Pristupanje sadržaju
REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 605/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc.
Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja,
Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, Marine Paulić članice vijeća i Mirjane Magud
članice vijeća, u pravnoj stvari u pravnoj stvari tužiteljice Republike Hrvatske, OIB
52634238587, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Zadru, protiv tuženika
LAVČEVIĆ ZADAR d.o.o., OIB 13649971478, Zadar, Novogradiška 10, kojeg zastupa
punomoćnik Mirko Budić, odvjetnik u Splitu, radi isplate stečenog bez osnove,
odlučujući o reviziji tužiteljice protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike
Hrvatske poslovni broj Pž-4349/2021-2 od 14. studenog 2022., kojom je potvrđena
presuda Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj P-102/2021-5 od 20. srpnja 2021., u
sjednici održanoj 27. rujna 2023.,
r i j e š i o j e:
I. Prihvaća se revizija tuženice i slijedom toga ukidaju se presuda Visokog
trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-4349/2021-2 od 14. studenog
2022. i presuda Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj P-102/2021-5 od 20. srpnja
2021. i predmet se vraća sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.
II. O troškovima revizijskog postupka odlučit će ne konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Presudom suda drugog stupnja potvrđena je presuda suda prvog stupnja kojom je presuđeno:
„1. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
"Nalaže se tuženiku LAVČEVIĆ ZADAR d.o.o., da tužiteljici, REPUBLICI
HRVATSKOJ, isplati iznos od 296.032,00 kn, sa zakonskim zateznim kamatama koje
na iznos od 116.160,00 kn teku od 1. siječnja 2019. pa do isplate, na iznos od
127.072,00 kn od 1. siječnja 2020. pa do isplate, a na iznos od 52.800,00 kn od 1.
lipnja 2020. pa do isplate i to po stopi koja se određuje, za svako polugodište,
uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od
godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje
koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, kao i da joj naknadi trošak
parničnog postupka u iznosu od 15.000,00 kn."
2. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 12.250,00 kn.“.
2. Protiv presude suda drugog stupnja reviziju dopuštenu rješenjem ovog suda
poslovni broj Revd 755/2023-2 od 1. ožujka 2023. podnosi tuženica zbog pitanja koje
glasi:
„Može li sud polazeći od premise da se tuženik suprotstavio osobi vještaka
(kojeg je predložio tužitelj), pozivom na odredbu čl. 251. st. 4. Zakona o parničnom
postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07,
84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) propustiti
umjesto predloženog vještaka odrediti drugog vještaka po svom izboru, i zaključiti da
tužitelj na temelju pravila o teretu dokazivanja nije dokazao visinu zahtjeva bez
provođenja vještačenja?“.
3. Tužitelj je na reviziju odgovorio.
4. Revizija je osnovana.
5. U ovoj pravnoj stvari nije sporna osnova tužbenog zahtjeva.
6. Sporna je visina zahtjeva, i tužiteljica je prije podnošenja tužbe, ishodila izradu
nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke (Marina Brlić - društvo „Brlić“ d.o.o.) na
temelju kojeg nalaza je postavljen tužbeni zahtjev.
7. Sudovi nižeg stupnja, zaključuju da iz činjenice da se u odgovoru na tužbu tuženik
usprotivio zaključcima vještaka glede visine tražbine, da se time usprotivio osobi
vještaka koji je prije pokretanja postupka sačinio nalaz i mišljenje radi podnošenja
tužbe.
8. Iz takve procesne situacije, sudovi zaključuju da kako tužiteljica nije predložila da se
u ovom postupku odredi provođenje dokaza vještačenjem po novom vještaku, a sud
nije prihvatio da se prije svega sasluša vještak koji je izradio nalaz i mišljenje, u biti nije
dokazala visinu svog zahtjeva pa je po pravilima o teretu dokazivanja tužbeni zahtjev
tužiteljice odbijen.
9. Takvo pravno shvaćanje sudova nižeg stupnja nije pravilno.
10. Prema odredbi čl. 186. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj
53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-
proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) tužba treba sadržavati
određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traženja, činjenice na kojima
tužitelj temelji zahtjev, dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a i druge podatke koje
mora imati svaki podnesak (čl. 106 ZPP-a).
11. Potpunost tužbe, važna je da bi se na temelju nje moglo raspravljati, a i njena
potpunost nužna je i da bi se na temelju podatka iz tužbe mogla donijeti primjerice
presuda zbog ogluhe ili izostanka sukladno odredbi čl. 331.b ZPP-a uz ostvarenje
ostalih procesnih pretpostavki i ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica
navedenih u tužbi, i ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti
s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate.
12. Dakle, kada je tužiteljica uz tužbu dostavila i nalaz i mišljenje vještaka građevinske
struke ona je postupila kao savjesna stranka vodeći računa i da se na temelju sadržaja
tužbe i predloženih i priloženih dokaza može raspravljati pa i donijeti presudu zbog
ogluhe ili izostanka.
13. U takvoj procesnoj situaciji, dilema koju sudovi rješavaju primjenom odredbe čl. 251. ZPP-a kojom je propisano:
„Stranka koja predlaže izvođenje dokaza vještačenjem može predložiti osobu
vještaka.
Sud će omogućiti protivnoj stranci da se izjasni o predloženom vještaku.
Sud će odrediti predloženog vještaka ako se protivna stranka ne usprotivi
predloženom vještaku.
Ako se protivna stranka usprotivi predloženom vještaku, vještaka će odrediti sud.
Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, sud može odrediti drugog vještaka
ako ocijeni da složenost vještačenja to zahtijeva, odnosno ako ocijeni da je to potrebno
radi sprečavanja stranaka da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati
(članak 3. stavak 3.).
U slučajevima iz stavka 4. i 5. ovoga članka parnični sud može ovlastiti
predsjednika vijeća ili zamoljenog suca da oni odrede vještake ako je njima povjereno
izvođenje dokaza vještačenjem.“,
posve je pogrešna i promašena.
14. Po ocjeni ovog suda sudovi nižeg stupnja trebali temeljem pravila o teretu
dokazivanja i to prije svega na temelju odredbe čl. 7. ZPP-a:
„Stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti
dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.
Sud je ovlašten utvrditi činjenice koje stranke nisu iznijele i izvesti dokaze koje
stranke nisu predložile samo ako posumnja da stranke idu za tim da raspolažu
zahtjevima kojima ne mogu raspolagati (članak 3. stavak 3.), ako zakonom nije
drugačije određeno.
Sud ne može svoju odluku utemeljiti na činjenicama i dokazima o kojima
strankama nije dana mogućnost da se izjasne.“,
članaka 8. ZPP-a:
„Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na
temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i
na temelju rezultata cjelokupnog postupka.“, te
čl. 221a. ZPP-a
„Ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8) ne može sa sigurnošću utvrditi
neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu
dokazivanja.“,
ocijeniti na temelju svih procesnih okolnosti pa i uvjerljivosti dokaza i isprava u spisu
je li u ovom postupku tužiteljica u dovoljnoj mjeri dokazala visinu svoje tražbine (osnova
nije sporna) i na kome je teret daljnjeg dokazivanja sporne okolnosti i kojim se
dokaznim sredstvima sporne okolnosti mogu dokazati z sudskom postupku.
15. Po ocjeni ovog Vijeća, pitanje zbog kojeg je dopušteno podnošenje revizije,
predstavlja derivat pitanja koja je u prijedlogu za dopuštenje revizije postavila
tužiteljica:
„Može li sud polazeći od premise da je tuženik suprotstavio osobi vještaka
(kojeg je predložio tužitelj) pozivom na odredbu čl. 251. st. 4. Zakona o parničnom
postupku (Narodne novine broj 53/91 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,
96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 79/19-dalje: ZPP) propustiti umjesto
predloženog vještaka odrediti drugog vještaka po svom izboru i zaključiti da tužitelj na
temelju pravila o teretu dokazivanja nije dokazao visinu zahtjeva bez provođenja
vještačenja?“,
i ne dira u srž procesnog prijepora u ovom sporu.
No, kako ovaj sud sukladno odredbi čl. 391. ZPP-a u vezi sa čl. 385.a ZPP-a ne može
ponovo ocjenjivati dopuštenost pitanja zbog koje je revizija dopuštena odgovor na
postavljeno pitanje glasi:
„Vodeći računa o pravilima o teretu dokazivanja i sadržaju nalaza i mišljenja
sudskog vještaka kojeg je tužitelj predložio uz tužbu, parnični sud ne može samo na
temelju protivljenja tuženika o osobi tog vještaka, izvesti zaključak da tužitelj nije
dokazao visinu zahtjeva. čime je sud počinio relativno bitnu povredu odredaba
parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a jer je pogrešno primijenio odredbe čl. 8.,
221.a i 251. st. 4. ZPP-a.“.
16. S obzirom na pogrešno pravno shvaćanje koje su sudovi iznijeli u ovom postupku,
glede opisane procesne situacije, odlučeno je kao u izreci temeljem odredbe čl. 391.
st. 6. ZPP-a. U nastavku postupka sud će ocijeniti uvjerljivost dokaza tužitelja, ocijeniti
na kome je teret dokaza potvrditi tvrdnje iz tužbe ili tvrdnje koje osporavaju sporne
činjenice i potom donijeti novu na zakonu osnovanu odluku.
17. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 166. ZPP-a.
Zagreb, 27. rujna 2023.
Predsjednik vijeća: mr.sc. Dražen Jakovina
Kontrolni broj: 0c9ce-6f76e-2f536
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom: CN=DRAŽEN JAKOVINA, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.