da je zvao Agroproteinku radi uklanjanja leševa na siguran način ali da ponavlja da nije bilo bolesti i da o tome nije mogao niti obavijestiti, a ako je kriv što nije prijavio uginuća da to ne može promijeniti jer da ponavlja da za takvu obvezu nije znao. Ističe da mu veterinarski inspektor nije izdao potvrdu o tome da bi ijedno uginuće bilo posljedica bolesti te da nakon 13. travnja nitko iz inspektorata nije dolazio u nadzor ali da su njegove knjige bile u Državnom inspektoratu pa da je na taj način inspektor ustanovio uginuća 25. i 26. travnja 2023. Također ističe da ima osobe koji su vidjeli uginule životinje i koji mogu potvrditi da se nije radilo o bolesti. Da o njegovoj stoci brigu vodi Veterinarska ambulanta Hrvace i da oni nisu pregledali uginulu stoku te na primjedbu branitelja ističe da Državni inspektorat nakon svega nije dostavio liječnički ili patološki nalaz kojim bi se ustanovilo da je bilo koje od uginule stoke bilo bolesno.

3.U dokaznom postupku svjedok veterinarski inspektor IL iskazuje da je na gospodarstvo okrivljenika došao po prijavi o navodnom ilegalnom liječenju , a u Registru da je pronašao da je bilo uginuća u razdoblju od 06. travnja 2022. do 26. travnja 2023. i da je sve popisao u obaveznom prekršajnom nalogu i da nije imao dokaza da bi okrivljenik prijavio bolesti ovaca niti uginuća nadležnoj veterinarskoj ambulanti Hrvace d.o.o. Upoznat s obranom okrivljenika ističe da prihvaća da ako ugine jedna ovca da se ne mora raditi o bolesti ali kod ovolikog broja uginuća da je sigurno imao i bolesnih ovaca jer da sva uginuća nisu bili janjci. Količina od 25 komada da su bili janjci , a među ostalim uginućima da je bilo i ovaca. Na upit ističe da nije u mogućnosti procijeniti koliko je stručan okrivljenik za vidjeti znakove zarazne bolesti jer da veterinari završe posebne ispite za vidjeti znakove zarazne bolesti i da je zato kod uginuća najbolje zvati veterinara da on procijeni, a za svako uginuće da je potrebna prijava nadležnoj veterinarskoj ambulanti. Na upit branitelja ističe da je na ovom OPG-u bio 13. travnja 2023. odnosno samo jednom. Na upit kako je procijenio da su uginuća bila zbog bolesti ističe da je od okrivljenika tražio barem jedan račun veterinara o pregledu bilo koje životinje, a ako u tako velikom razdoblju, na tako velikom OPG-u i sa velikim brojem životinja nema ni jednog računa o pregledu životinje, a dogodi se ovoliki broj uginuća onda da obrana o tome da nije bilo bolesti pada u vodu jer da jedna životinja može uginuti iznenada ali ovoliki broj ne i da je sigurno neka životinja pokazivala znakove bolesti koji nisu registrirani i da nije pozvan veterinar. Posebno ističe da nije pozvan, da nije vidio životinje, a da nije pozvana niti veterinarska ambulanta pa da potvrdu o tome da je makar jedna životinja bila bolesna i da je to razlog uginuća, nema. Ističe da je sve podatke o uginućima životinja vidio iz Registra koji vodi okrivljenik na svom OPG-u i na temelju evidencije Agroproteinke koja odvozi lešine životinja i koja ih je odvezla sa ovog OPG-a. Posebno ističe da nitko od nadležnih veterinara nije pregledao životinje, a djelatnici Agroproteinke da nisu nadležni za pregled životinja i eventualno ustanovljavanje bolesti već samo za neškodljivo uklanjanje leševa i da stoga nema dokaz o uginuću zbog bolesti.

4. U dokaznom postupku svjedok LL, brat okrivljenika iskazuje da je njegov brat nositelj OPG-a odnosno farme ovaca u mjestu [adresa] i da je uredno prijavljivao uginuća janjaca i to koliko da mu je poznato svih 25 janjaca koji su popisani, a da je čak u popis stavljena i ovca koja nije uginula od bolesti već kao posljedica napada vuka. Ističe da je sve prijavljeno, a zašto bi Veteranska ambulanta Hrvace službeno dostavila izvješće da sa ovog OPG-a nije bilo obavijesti o uginućima da ne zna jer da njegov brat ima sve dokaze. Na upit branitelja ističe da se bavi poslom 13 godina i da tvrdi da nije bilo bolesti i premda da nije stručna osoba odnosno liječnik za životinje. Što da se tiče pregleda od strane veterinara da takvih pregleda nije bilo već da je veterinarski inspektor napisao da su životinje uginule od bolesti, a da on smatra da to nije točno.

5.U dokaznom postupku svjedok ČL, susjed okrivljenika iskazuje da su u više mjeseci kod KL uginuli neki janjci ali u razmacima i da ne zna za nijednu ovcu da bi uginula, a premda da često putuje da je to tek od početka 2025. godine i da nema saznanja o tome da li bi KL prijavljivao uginuća tih životinja veterinaru i da li je veterinar dolazio ali da su redovno dolazili po uginule životinje i uklanjali ih odnosno odvozili.

6.U završnoj riječi branitelja okrivljenika isti ističe kako konkretno nije dokazano da bi okrivljenik počinio predmetno djelo jer da iz podataka u spisu je vidljivo da ne postoji dokaz koji bi utvrdio da je spomenuta stoka uginula iz razloga bolesti jer da o tome nadležnim inspektorat nije mogao dostaviti patološki nalaz, a zakonski gledano da je teret dokaza na strani inicijatora ovog postupka. Čak šta više da iz iskaza inspektora proizlazi da je pretežito došlo do uginuća janjaca među kojima se nalazila po koja ovca, a da to potvrđuju i svjedoci svjedok ČL kao i brat okrivljenika. Da je simptomatično da inspektor priznaje u okviru svog iskaza da nije pregledao niti vidio bilo kakvu uginulu stoku , a niti je analogno tome prezentirao dokumentaciju koja bi govorila o uzrocima uginuća. Ističe da je inspektor na gospodarstvu bio samo 13. 04. 2023. kad nije bilo uginuća , a u činjeničnom opisu da se govori o nizu uginuća u prethodnom periodu kad inspektor nije izlazio na teren pa čak i o uginućima koja su datumski slijedila nakon 13. 04. 2023. pa da nije jasno kako je utvrđeno da bi 25. i 26. 04. došlo do spornih uginuća više ovaca. Da je jasno da inicijator postupka nije dostavio dokaz koji bi potvrdio da su navedene ovce uginule od bolesti ,a niti je okrivljenik bio u obavezi obavijestiti inspektora s obzirom na odredbe članka 12. stavak 1. Zakona o zdravlju životinja jer da je takva aktivnost predviđena samo u slučaju da je do uginuća došlo iz neuobičajenih razloga te da o tome govori i činjenica da tvrtka Agroproteinka je dužna po službenoj dužnosti obavijestiti inspektorat ako smatra da je do uginuća došlo zbog bolesti i da to nije učinila. Da je okrivljeni sudu dostavio svu propisanu dokumentaciju koja potvrđuje da je stoka nakon uginuća zbrinuta na propisani način i da je iz dokumentacije vidljivo da je uginuće prijavljeno veterinarskoj službi te da se radi o uginuću janjaca, a ne ovaca. Da je prezentirana netočan činjenični opis u odnosu na ono što su govorile službene osobe u vezi vrste uginule stoke što da obvezuje sud kao i u pogledu nastanka odgovarajućih dokaza o razlozima uginuća koji bi doveli u pitanje sadržaj obrane samog okrivljenika i da bi se trebalo primijeniti načelo "in dubio pro reo". Branitelj predlaže da se okrivljenika osloboditi od svakog tereta prekršajne odgovornosti, a ako pak sud ne utvrdi tako da predlaže uvažiti na strani okrivljenika sve olakotne okolnosti, činjenicu njegove dosadašnje nekažnjavanosti i korektno držanje jer da bi to doprinijelo svrsi specijalne i generalne prevencije.

7. U dokaznom postupku pročitani su izvadak iz registra OPG-a vlasništvo okrivljenika, podaci o prometu sačinjeni od Veterinarske ambulante Hrvace d.o.o. 01. 02. 2009., 21. 01. 2022., 05. 03. 2022., 11. 03. 2022., 25. 12. 2012., 01. 01. 2017., 30. 01. 2011., izvješće Veterinarske ambulante Hrvace d.o.o. 17. veljače 2025., komercijalni dokument preuzimanja životinje od strane Agroproteinke 09. 03. 2023., potvrda o obavljenom očevidu 08. 03. 2023. nadležnog vještaka zbog štete na životinji koja je počinjenja od strogo zaštićene vrste -vuka, te putni listovi životinja od 06. 04. 2022., 29. 04. 2022., 28. 04. 2022., 28. 02. 2023., 07. 03. 2023., 09. 03. 2023. potpisani od strane HL i EL dr. med. vet. i izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

8. Na temelju ovako provedenog postupka a cijeneći provedene dokaze po slobodnom uvjerenju sud smatra dokazanim da je okrivljenik počinio prekršaj iz izreke upravo na način kako je to činjenično opisano i pravno označeno u izreci presude.

9. Sud je ovako odlučio ocjenjujući obranu okrivljenika KL te iskaze svjedoka ČL, LL, svjedoka veterinarskog inspektora IL i čitanjem izvedene dokaze. Naime, okrivljenik negira počinjenje prekršaja ističući da se ne smatra krivim premda da je imao uginuća životinja i to uglavnom janjaca te da je svaki puta zvao Agroproteinku radi uklanjanja leševa na siguran način ali da nije bilo bolesti pa da o tome nije mogao obavijestiti, a ako je kriv što nije prijavio uginuća da to ne može promijeniti jer da za takvu obavezu nije znao. Ističe da mu nije izdana potvrda da bi ijedno uginuće bilo posljedica bolesti, a da postoje svjedoci koji su vidjeli uginule životinje i koji mogu potvrditi da se nije radilo o bolesti. Obrana okrivljenika nije prihvaćena jer je neuvjerljiva. Naime, to što okrivljenik ističe da nije znao za obvezu prijave uginuća ali da se u slučaju svih uginuća nije radilo o bolesti i da to mogu potvrditi i svjedoci ne može biti prihvaćeno jer niti je okrivljenik , a niti svjedoci ČL i LL stručne osobe koje bi mogle na pogled zaključiti da li se radi o bolesti, a kako se radi o velikom broju uginuća jasno je da nešto "nije u redu". Sasvim je notorna činjenica da okrivljenik nije mogao dobiti bilo kakvu potvrdu ili patološki nalaz kao dokaz o tome da je bilo koja životinja uginula od bolesti, naprosto iz razloga jer nije prijavio uginuća i životinje nisu stručno pregledane , a to što ističe da je Agroproteinka kao institucija za zbrinjavanje uginulih životinja trebala prijaviti bolesti nije od utjecaja na to da je to trebao učiniti okrivljenik jer odvoz leševa u kafeteriju vrše vozači, a ne veterinari i sasvim je opravdano očekivati da niti oni nisu stručni za procijeniti da li su uginule životinje bile bolesne ili ne. U završnom govoru branitelj okrivljenik ističe da je upravo inspektor priznao u okviru svog iskaza da nije pregledao životinje odnosno uginulu stoku , a niti je analogno tome prezentirao dokumentaciju koja bi govorila o uzrocima uginuća. Upravo ovakav zaključak kontradiktoran je utvrđenom činjeničnom stanju jer očito je da uginuća nisu prijavljena pa je stoga jasno da uginule životinje nisu pregledane od stručnih osoba koje mogu donijeti zaključak o tome od čega su životinje uginule, ako nije bilo prijavljivanja i ako nije bilo pregleda na temelju čega bi se mogla izdati dokumentacija koja bi govorila o uzrocima uginuća. Isto tako istaknuto je da je inspektor na terenu bio samo jednom i to u dan kad nije bilo uginuća, a da je popisao uginuća od prije tog datuma kao i poslije tog datuma. Jasno je da svaki vlasnik OPG- a mora voditi registar životinja u koji upisuje sve promjene dakle, dolaske životinja, odlaske životinja, mjesto njihova premještaja, uginuća i sl. , a upravo iz upisa samog okrivljenika koji je popisao uginuća inspektor je mogao napisati činjenični opis o broju uginuća na OPG-u.To što okrivljenik ističe da životinje nisu bile bolesne , a to ističu i svjedoci ČL i LL samo je njihov subjektivan stav jer oni nisu stručne osobe koje to mogu sa sigurnošću potvrditi , a upravo zbog broja uginuća može se zaključiti da se radi o neuobičajenim razlozima uginuća, premda nije niti dokazano da se radi o bolesti naprosto iz razloga jer životinje nisu pregledane, a paušalan zaključak da se zbog velikog broja uginuća radilo o bolesti nije moguće prihvatiti kao pravno relevantan. Posebno je uzeto u obzir da je upravo nadležna Veterinarska ambulanta Hrvace d.o.o. na traženje izvijestila ovaj Sud da u traženom razdoblju prema njihovim evidencija nije bilo liječenja ovaca od strane njihove ambulante te da sa rečenog OPG-a nije bilo obavijesti o uginućima, stoga putni listovi koje su izdale HL i EL dr. vet. med. su upitni jer ako su doista te prijave izvršene zašto nisu službeno provedene kroz dokumente Veterinarske ambulante Hrvace d.o.o. Okrivljenik u spis dostavlja dokaze o preuzimanju leševa životinja od strane Agroproteinke ali pri tom ne pokriva sva uginuća koja je inspekcija popisala pa je upitno da li je doista bilo toliko uginuća kao što je inspektor pronašao. Upravo iz svega navedenog zaključiti je da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret odnosno da nije prijavio uginuća životinja, a što u svojoj obrani i sam priznaje ističući da ako to nije prijavio da za tu obvezu nije znao. Iskazi svjedoka ČL i LL nisu prihvaćeni kao vjerodostojni jer se ne radi o stručnim osobama koje mogu komentirati ili zaključiti na pogled da bi pojedina životinja uginula od bolesti dok je iskaz svjedoka veterinarskog inspektora IL prihvaćen u cijelosti kao jasan, okolnosan i uvjerljiv i ne ostavlja nikakvu dvojbu u pogledu odlučnih činjenica, pogotovo što okrivljenik priznaje da nije prijavio uginuća životinja, pa analizirajući i ocjenjujući svaki dokaz pojedinačno kao i dovodeći ih u međusobnu vezu, cijeneći provedene dokaze po slobodnom sudačkom uvjerenju temeljem odredbe čl. 88.st.2. Prekršajnog zakona zaključeno je da su se u ponašanju okrivljenika stekla sva zakonska obilježja prekršaja koji mu se stavlja na teret, a u provedenom dokaznom postupku nema dokaza koji bi upućivali suprotno te je donesena odluka kao u izreci.

10. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir postojeće okolnosti, težinu prekršaja, način počinjenja, nastale posljedice, imovno i obiteljsko stanje, držanje nakon djela, dok je posebno otegotna okolnost to što okrivljenik nije prijavio veliki broj životinja, dakle znao je što znači neprijavljivanje tako velikog broja janjaca koji sigurno u prometu postižu visoku cijenu, a samo neprijavljivanje može imati različite razloge dakle ili prometovanje životinja ili uginuća koja su upitna, a upravo slijedom svega navedenog premda okrivljenik do sada nije kažnjavan to je izrečena novčana kazna u navedenom iznosu premda je zaprijećena novčana kazna od 130,00 do 660,00 eura, a sutkinja smatra da je kazna primjerena počinjenom prekršaju, stupnju odgovornosti i vrsti prekršaja, očekujući da će se i na ovaj način postići svrha kažnjavanja, kako okrivljenik više ne bi bio počinitelj ovakvih ili sličnih prekršaja, a temeljem čl. 152.st.3. Prekršajnog zakona određen je rok plaćanja novčane kazne te ukoliko dvije trećine izrečene novčane kazne okrivljenik uplati u predviđenom roku smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

11. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl.138. st. 3. a u vezi čl. 139. st. 3. PZ-a, a sve obzirom na složenost i trajanje prekršajnog postupka te imovno stanje okrivljenika.

12. Na temelju iznesenih razloga presuđeno je kao u izreci.

U Sinju 27. listopada 2025.

Zapisničarka:

S u t k i n j a :

Emilja Plazibat v.r.

Ombreta Bareza v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nije dopuštena žalba.