REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

GUNDULIĆEVA 27

S P L I T

Pr-199/2025-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Katici Bojčić Vidović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: IM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marko Višić, odvjetnik u Splitu, protiv tužene: Republika Hrvatska, Ministarstvo unutarnjih poslova, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, radi naknade štete, nakon održane usmene i javne glavne rasprave, zaključene dana 17. rujna 2025. u nazočnosti punomoćnice tužitelja i punomoćnika zz tužene, dne 27. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženici isplatiti tužitelju s osnova neimovinske štete kao posljedice prometne nezgode, iznos od 564,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 30. srpnja 2020. do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana, nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotka poena, a od 1. 1. 2023. do 31.12.2023. po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. 1. 2024. pa sve do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženici isplatiti tužitelju s osnova tuđe pomoći i njege kao posljedice prometne nezgode, iznos od 100,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 30. srpnja 2020.g. do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana, nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotka poena, a od 1. 1. 2023. do 31.12.2023. po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. 1. 2024. pa sve do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

III. Nalaže se tuženici, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, tužitelju nadoknaditi parnični trošak u iznosu od 3.646,83 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana 27. listopada 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

Obrazloženje

1.Tužitelj je dne 27. listopada 2021. podnio ovom sudu tužbu protiv tužene radi naknade štete. U tužbi se navodi da je tužitelj dana 12. srpnja 2020. stradao u radnoj nezgodi, za vrijeme cestovne potjere, u vozilu MUP-a registarske oznake [registarska oznaka]. Prometnu nezgodu skrivio je počinitelj ČM koji je upravljao osobnim vozilom registarske oznake [registarska oznaka], a koji je prilikom bijega od djelatnika MUP-a udario u vozilo tužitelja prilikom čega je tužitelj zadobio stanovite tjelesne ozljede, te mu je nastala šteta u ukupnom iznosu od 22.800,00 kuna. Tužitelj je dana 29. srpnja 2020. podnio odštetni zahtjev tuženici, koji tužena do danas nije utvrdila osnovanim, međutim, tužitelj je u mirnom postupku s osigurateljem Generali osiguranje d.d. zaključio izvansudsku nagodbu po kojoj mu je isplaćen iznos od 17.000,00 kn na ime naknade štete. Temeljem prednjeg, tužitelj predlaže donošenje presude kojom će se obvezati tužena s osnova neimovinske štete kao posljedice prometne nezgode, isplatiti tužitelju iznos od 5.200,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 30. srpnja 2020. do isplate, a s osnova tuđe pomoći i njege kao posljedice prometne nezgode, iznos od 800,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 30. srpnja 2020. do isplate, sve uz potraživanje troškova postupka sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu od 5. studenoga 2021. tužena se protivi tužbenom zahtjevu, predlaže ga odbiti kao neosnovanog i obvezati tužitelja na podmirenje parničnog troška. Navodi kako nije prijeporno da je tužitelj dana 12. srpnja 2020. u Solinu pretrpio ozljedu na radu prilikom cestovne potjere u službenom vozilu, koju predmetnu nezgodu skrivila je treća osoba i to ČM čije je vozilo osigurano kod osiguravajućeg društva Generali osiguranje d.d., s kojim je tužitelj dana 9. veljače 2021. zaključio izvansudsku nagodbu kojom se osiguravatelj obvezao po osnovi naknade štete koju je tužitelj pretrpio uslijed predmetnog štetnog događaja, pored isplaćenog iznosa od 8.000,00 kn, isplatiti mu kao oštećeniku daljnji iznos od 9.000,00 kn te odvjetnički trošak u iznosu od 2.500,00 kn. U navedenoj nagodbi tužitelj je kao oštećenik izjavio da je isplatom navedenog iznosa u cijelosti naknađena sva neimovinska i imovinska šteta koju je pretrpio uslijed predmetnog štetnog događaja, stoga tužitelju ne pripada pravo po istom štetnom događaju potraživati od poslodavca naknadu štete. Navodi kako se tužena sukladno odredbi čl. 1067. st. 2. Zakona o obveznim odnosima oslobađa odgovornosti s obzirom na to da je šteta koju je tužitelj pretrpio nastala isključivo radnjom treće osobe koju tuženik kao poslodavac nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ni otkloniti.

3. Tužitelj navodi kako ima pravo od tužene potraživati razliku štete između isplaćenog dijela i stvarno nastale štete, a zaključena nagodba vrijedi samo između potpisnika nagodbe, a nikako ne utječe na obvezno pravni odnos između tužitelja i tuženika. Isto tako, nije osnovan navod tužene da je tužitelju šteta nastala isključivo radnjom treće osobe na koju tužena kao poslodavac nije mogla utjecati, pa da mu zbog toga ne pripada pravo na naknadu štete iz osnova radnog odnosa. Tužitelj je kritičnog dana kao radnik tužene obavljao policijske poslove koji poslovi predstavljaju opasnu djelatnost, a šteta koju je pretrpio zbog prometne nezgode, nastala je uslijed opasne stvari. U slučaju kada je uzrok šteta na radu ili u vezi s radom opasna stvar ili opasna djelatnost odgovornost za štetu poslodavca ocjenjuje se prema odredbama čl. 1045. st. 3. i 4. ZOO-a, u svezi s čl. 1063. i čl. 1064. ZOO-a. Za štetu od opasne stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju, kao i u drugim slučajevima predviđenim zakonom s tim da se prema predmnjevi uzročnosti iz čl. 1063. ZOO-a, za štetu nastalu u vezi s opasnom stvari, opasnom djelatnošću smatra da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se ne dokaže da one nisu uzrok štete.

4. Podneskom od 28. listopada 2024. tužitelj je, nakon provedenog vještačenja, uredio tužbeni zahtjev na način da potražuje od tužene s osnova naknade neimovinske štete isplatu iznosa od 564,00 eura, sa zakonskom zateznom kamatom od 30. srpnja 2020. do isplate, te s osnova imovinske štete i to tuđe njege i pomoći isplatu iznosa od 100,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 30. srpnja 2020. do isplate, te troškove postupka sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

5. Presudom ovog suda pod br. Pr-7219/2021-42 od 19. prosinca 2024. odbijen je tužbeni zahtjev kojim je tužitelj tražio da se naloži tuženici s osnova neimovinske štete kao posljedice prometne nezgode isplati mu iznos od 564,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 30. 7. 2020. do isplate, te s osnova tuđe njege i pomoći kao posljedice prometne nezgode isplati iznos od 100,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 30. 7. 2020. do isplate, kao i da mu se naknade troškovi postupka sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

6. Odlučujući po žalbi tužitelja, Županijski sud u Splitu svojom odlukom pod br. Gž R- 32/2025-2 od 13. ožujka 2025. ukinuo je gore navedenu presudu ovog suda i predmet vratio ovom sudu na ponovno odlučivanje.

7. Tijekom ponovnog postupka sud je proveo dokaze pregledom prijave štetnog događaja od 29. srpnja 2020., medicinske dokumentacije za tužitelja, ponude Generali osiguranje d.d. za sklapanje izvansudske nagodbe od 27. srpnja 2020., saslušanjem tužitelja kao parnične stranke, medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima dr. Vlatku Ledenku, spec. neurokirurg, dr. Nikoli Sikirici, spec. psihijatar, dr. Miru Jurinoviću, spec. neurokirurg pa je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka donio odluku kao u izreci iz sljedećih razloga.

8. Neprijeporno je između parničnih stranaka:

- da je tužitelj zaposlenik tužene te da radi na mjestu policijskog službenika za sigurnost cestovnog prometa,

- da je dne 12. srpnja 2020. za vrijeme radnog vremena i obavljanja radnih zadataka, cestovne potjere u vozilu MUP-a, doživio prometnu nezgodu u kojoj je pretrpio tjelesne ozljede,

- da je prometnu nezgodu skrivio ČM upravljajući vozilom reg. oznake [registarska oznaka] prilikom bijega od djelatnika MUP-a udario u službeno vozilo kojim je upravljao tužitelj,

-da je Generali osiguranje d.d., osiguravatelj štetnika, po osnovu naknade štete (neimovinske i imovinske) iz predmetnog štetnog događaja isplatilo tužitelju ukupno iznos od 17.000,00 kn (8.000,00 kn + 9.000,00 kn) plus parnične troškove u iznosu od 2.500,00 kn.

9. Prijeporna je između parničnih stranaka osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

10. Ovaj sud smatra tužbeni zahtjev u cijelosti osnovanim.

11. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom neimovinske i imovinske štete nastale mu dana 12. srpnja 2020. prilikom obavljanja radnih zadataka, za vrijeme cestovne potjere, vozilo reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao ČM, udarilo u službeno vozilo kojim je upravljao tužitelj, uslijed čega je došlo do ozljede tužitelja.

12. Dakle, u konkretnom slučaju, tužitelj je prilikom obavljanja radnih zadataka, cestovna potjera u službenom vozilu nastradao u prometnoj nezgodi koju je skrivio ČM, koji je upravljao vozilom reg. oznake [registarska oznaka], osiguranim kod Generali osiguranje d.d. i koji je prilikom bijega udario u službeno vozilo tužitelja.

13. Tužena tvrdi kako tužitelja ne pripada po istom štetnom događaju potraživati i od poslodavca naknadu štete, jer se nagodio s Generali osiguranje d.d. koji mu je isplatio štetu, a osim toga oslobađa se odgovornosti jer je tužitelj štetu pretrpio isključivo radnjom treće osobe koju tužena nije mogla predvidjeti i čije posljedice nije mogla izbjeći (čl. 1067.st.2. Zakona o obveznim odnosima).

14. Odredbom čl. 111. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14, 127/17, 98/19; dalje: ZR) određeno je da ukoliko radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

15. Odgovornost tužene za štetu procjenjuje se po pravilima odgovornosti po principu uzročnosti, koje odgovornosti se tužena kao poslodavac u smislu članka 1067. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, dalje: ZOO) može osloboditi ako dokaže da šteta potječe uslijed radnji i djelovanja treće osobe, krivnje samog radnika, koju on nije mogao predvidjeti, ni izbjeći, a niti otkloniti ili, pak, više sile.

16. U konkretnom slučaju, tužitelj je za vrijeme radnog vremena i obavljanja radnih zadataka, prilikom cestovne potjere u službenom vozilu, zadobio ozljede u prometnoj nezgodi koju je skrivio ČM, vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka], osiguran kod Generali osiguranje d.d., na način da je isti udario u službeno vozilo kojim je upravljao tužitelj, što između parničnih stranaka nije ni prijeporno i to na način da je prilikom bijega od policijskih službenika udario u službeno vozilo kojim je upravljao tužitelj.

16.1. Dakle, štetni događaj, a time i šteta tužitelju nastala je za vrijeme rada pri obavljanju redovnih zadataka i za štetu odgovara tužena kao poslodavac pa stoga tužena neosnovano prigovara da je predmetni štetni događaj nastao radnjom treće osobe koju radnju nije mogla predvidjeti i čije posljedice nije mogla izbjeći.

16.2. Tužitelj je kritične prigode obavljao svoje redovne radne zadatke, te je zajedno sa svojim kolegom HM vršio cestovnu potjeru, kada je ČM prilikom bijega od djelatnika MUP-a vozilom kojim je upravljao udario u službeno vozilo u kojem je tužitelj bio vozač, kako je i sam tužitelj iskazao. Činjenica da se prometna nezgoda dogodila od strane treće osobe ne znači ekskulpaciju tužene za prouzročenu štetu tužitelju.

16.3. Po mišljenju ovog suda radi se o profesionalnom riziku za kojeg odgovara poslodavac, a ne radi se o šteti koja je nastala od treće osobe, dakle ne radi se o vanjskom događaju koji poslodavac nije mogao predvidjeti i posljedice koje nije mogao izbjeći ili otkloniti koje bi ga zbog toga oslobodile odgovornosti za štetu radniku. Dakle, ovdje se radi o profesionalnom riziku za kojeg, po mišljenju suda, odgovara poslodavac pa je primjenom odredbe čl. 25. Zakona o zaštiti na radu u svezi s čl. 1063. i čl. 1067. ZOO-a obvezao tuženu da tužitelju u cijelosti naknadi pretrpljenu štetu.

16.4. Dakle, s obzirom na to da tužena nije dokazala osnove za oslobođenje od odgovornosti, dužna je naknaditi svu štetu tužitelju.

17. Prema odredbi čl. 19. toč. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08; 125/11, 78/15, dalje: ZOO) pod pravima osobnosti u smislu ovog Zakona razumijevaju se pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

18. Prema odredbi članka 1100. stavka 1. ZOO-a propisano je u slučaju povrede prava osobnosti sud će ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, a stavkom 2. istog članka određeno je da pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

19. Stalni sudski vještak dr. Vlatko Ledenko, spec. neurokirurg u svom nalazu i mišljenju danom na ročištu od 3. listopada 2022. navodi kao je tužitelj u prometnoj nezgodi od 12. 7. 2020. zadobio sljedeće dijagnoze: istegnuće mišića vrata, natučenje lijeve ruke, utvrđeno je kako su vratni mišići blago bolni i napeti, a kretnje ograničene, dok je RTG snimak vratne kralježnice pokazao uredan nalaz te je postavljen imobilizacijski okovratnik za vrat. Vještak je mišljenja da je tužitelj u predmetnoj nezgodi zadobio istegnuće mišića vrata i natučenje lijeve ruke. Kao završetak liječenja drži datum 16. 9. 2020. do tog datuma došlo je do stabilizacije stanja zdravlja. Nakon završenog liječenja kod tužitelja nije zaostalo trajno umanjenje životnih aktivnosti. Postojalo je privremeno umanjenje životnih aktivnosti od 15% u trajanju od 2 mjeseca radi privremeno ograničenih kretnji vrata. Bol jakog intenziteta tužitelj nije trpio, srednjeg intenziteta bol je trajala 10 dana, i slabog intenziteta 40 dana. Naruženje kod tužitelja nije zaostalo, tuđa pomoć nije bila potrebna.

20. S obzirom na primjedbe tužitelja na vještačenje vještaka dr. Vlatka Ledenka, isti vještak je pozvan radi očitovanja, međutim, na pozive suda se oglušio pa je po prijedlogu stranaka određeno izvođenje dokaza po novom vještaku dr. Miru Jurinoviću, spec. neurokirurg.

20.1. Sudski vještak dr. Miro Jurinović, spec. neurokirurg u svom nalazu i mišljenju danom na ročištu od 17. listopada 2024. navodi kako je pregledom medicinske dokumentacije utvrdio da je tužitelj kao vozač automobila zadobio ozljede u prometnoj nezgodi dana 12. 7. 2020. u kojoj je istegnuće vratnih struktura te natučenje područja lijeve šake, postavljen mu je imobilizacijski okovratnik, preporučeno mirovanje te uzimanje tablete protiv bolova i za opuštanje napetosti mišića, a za štaku je postavljen tzv. fiksacijski zavoj. Vještak je mišljenja da je tužitelj doživio povredu osobnog prava na tjelesno i duševno zdravlje koja ispoljila po trpljenju bolova, privremeno određeno vremensko razdoblje bio je u punom obimu reduciranih životnih aktivnosti, potom privremeno u polovičnom obimu, a u malenom postotku preostalo je i trajno oštećenje tjelesnog zdravlja i to samo na temelju slabije pokretljivosti vratnom kralježnicom u blagom stupnju. Kod kuće je trebao pomoć i njegu od strane treće osobe. Cijeni da je pretrpio bolove u jakom intenzitetu u trajanju od 12 sati, potom u srednjem stupnju 8 dana i potom u blagom intenzitetu – manjem stupnju 5 tjedana (35 dana). Na račun blage nesposobnosti kretnji vratom kralježnicom dakle, smanjene pokretljivosti u blagom ili malenom stupnju cijeni oštećenje tjelesnog zdravlja za 3%. Kod kuće je trebao pomoć i njegu od strane druge osobe njemu samom za osobne potrebe i u vidu pripomoći pri održavanju osobne higijene sve dok mu je bio apliciran šancov ovratnik i to 2 sata u prvom tjednu u danu i 1 sat drugih 7 dana u tjednu. Neugodnosti za tužitelja su bile od samog početka transportacije do HKP, dakle, odlazak na HKP što predstavlja blagi stresni poremećaj, a potom je bio izložen rendgenskom zračenju, nosio je okovratnik, vjerojatno uzimao i tablete, potom odlazio na kontrolne specijalističke preglede, odlazio je na fizikalnu terapiju – fizikalne procedure su umjereno neugodne i konačno radio je pretragu EMNG koja pretraga je neugodna jer je povezana s bockanjem iglicama. Naruženosti pored ovih ozljeda kod tužitelja nema. Trajanje liječenja procjenjuje se na 2 i pol mjeseca.

21. Stalni sudski vještak dr. Nikola Sikirica, spec. psihijatar u svom nalazu i mišljenju danom na ročištu od 3. listopada 2022. navodi kako iz dostupne dokumentacije nema elemenata na osnovu koje bi se zaključilo da je navedeni traumatski događaj doveo do razvoja određenih simptoma koji bi bili dostatni za postavljanje dijagnoze nekog specifičnog psihijatrijskog poremećaja, no uzevši u obzir normalno-psihološki razumljivo reagiranje prosječne osobe na ovakav tip traumatskog događaja, kao i posljedične ozljede mišljenja je da je tužitelj u trenutku ozljeđivanja doživio primarni strah u trajanju oko pola minute, nastavio se sekundarni strah jačeg ili jakog intenziteta u trajanju sljedećih 5-6 sati, zatim sekundarni strah umjerenog intenziteta sljedeća dva tjedna te sekundarni strah blažeg intenziteta sljedećih 5-6 tjedana. Zaključno je mišljenja da nije bilo trajnih povreda duševnog integriteta kao posljedica navedenog događaja.

22. Na vještačenje vještaka dr. Mira Jurinovića i dr. Nikole Sikirice parnične stranke nisu imale posebnih prigovora pa sud ista kao stručna, objektivna i dana sukladno pravilima struke i znanosti u cijelosti prihvaća.

23. Imajući u vidu gore navedene zakonske odredbe, a sukladno nalazu i mišljenju sudskih vještaka liječnika, uzimajući u obzir jačinu i trajanje pretrpljenih fizičkih bolova, duševnih bolova koje zbog smanjenja životne aktivnosti trpi, opseg smanjenja životne aktivnosti (3 %), jačinu i trajanje pretrpljenog straha, karakter, težinu i lokalitet ozljeda, duljinu liječenja, neugodnosti kojima je bio izložen (nošenje okovratnika, izloženost rendgenskom zračenju, EMNG pretrage, potrebu mirovanja, uzimanja analgetika, odlazaka na kontrole, provođenje fizikalne terapije), životnu dob i zanimanje tužitelja u vrijeme ozljeđivanja, tužitelju s osnova pravične novčane naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pripada naknada u iznosu od 2.919,90 eura.

24. Osiguravajuće društvo štetnika Generali osiguranje d.d. tužitelju je iz predmetnog štetnog događaja na ime naknade neimovinske štete isplatilo ukupno iznos od 2.256,29 eura (17.000,00 kn), što među strankama nije ni prijeporno, to onda tužitelja pripada razlika neimovinske štete u zatraženom iznosu od 564,00 eura (2.919,90 eura, koliko tužitelja pripada na ime naknade neimovinske štete – 2.256,29 eura, koliko je tužitelju isplaćeno od strane Generali osiguranje d.d. = 663,61 eur, no tužitelj je zatražio isplatu iznosa od 564,00 eura pa mu je isti i dosuđen, jer sud ne može ići preko zahtjeva tužitelja, čl. 2. Zakona o parničnom postupku /„Narodne novine“ broj, 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08,96/08,123/08,148/11 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22; dalje: ZPP/). Na dosuđeni iznos od 564,00 eura tužitelju su dosuđene i zakonske zatezne kamate koje teku od dana 30. srpnja 2020., kao dana podnošenja pisanog zahtjeva, a sukladno odredbi čl. 1103. ZOO-a (kojom je određeno da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga) pa do isplate, a kao u točki I. izreke presude.

25. Tužitelj je zatražio i naknadu imovinske štete s naslova tuđe njege i pomoći.

26. Prema odredbi čl. 1095. ZOO-a u slučaju tjelesne ozljede ili narušenja zdravlja, oštećenik ima pravo na naknadu troškova liječenja, drugih potrebnih troškova, naknadu za gubitak zarade te naknadu za trajno povećanje potreba.

27. Tužitelju je, a prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka dr. Mira Jurinovića bila potrebna tuđa njega i pomoć u trajanju od jednog tjedna po 2 sata dnevno, te još jednog tjedna po 1 sat dnevno, ukupno 21 sat.

27.1. Tužitelj potražuje na ime naknade za tuđu njegu i pomoć isplatu iznosa od 100,00 eura, a koji iznos sud smatra primjerenim konkretnom slučaju, a sve s obzirom na to koliko je tužitelju bilo potrebno sati pružati tuđu njegu i pomoć, kao i prosječnu cijenu sata tuđe njege i pomoći koja je u visini od 5,31 eura, sve prema neto zaradi osobe koja bi u Gradu Splitu bila sposobna pružati takvu uslugu u vrijeme kada je tužitelju ta pomoć pružena, a prema podatcima Doma za starije i nemoćne osobe Lovret u Splitu od 17. veljače 2021., bez poreza, prireza i ostalih davanja prema državi, pa 5,31 eura, kao cijena jednog sata tuđe njege i pomoći x 21 h potrebite tuđe pomoći = 111,51 eura, no kako je tužitelj zatražio isplatu iznosa od 100,00 eura zatraženi iznos mu je i dosuđen (jer sud ne može ići preko zahtjeva tužitelja, čl. 2. ZPP-a). Na dosuđeni iznos od 100,00 eura tužitelju su dosuđene i zakonske zatezne kamate koje teku od dana 30. srpnja 2020., kako je to tužitelj zatražio (naknada imovinske štete s osnova tuđe njege i pomoći dospijeva s danom prestanka potrebe za pružanjem iste), pa do isplate, a kao u točki II. izreke presude.

28. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a pa je tužitelju u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23; dalje Tarifa) te priloženom popisu troška, dosuđen sljedeći trošak: sastav zahtjeva 75 bodova, sastav tužbe 75 bodova, za zastupanje na ročištima od 30. 3. 2022., 28. 6. 2022., 3. 110.2022., 1. 6. 2023., 7. 2. 2024. 7. 3. 2024., 3. 6. 2024., 8. 7. 2024., 5. 9. 2024., 17.10.2024., 31.10.2024., 4. 11.2024., 21. 5. 2025., 17. 9. 2025., po 75 bodova, za sastav podneska od 11.11.2021., 1. 8. 2022., 12.10.2022., 11.11.2022., 1. 6. 2023. i 11. 7. 2025. po 75 bodova, za sastav žalbe 112,50 što pomnoženo s vrijednošću boda od 2,00 eura iznosi 2.675,00 eura, na ime PDV-a iznos od 668,75 eura, na ime sudske pristojbe tužbe i presude iznos od 53,08 eura, te na ime troškova medicinskog vještačenja iznos od 250,00 eura, ukupno iznos od 3.646,83 eura. Na dosuđeni iznos tužitelju su dosuđene i zakonske zatezne kamate počevši od 27. listopada 2025., kao dana presuđenja, do isplate, a kao u točki III. izreke presude. Tužitelju nisu priznati troškovi sastava podneska od 11.11.2022. jer podneska od tog datuma nema u spisu.

U Splitu 27. listopada 2025.

S u t k i n j a

Katica Bojčić Vidović

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka.

DNA: - pun. tužitelja

- pun. tužene