Republika Hrvatska

Općinski sud u Sesvetama

Stalna služba u Vrbovcu

Vrbovec, Trg Petra Zrinskog 22

Poslovni broj: P-555/2021-39

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu, po sucu toga suda Lidiji Jakšić, kao sucu pojedincu u građanskopravnom predmetu tužitelja GZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Ivi Kužnar Šarić, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika ČZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Pedić Denisu, odvjetniku iz Popovače, radi isplate, nakon zaključene glavne i javne rasprave održane 10. rujna 2025., u prisutnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja, odvjetnice Ive Kužnar Šarić i punomoćnika tuženika u zamjeni, odvjetnice Valentine Lisak, 27. listopada 2025., donio, objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku MZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju ŽZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 64.566,53 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 08. siječnja 2021. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope i to od 1. kolovoza 2015. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 12.588,62 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 27.10.2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje kamatna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište kamatna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, za tri postotna poena, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1.

Tužitelj je dana 28. listopada 2021. podnio tužbu protiv uvodno naznačenog tuženika navodeći da su tuženi i njegov otac JZ (sada pokojni) sklopili dana 02.11.2017. ugovore o zajmu (posudbi) na iznose od 410.000,00 kn i 200.000,00 kn, te dodatni iznos od 45.000,00 kn za koji nije pisan ugovor već ih je supruga zajmodavca – tužitelja osobno odnijela tuženima 05.11.2017.. Rok vraćanja zajma je bio godinu dana tj. 02.11.2018..

2.

Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev, posebice na način kako je to postavio tužitelj. Tuženik predlaže da tužitelj sukladno odredbi čl. 108. Zakona o parničnom postupku dostavi u spis Ugovore o pozajmici u originalu. Također tuženik predlaže i provođenje dokaza saslušanjem tuženika osobno na okolnost sklapanja Ugovora o zajmu koje navodi tužitelj u toč. I historijata tužbe, kao i o povratu pozajmljenog iznosa. Osporava se da bi tužitelj pozajmio tuženiku dodatan iznos od 45.000,00 kn, obzirom da takav iznos tužitelj nikada nije pozajmio tuženiku. Da je tako dovoljno govori u prilog i činjenica da je tužitelj uvijek inzistirao na sastavljanju pisanih Ugovora, Izjava odnosno Potvrda o primitku pozajmljenih iznosa, kao što je uvijek pismeno i evidentirao iznose koje bi tuženik vratio. Osporava se i visina tužbenog zahtjeva, za koju tužitelj osim personalnih dokaza ne daje nikakve druge dokazne prijedloge, a svakako je potrebno provesti financijsko vještačenje jer je očito da tužitelj ne spominje vraćene iznose pozajmice koje je učinio tuženik. Tuženik osporava i tijek zakonske zatezne kamate kako je to postavio tužitelj u tužbenom zahtjevu. Tuženik zadržava pravo predlaganja daljnjih dokaznih prijedloga, imajući u vidu navode tužitelja iz toč II historijata gdje navodi da tuženik nije vratio svoj dug. Također spisu ne prileži niti dokaz da bi tužitelj pozvao na bilo koji način tuženika da mirnim putem podmiri dug.

3.

Odlučujući o osnovanosti tužbenoga zahtjeva, sud je tijekom dokaznog postupka izvršio uvid u tužbu i priloge tužbi (list 1-5), odgovor na tužbu (list 12-15 i 18- 21), podnesak tuženika (list 24-36), podnesak tužitelja (list 37-39), izvršeno je saslušanje parničnih stranaka i to tužitelja (list 52-54), tuženika (list 54-56), te svjedoka OZ (list 62-63), pročitan je pismeni nalaz i mišljenje financijskog vještaka Tome Dlaka (list 84-87), podnesak tuženika (list 90-91), podnesak tužitelja (list 98-99), izvršeno je saslušanje financijskog vještaka Tome Dlaka (list 100-101).

4.

Tužitelj ŽZ u svom iskazu navodi da se s pok. FZ poznavao preko 30-tak godina, radilo se o poštenoj osobi, inače izvrsnom mehaničaru kod kojeg je servisirao svoje vozilo, isti je živio jedno vrijeme u Vrbovcu sa svojom suprugom s kojom se nije slagao kako mu je to pričao, tako da se želio odvojiti od nje i početi živjeti u [adresa] gdje je našao jedno gradilište, te ga je u tu svrhu tražio da mu posudi određeni novčani iznos što je i učinio i ne samo tada nego u više navrata, uvijek mu je taj posuđeni novac pok. JZ vraćao. Isti je umro u listopadu mjesecu 2021.. Što se tiče podnijete tužbe, sjeća se da na dušni dan 02.11.2017. telefonom ga nazvao pok. JZ i pitao ga da li može doći kod njega kući, te je isti došao taj dan sa svojim sinom ovdje pristunom ČZ, tada su mu isti ispričali da imaju potrebe kupnje jednog teretnog vozila za koje im je potreban iznos od 50.000,00 eura, te su ga pitali da li im on taj novac može posuditi, s time da su mu odmah rekli da će mu na taj iznos platiti kamate od 10% godišnje, s time da će mu taj iznos vratiti za godinu dana, odnosno najkasnije za dvije godine. Pristao je posuditi im taj novčani iznos, odnosno imao je kod kuće kune, te im je predao 375.000,00 kuna, o čemu je ĐZ vlastoručno ispisao potvrdu, s time da je novčani iznos navedeno 410.000,00 kuna u što su bile uračunate i dogovorene kamate. Tog istog dana nakon što im je dao 375.000,00 kuna nastavili su pričati da su našli u Njemačkoj još jedno teretno vozilo koje bi mogli kupiti na kojem bi mogli oni, tako i on zaraditi, ali da im je također potreban novac, da bi dobava za to vozilo iz Njemačke iznosila 27.500,00 eura, te je pristao da im taj isti dan pozajmi i daljnji iznos od 206.000,00 kuna, s time da je u potvrdu koju je sačinio JZ napisan iznos od 200.000,00 kuna, a na dnu te izjave bio napisan iznos od 27.500,00 eura. 05.11. iste godine nazvao ga je ĐZ i rekao mu da treba još dodatnih 45.000,00 kuna za kupnju kamionske prikolice, rekao mu je da više nema kuna, ali da ima eura, te mu je tada isti rekao da treba 6.000,00 eura koji iznos je tada, jer je bio spriječen odnijela njegova supruga DZ istome u [adresa]. Radilo se o odnosu povjerenja između njega i ĐZ, nije trebalo nikakvih posebnih garancija, riječ je bila među njima zakon. Zajedno je sa svojom suprugom bio dugo godina u Njemačkoj i od tuda mu i novac koji je uštedio. Nakon godine dana nije vraćen posuđeni novčani iznos, pok. JZ mu se ispričavao za to i govorio da čeka novac, kao i njegov sin ČZ, govorili su da čekaju novac od kredita iz nekih europskih fondova, **.**.2019. ŠZ mu je vratio 5.500,00 eura, 06.07.2020. 5.000,00 eura, 11.08.2020. 1.900,00 eura, radilo se o iznosu ugovorenih kamata od 10%, također je od istoga primio i novčani iznos od 1.200,00 eura kada mu je dao novčani iznos od 5.000,00 06.07.2020. rekao mu je da je tu uračunata i zarada od kamiona koji je kupljen njegovim posuđenim novcima. Dakle smatra da mu je vraćen od strane tuženika iznos od 11.200,00 eura, ali na ime dogovorenih kamata. ŠZ mu je također rekao da je također prodao kamion za koji mu je posudio 200.000,00 kuna, ali da je već kupio novi kamion i da će on njemu plaćati 10% kamate godišnje na posuđenih 27.500,00 eura, ali da to neće trajati dugo, jer da će mu on uskoro vratiti sav dug. Svo to vrijeme otac istoga je bio živ, kontaktirao je i s istim, te mu je on obećao da će vratiti posuđeni novac. Nakon smrti JZ saznao je da je isti darovnim ugovorom prenio na svog sina ČZ kuću i poslovni prostor u [adresa], iako mu je tom nekretninom jamčio još jednom posudom iznosa od 166.00,00 kuna, a o čemu se vodi poseban spor kod suda u [adresa]. Nadalje **.**.2021. ŠZ mu je vratio 6.200,00 eura i 28.500,00 kuna kojom prilikom mu je obećao da će za Uskrs te godine vratiti veću sumu novaca, barem polovicu duga, a ostalo vjerojatno do kraja godine. Poslije Uskrsa kontaktirao je tuženika telefonom u svezi s daljnjim vraćanjem posuđenih novaca, a isti se derao na njega da što on hoće, da mu je sada dignuo tlak na 300, ako mu nešto nije jasno neka ga tuži, te će dobiti 1.000,00 kuna mjesečno, zbog čega je bio šokiran u tom momentu, te je otišao kod oca istoga i ispričao kako se tuženik podnio prema njemu, on je bio jadan, razočaran i tužan i plakao je tom prilikom, kao i on s njim, te su tješili jedan drugoga, te mu je isti obećao da će mu vratiti posuđeni im novac, da ako treba da će sve prodati, ali da će njemu taj novac vratiti. Nakon toga je isti umro, prema njegovom opažanju isti je utučen zbog dešavanja u njegovoj obitelji, a u 10 mjesecu te godine je umro od korone. Ništa nakon toga mu nije osim navedenih novčanih iznosa bilo vraćeno od strane tuženika, tako da je podnio tužbu nasuprot njega, jer mu je to savjetovano od strane odvjetnika, bilo mu je rečeno da će i zastarjeti njegovo potraživanje, u protivnom ako ne podnese tužbu ili na bilo koji način se dogovori s tuženikom oko vraćanja posuđenih novčanih iznosa. Nakon sprovoda njegovog oca kod njega kući je došao tuženik, a prije toga je podnio tužbu za koju je izdvojio oko 13.000,00 kuna i rekao je da će on snositi taj trošak ako mu isti vrati u međuvremenu posuđeni novac, što je isti i obećao i rekao da će to učiniti za 3 do 4 mjeseca, ali to nije učinio. Nije bilo nikakvog kontakta između njega i tuženika, pa niti za vrijeme održavanja ove rasprave. Na upit na što se odnosi razlika od 375.000,00 kuna do upisanog upisa od 410.00,00 kuna, tužitelj navodi da se radi o uračunatoj kamati za godinu od 37.500,00 kuna, što bi iznosilo 412.500,00 kuna, ali su se dogovorili da napišu iznos od 410.000,00 kuna. Posudio je tuženiku ukupan iznos od 655.00,00 kuna, odnosno u tom iznosu je uračunat i novčani iznos od 6.000,00 eura preračunato u kunama, koje je njegova supruga odnijela pok. FZ. Ukupno mu je vraćeno strane Mislava Brcka 22.400,00 eura, ali u tome je uračunat i iznos od 1.200,00 eura zarade na kamionu. Utuženi novčani iznos posuđen je za tuženika, jer se isti odnosio na njegove poslove. JZ mu ništa nije vratio od tog posuđenog iznosa. Njega je pok. JZ kontaktirao za naknadni iznos od 45.000,00 kuna, odnosno 6.000,00 eura koje je odnijela njegova supruga istome, taj iznos je dat JZ, ali opet za potrebe njegovog sina ČZ.

5.

Tuženik ŠZ navodi da je slušao iskaz tužitelja, točno je da su njegov pok. otac i on od istoga 02.11.2017. posudili 375.000,00 kuna, s time da su se dogovorili da će vratiti tužitelju iznos od 410.000,00 kuna u čemu je uračunata kamata, tako da smatra, obzirom svaki od njih je posudio polovinu tog iznosa da je u obvezi tužitelju vratiti 205.000,00 kuna po toj posudbi, također je točno da taj isti dan su on i njegov otac posudili od tužitelja još jedan novčani iznos i to 200.00,00 kuna, od čega smatra da mora tužitelju vratiti 100.000,00 kuna. Njegov pok. otac i on nisu podijelili taj novčani iznos, jer im je taj novčani iznos trebao za potrebu kupnje kamiona za njegovog oca koji je u konačnici i kupljen i dovezen u Hrvatsku, te se radilo s tim kamionom, sve u svrhu zarade na tom kamionu što je u konačnici i bilo, nakon što je isti sređen prodan je za određeni novčani iznos o čemu sada ne može sa sigurnošću odgovoriti. Bilo je govoreno s tužiteljem da će od prodaje tog kamiona isti sudjelovati u zaradi, a on je to prepustio svom pok. ocu i ne zna točno koliko je na ime te dogovorene zarade bilo isplaćeno tužitelju, sam tužitelj govori o 1.200,00 eura, nije isplatio tužitelja za taj iznos. Upravo sa svojim ocem posvađao se oko iznosa posuđenih novaca, jer je shvatio da on vraća novac, a da se to obračunava kao kamata, odnosno kamata na kamatu čemu se usprotivio, jer je smatrao da se radi o prijateljskom odnosu s tužiteljem. Dakle, smatra da je od utuženog novčanog iznosa tužitelju dužan pola tog novčanog iznosa, s time da mu je već određeni dio vratio i to 22.400,00 eura. Razjašnjava u svezi s iskazom tužitelja o telefonskom pozivu kada mu je izgovorio određene riječi da se radilo o danu kada mu se rodila kćerka i da je, tada je to izgovorio, ali ne to kako to tvrdi tužitelj, a nakon smrti oca otišao je do istoga, kada mu je on predočio da mora vratiti utuženi iznos na što nije mogao pristati. Kada je govorio o polovici novčanog iznosa koji je posuđen od tužitelja, ne radi se o polovici utuženog iznosa, već polovici posuđenog iznosa 02.11.2017., naime iznos od 6.000,00 eura koji spominje tužitelj nije primio, te ne zna ništa o tom iznosu, taj novčani iznos nije vidio niti čuo za isti. Što se tiče spominjane svađe s njegovim ocem do koje je došlo upravo zbog posuđenih novaca, novčane iznose je vraćao tužitelju, a njegov otac nije koliko je to njemu poznato, a ako je to znaju isti. Na potvrdama uz tužbu je njegov vlastoručni potpis, kao i vlastoručni potpis njegovog pok. oca, a istu dokumentaciju sačinjavali su njegov pok. otac i tužitelj, odnosno ispisan je rukopisom njegovog pok. oca. Smatrao je da je predmetna dokumentacija tek formalna i da do nikakvih problema neće doći, jer nije navedeno koji zajmoprimatelj uzima koji novčani iznos od tužitelja. Nije isplatio preostali iznos dugovanja dok se to ne riješi na sudu, da zna točno koliko mora vratiti istome. Nema saznanja da bi njegov pok. otac posudio od tužitelja još 166.000,00 kuna. S posuđenim novcima kupljena je jedna kompozicija vozila, odnosno tegljač i polu prikolica i to za cijeli iznos posuđenih novaca i za iznos od posuđenih 50.000,00 eura i 27.500,00 eura. To vozilo je prodano i nakon toga je kupljeno drugo vozilo, upravo se s ocem porječkao oko toga što tužitelj traži i zaradu od toga i kamatu na posuđeni novčani iznos, za što je smatrao da nije uredu. Predmetna vozila kupljena su na njegovu firmu Brcko MM Auto d.o.o., radilo se o njegovoj firmi i njegov otac nije imao nikakve veze s tom firmom, no on je od prodanog vozila jedan dio novaca vratio ocu, no ne može se sada izjasniti o tom iznosu. Ukupno je vratio tužitelju 22.400,00 eura. Ne zna da li je u vremenu od 02.11.2017. do 2018. vratio tužitelju bilo kakav novčani iznos, odnosno u vrijeme u koje je uračunata kamata. 07.02.2021. vratio je 10.000,00 eura, 11.08.2020. 1.900,00 eura, 06.07.2020. 5.000,00 eura i 23.12.2019. 5.500,00 eura. Svo to vrijeme je svom ocu vraćao novčani iznos koji se odnosi na njegov dio posudbe, obzirom mu je dao i dio koji je on posudio od tužitelja. Njegov otac je prepisao svoju nekretninu na njega kao svadbeni dar. Zakonski nasljednici iza njegovog pok. oca su bili on i majka, s time da se majka odrekla nasljedstva u njegovu korist, jer zapravo njegovi roditelji nisu živjeli skupa.

6.

Svjedok OZ navodi da zna da su 02.11.2017. došli kod nje i njenog supruga tuženi ŠZ i njegov otac JZ, a i svezi s posudbom jednog novčanog iznosa od strane njenog supruga tužitelja istima za kupnju kamiona u Njemačkoj. Nije bila prisutna razgovoru supruga s istima, nije bila prisutna niti davanju novaca od strane njenog supruga istima, doduše vidjela je da su isti nešto pisali i računali. Njoj je suprug rekao koliko je novaca posudio istima, ali se konkretno visine tog novčanog iznosa ne sjeća. Zna da je nakon toga 05.11.2017. njenog supruga telefonom nazvao ĐZ i rekao mu da mu treba još 45.000,00 kuna za kupnju kamionske prikolice, zna da joj je suprug dao 6.000,00 eura, jer kuna više nisu imali da taj iznos, obzirom je njen suprug bio spriječen, a i ĐZ, odnese upravo FZ u [adresa] u radionu što je i učinila i odnijela istome i predala mu iznos od 6.000,00 eura, nije mu nikakvu priznanicu o tome potpisao JZ, a inače su s istim imali odnos povjerenja. Nema posebnih saznanja o tome koliko su isti ostali dužni njenom suprugu, odnosno koliko su novaca vratili, jer ona o tome ne vodi računa, s time da zna da je ĐZ umro u međuvremenu. Zna da je nosila FZ novčanice od po 100,00 eura, dakle 60 novčanica od po 100,00 eura. Taj novčani iznos prije nego što ga je odnijela FZ kod njih u kući, nije od istoga tražila da mu potpiše bilo kakvu potvrdu o preuzimanju tih novaca, imali su odnos povjerenja. Ne zna ništa što se naknadno oko posudbe tih novaca dešavalo, to vodi njen suprug i ona se u to ne miješa. Vozilom je otišla do ĐZ, ima vozačku i vozač je. 7.

Ocjenom provedenih personalnih dokaza, te uvida u predmetne pisane dokaze o zajmu (list 4-5) sud utvrđuje da je 02.11.2017. tužitelj pozajmio i predao tuženiku i njegovom pok. ocu FZ po potvrdi priležećoj na listu 5, ne iznos od 410.000,00 kuna, već iznos od 375.000,00 kuna, kao i iznos od 200.000,00 kuna prema potvrdi priležećoj na listu 4 spisa, odnosno ukupno 575.000,00 kuna.

8.

Sud je radi utvrđenja dospjele visine potraživanja tužitelja odredio financijsko

– knjigovodstveno vještačenje, za vještaka odredio stalnog sudskog vještaka Tomu Dlaka i to polazeći od toga da je prema priloženim potvrdama o zajmu - posudbi i iskaza stranaka utvrđeno da je izvršena posudba novca od ukupno 575.000,00 kuna (375.000,00 + 200.000,00 kuna), da je nesporno vraćeno od tog novčanog iznosa tužitelju 22.400,00 eura. Imenovanom vještaku određeno je da na osnovi prije navedenih parametara izvrši uračunavanje sukladno odredbi čl. 172 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 155/23; dalje ZOO).

9.

U spis je zaprimljen pismeni nalaz i mišljenje vještaka (list 84-86) u kojem je naveo da uračunavanjem izvršenih uplata po tuženiku glavnica na zadnji dan uplate tuženika 07.02.2021. iznosila 64.566,53 eura, a od 08.02.2021. na tu glavnice teku daljnje kamate koje su do 24.06.2024. obračunate u iznosu od 13.134,63 eura, tako da na dan 24.06.2024. potraživanje tužitelja iznosi 77.701,16 eura.

10.

Tuženik prigovara nalazu i mišljenju vještaka, navodi da mu nije jasno na temelju čega je sud odredio zadatak vještačenja (nesporna glavnica od 575.000,00 kuna, odnosno od 76.315,61 eura), sve obzirom na razlike u iskazima stranaka i činjenici da tuženik osporava solidarnost u dugovanju.

11.

Sud je odredio usmeno saslušanje financijskog vještaka, obzirom na primjedbe tuženika, a i očitovanje tužitelja na glavnoj raspravi od 04. studenog 2024. (list 92), u međuvremenu sud je zaprimio konačno specificirani tužbeni zahtjev tužitelja (list 98-99) kojim isti potražuje od tuženika isplatu iznosa od 64.566,53 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 08.01.2021. iz čega proizlazi da je tužitelj sada postavio tužbeni zahtjev temeljem obračuna, te nalaza i mišljenja financijskog vještaka.

12.

Na glavnoj raspravi 10. rujna 2025. tuženik se protivi u smislu odredbe čl. 193 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23; dalje ZPP) smanjenju tužbenog zahtjeva, te predlaže da sud meritorno odluči i o dijelu za koji je smanjen tužbeni zahtjev.

13.

Financijski vještak Tomo Dlaka u svom iskazu navodi da u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja. Rješenjem suda određen mu je zadatak vještačenja kojeg se u cijelosti u ovom postupku držao. Ne bi bilo korektno, a niti mu je to bio zadatak da nalaz temelji na nečemu što mu nije naložio sud. Nesporni iznos glavnice temelji na zadatku suda. Koliko se sjeća u spisu postoji dokument o vraćenim novčanim sredstvima tužitelju, radi se o preslici dokumenta na listu 20 spisa. Svi navedeni iznosi na tom dokumentu slažu se sa zadatkom kojeg je vještaku postavio sud, radi se o ukupnoj uplati iznosa od 22.400,00 eura.

14.

Sud je ocijenio nalaz i mišljenje angažiranog financijskog vještaka u cijelosti stručnim, isti je odgovorio na postavljeni mu zadatak vještačenja i to polazeći od kriterija koje mu je naložio sud, a koji proizlaze iz provedenog dokaznog postupka.

15.

Nakon ocjene svakog dokaza posebno, te svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka u smislu odredbe čl. 8 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23; dalje ZPP), sud nalazi da je konačno specificirani tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

16.

Nije sporno da je tužitelj izvršio posudbu novaca tuženiku i njegovom pok. ocu FZ i to 02.11.2017. kako to proizlazi iz dokumentacije prileže na listu 4 i 5 spisa, čiju vjerodostojnost i izvornost je tuženik tijekom postupka potvrdio. Također je tužitelj tijekom postupka nespornim učinio okolnost povrata od strane tuženika ukupnog novčanog iznosa od 22.400,00 eura.

17.

Spornim se tijekom postupka pokazala visina postavljenog tužbenog zahtjeva, kao i solidarnost tuženika za predmetno dugovanje.

18.

Osim utuženih iznosa posuđenih novaca na dan 02.11.2017. tužitelj je prvotno postavljenim tužbenim zahtjevom potraživao tuženika i novčani iznos od 45.000,00 kuna, međutim nakon provedenog financijskog vještačenja, obzirom da taj novčani iznos nije bio predmet vještačenja po nalogu suda, tužitelj u konačno specificiranom tužbenom zahtjevu očigledno taj novčani iznos više ne potražuje od tuženika, slijedom čega sud izostavlja obrazloženje tog dijela prvotno postavljenog tužbenog zahtjeva tužitelja.

19.

Tuženik smatra da je u obvezi podmiriti tužitelju polovinu posuđenih novaca, međutim iz dokaznog postupka i to uvida u potpisane potvrde o primitku zajma - posudbi predmetnih novčanih iznosa proizlazi da se radi o solidarnoj obvezi, odnosno da je u trenutku preuzimanja posuđenih novaca od tužitelja, tuženik bio solidarni dužnik zajedno sa svojim pok. ocem, a odredbom čl. 43 st. 1 ZOO-a svaki dužnik solidarne obveze odgovara vjerovniku za cijeli dug, te vjerovnik može zahtijevati ispunjenje duga od koga hoće, sve dok ne bude potpuno ispunjen, s time da kad jedan dužnik ispuni dug obveza prestaje i svi se dužnici oslobađaju.

20.

Pasivna solidarnost znači takav obvezni odnos u kojem je svaki od sudužnika dužan ispuniti cijelu činidbu vjerovniku, te je u konkretnom slučaju tužitelj ovlašten od tuženika i kao nasljednika zahtijevati isplatu cjelokupne nepodmirene tražbine.

21.

Osnovanost tužiteljevog tužbenog zahtjeva temelji se na odredbi čl. 499 st. 1 i čl. 500 st. 1 ZOO-a. Tuženik je zajedno sa svojim pok. ocem FZ bio u obveznom odnosu s tužiteljem u kojem je za svoje poslovne obveze posudio novac od tužitelja koji tužitelju nije po dospijeću vratio u potpunosti, slijedom čega je donijeta odluka kao pod točkom I. izreke ove presude, s time da na presuđeni iznos tuženik ima platiti zakonske zatezne kamate koje teku dan nakon izvršene posljednje uplate tuženika po osnovi predmetnog dugovanja.

22.

Smanjenje tužbenog zahtjeva ne predstavlja povlačenje tužbe u smislu odredbe čl. 193 st. 2 ZPP-a za koje bi trebao pristanak tuženika, već se radi o dispoziciji tužitelja koja po naravi ima učinak povlačenja tužbe na način da za dio koji je povučen tužbeni zahtjev više ne egzistira, te u tom smislu sud ne donosi meritornu odluku o dijelu prvotno postavljenog tužbenog zahtjeva koji je smanjen dispozicijom tužitelja. 23.

Odluka o troškovima parničnog postupka u skladu je s odredbom čl. 154 st. 1 i čl. 155 ZPP-a, a isti su odmjereni u skladu s odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23, dalje; Tarifa) i prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva.

24.

Tužitelj je u cijelosti uspio s osnovom tužbenog zahtjeva, kao i u odnosu na visinu konačno postavljenog tužbenog zahtjeva prema kojoj se određuje visina nagrade, tako da tužitelj opravdano potražuje trošak sastava tužbe od 1.000,00 eura prema Tbr. 7/1 Tarife, za podneske od 17.11.2021. i 20.01.2023. od po 1.000,00 eura za svaki podnesak prema Tbr. 8/1 Tarife, za podnesak od 29.03.2022. i 24.05.2024. od po 100,00 eura za svaki podnesak prema Tbr. 8/3 Tarife, zastupanja na ročištima 30.01.2023., 05.04.2023., 23.05.2023., 11.04.2024., 04.11.2024., 10.09.2025. od po 1.000,00 eura za svako ročište prema Tbr. 9/1 Tarife, te zastupanja na odgođenoj glavnoj raspravi 27.05.2025. 100,00 eura prema Tbr. 9/5 Tarife, što predstavlja opravdano zatraženi trošak tužitelja od 9.300,00 eura, čemu se ima pridodati obračunati PDV od 25% u iznosu od 2.325,00 eura, također je opravdan zatraženi trošak sudske pristojbe na tužbu od 331,81 eura, te pristojbe na presudu od 331,81 eura, kao i trošak utrošenog predujma za vještačenje od 300,00 eura, odnosno sveukupno 12.588,62 eura, sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

25.

Nije osnovan sav zatraženi trošak tužitelja za ročište od 27.05.2025., jer je ta rasprava odgođena.

26.

Uslijed svega naprijed navedenog i obrazloženog odlučeno je kao u izreci.

U Vrbovcu 27. listopada 2025.

Sudac

Lidija Jakšić

Uputa o pravo na žalbu: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se predaje putem ovog suda, a za nadležan Županijski sud, pismeno u tri istovjetna primjerka.

DN-a:

1. Presudu dostaviti putem e-oglasne ploče za tužitelja i tuženika

2. Generiraj naloge za plaćanje sudske pristojbe

3. Presuda nepravomoćna

4. Kal 20 dana