Poslovni broj: Povrv-598/2023-49

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb – Istok, Turinina 3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu po sucu Ivi Đuratoviću, u pravnoj stvari tužitelja Gradska plinara Zagreb d.o.o. Zagreb, Radnička cesta 1, OIB: 20985255037, protiv tuženice ĐN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Antonio Volarević, odvjetnik u Zagrebu, radi isplate, dana 24. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Ukida se platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koje je doneseno od strane javnog bilježnika Karla Frkovića iz Samobora pod posl. br. Ovrv-12669/2023 UPP/OS-Ovrv-301/2023 od 08.09.2023., kojim je tuženici ĐN naloženo da tužitelju Gradska plinara Zagreb d.o.o. isplati 11.733,85 EUR sa pripadajućim zateznim kamatama te se tužbeni zahtjev u cijelosti odbija.

II. Nalaže se tužitelju Gradska plinara Zagreb d.o.o. da tuženici ĐN naknadi trošak ovog postupka u iznosu 1.750,00 EUR, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koje je doneseno od strane javnog bilježnika Karla Frkovića iz Samobora pod posl. br. Ovrv-12669/2023 UPP/OS- Ovrv-301/2023 od 08.09.2023. naloženo je ovršenici ĐN da ovrhovoditelju Gradska plinara Zagreb d.o.o. isplati iznos 11.733,85 EUR sa pripadajućim zateznim kamatama i troškovima postupka, s time da je radi naplate tih iznosa određena ovrha općenito na imovini ovršenice.

2. Protiv tog rješenja o ovrsi ovršenica je podnijela pravovremen prigovor kojim je osporila dužnost plaćanja navedenog iznosa.

3. Povodom prigovora ovršenice rješenjem ovog suda posl. br. Povrv-598/2023-3 od 03.10.2023. rješenje o ovrsi stavljeno je izvan snage u dijelu u kojem je njime određena ovrha te je određeno da će se postupak nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

4. U provedenom postupku pročitane su isprave u spisu, i to račun br. 29754/0108/1 od 21.12.2022. (str. 16 spisa), dopis (str. 35 spisa), Obračun naknade za neovlaštenu potrošnju plina (str. 36 spisa), Ispitni izvještaj od 21.09.2022. (str. 37 spisa), dopis od 30.12.2022. (str. 38-40 spisa), Zapisnik o kontroli od 19.04.2017. (str. 41 spisa), Zapisnik o ispitivanju plinomjera od 18.10.2022. (str. 42-43 spisa), dopis od 22.02.2023. (str. 44-45 spisa), Zahtjev za pohranu plinomjera od 21.09.2022. (str. 46 spisa), dopis od 23.01.2023. (str. 50-52 spisa), dopis od 03.02.2023. (str. 53-54 spisa), Priključnica od 15.12.2010. (str. 124 spisa), Priključnica od 21.09.2022. (str. 125 spisa), Izvještaj o ispitivanju od 10.10.2020. (str. 126 spisa), Lista mjernih mjesta (str. 147-148 spisa), Interni radni nalog od 25.01.2024. (str. 154 spisa), Pregled prometa za sva obračunska mjesta (str. 156-159 spisa), Potvrda od 15.12.2010. (str. 164 spisa), pregledane su fotografije (str. 47-49, 136-140, 167-169 spisa) te su saslušani svjedoci ZN (str. 208-209 spisa), ČN (str. 209-210 spisa), FN (str. 210-211 spisa), UN (str. 211-212 spisa) i LN (str. 220-221 spisa).

5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Predmet parnice je opstojnost platnog naloga koji je sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave kojim je tuženici naloženo da tužitelju isplati 11.733,85 EUR sa pripadajućim zateznim kamatama.

7. Platni nalog donesen je temeljem vjerodostojne isprave – tužiteljevog računa br. 29754/0108/1 od 21.12.2022.

8. Prema činjeničnim navodima tužitelja utuženi iznos odnosi se na naknadu za neovlaštenu potrošnju plina za poslovni prostor u vlasništvu tuženice.

9. Nije sporno da je tužitelj operator distribucijskog sustava, dakle tužitelj nije opskrbljivač plinom, već on upravlja i održava plinski distribucijski sustav (čl. 47. Zakona o tržištu plinom – Narodne novine br. 18/2018, 23/2020; dalje: ZTP).

10. Sud svu dokumentaciju u spisu ocjenjuje vjerodostojnom jer stranke nisu isticale nikakve primjedbe u tom pogledu. Nadalje, iskaze svih saslušanih svjedoka sud prihvaća kao istinite jer su iskazivali na uvjerljiv način, u bitnim dijelovima podudarno te u skladu sa dokumentacijom u spisu, što se odnosi i na uvjerljive iskaze ZN i ČN, korisnika predmetnog poslovnog prostora, jer istinitost njihovog iskaza nije demantirana niti jednim drugim provedenim dokazom.

11. Na temelju dokumentacije u spisu sud je utvrdio:

− da je tuženica evidentirana kao krajnji kupac plina za poslovni prostor u [adresa] u [adresa], što se kod tužitelja vodi kao obračunsko mjerno mjesto (OMM) br. 244869;

− da je plinomjer prvotno postavljen u prosincu 2010., s time da se radilo o plinomjeru br. [broj plinomjera] (Priključnica od 15.12.2010. – str. 124 spisa);

− da je redovita kontrola tog plinomjera izvršena u travnju 2017., prilikom čega je utvrđeno da su plinomjer i plomba ispravni, sa stanjem 6004 (Zapisnik o kontroli od 19.04.2017. – str. 131 spisa);

− da su djelatnici tužitelja u rujnu 2022. vršili redovitu zamjenu plinomjera, prilikom čega su utvrdili da je opće stanje plinomjera u redu i da su plombe uredne, no da brojčanik nije u redu („odvojen“) i da je njegovo stanje 05572, pa je postavljen novi plinomjer, a predmetni plinomjer je poslan na kontrolno ispitivanje (Ispitni izvještaj od 21.09.2022. – str. 120 spisa; Zahtjev za pohranu plinomjera od 21.09.2022. – str. 121 spisa);

− da je potom na zahtjev tužitelja izvršeno ispitivanje predmetnog plinomjera od strane akreditiranog ispitivača Specijalna oprema – Lučko d.o.o., gdje je utvrđeno da se poklopac može fizički odvojiti od ležišta (Zapisnik o ispitivanju plinomjera od 18.10.2022. . str. 122-123 spisa);

− da je tužitelj potom tuženici kao krajnjem kupcu ispostavio Račun br. 29754/0108/1 od 21.12.2022., na ime naknade za neovlaštenu potrošnju plina za razdoblje od 21.09.2021. do 21.09.2022., u iznosu 11.733,85 EUR (str. 16 spisa).

12. Iako se u tužiteljevoj dokumentaciji kao lokacija predmetnog poslovnog prostora odnosno plinomjera navode različite adrese, i to [adresa] (Obračun naknade za neovlaštenu potrošnju plina – str. 36 spisa), [adresa] (Ispitni izvještaj od 21.09.2022. – str. 37 spisa; Zahtjev za pohranu plinomjera od 21.09.2022.

– str. 46 spisa) i [adresa] (Zapisnik o kontroli od 19.04.2017. – str. 41 spisa), time nije dovedeno u pitanje da se radi upravo o plinomjeru koji se nalazio u poslovnom prostoru tuženice. Naime, iz navedenih isprava se može sa sigurnošću utvrditi da se sporni plinomjer br. [broj plinomjera] nalazio na obračunskom mjernom mjestu (OMM) br. 244869, dok je iz Energetske suglasnosti od 26.06.2012. (str. 128-129 spisa) vidljivo da je upravo tuženici odobreno priključenje na tom obračunskom mjernom mjestu, s time da su na svim navedenim ispravama navedeni podaci tuženice kao korisnika. Iz ukupnosti iskaza svjedoka ZN, ČN i FN sud je utvrdio da se konkretni plinomjer, koji je sporan u ovoj parnici, nalazio u poslovnom prostoru koji pripada tuženici, i to na adresi [adresa].

12.1. Dovodeći sve navedeno u međusobnu vezu, sud sa sigurnošću utvrđuje da se predmetni plinomjer nalazio na lokaciji na kojoj je status krajnjeg kupca imala upravo tuženica (OMM br. 244869), u poslovnom prostoru [adresa] koji je u njenom vlasništvu, dok su preostale adrese koje se spominju očigledno posljedica netočnosti u internim evidencijama tužitelja, što međutim nije od značaja jer se plinomjer identificira svojim tvorničkim brojem (br. 25446553) i obračunskim mjernim mjestom na kojeg je postavljen (OMM 244869), a ne adresom.

13. Sud prihvaća kao istinite tužiteljeve tvrdnje o tome da je prilikom redovite zamjene plinomjera u rujnu 2022. utvrđeno da se poklopac plinomjera može odvojiti od ležišta. Naime, u Ispitnom izvještaju od 21.09.2022. (str. 120 spisa), koji je sačinjen prilikom zamjene plinomjera, konstatirano je da brojčanik nije u redu i da se plinomjer šalje na kontrolno ispitivanje, dok je u Zahtjevu za pohranu plinomjera od 21.09.2022. (str. 121 spisa) naznačeno da je „odvojen brojčanik“. Nadalje, iz iskaza svjedoka FN (str. 210-211 spisa) proizlazi da je on kao djelatnik tužitelja vršio redovitu zamjenu plinomjera i da je prilikom skidanja spornog plinomjera uočio da plastika brojčanika nije dobro pričvršćena odnosno da se poklopac mogao pomaknuti. Iz iskaza svjedoka ZN i ČN (str. 208-210 spisa), koji koriste predmetni poslovni prostor, proizlazi da je djelatnik tužitelja prilikom skidanja plinomjera rekao kako poklopac ne stoji dobro, što su i oni tada vidjeli jer se poklopac mogao malo pomaknuti. Konačno, iz Zapisnika o ispitivanju plinomjera od 18.10.2022. (str. 122-123 spisa), kojeg je sačinio akreditirani ispitivač Specijalna oprema – Lučko d.o.o., proizlazi da je izvršen pregled spornog plinomjera prilikom čega je utvrđeno postojanje mehaničkog oštećenja kućišta brojčanika jer se poklopac kućišta mogao fizički odvojiti od ležišta. Iz iskaza svjedoka UN (str. 211-212 spisa) proizlazi da je on kao zaposlenik ispitivača Specijalna oprema – Lučko d.o.o. vršio ispitivanje tog plinomjera i da je pritom utvrdio da se poklopac mogao odvojiti od kućišta.

13.1. Iako se u gore navedenim ispravama spominju "oštećenja" plinomjera, sud utvrđuje da se nije radilo o oštećenjima u doslovnom smislu te riječi, već o nepravilnosti na plinomjeru koja se sastojala u tome da poklopac nije bio dobro pričvršćen te se mogao pomaknuti. Na takav zaključak posebno upućuje Zapisnik o ispitivanju plinomjera od 18.10.2022. kojeg je sačinila Specijalna oprema – Lučko d.o.o., u kojem je jasno opisano da se radi isključivo o takvoj vrsti nedostatka, a što je potvrđeno i iskazom svjedoka FN, tužiteljevog djelatnika koji je radio na zamjeni spornog plinomjera.

13.2. Na fotografijama iz spisa koje su sačinjene od strane tužiteljevog zaposlenika FN (str. 136 spisa), a jednako tako i na fotografijama koje je sačinio korisnik predmetnog poslovnog prostora HN (str. 74 spisa), prikazano je identično stanje plinomjera, i to na način da se poklopac može malo odvojiti od ležišta.

14. Slijedom navedenoga sud utvrđuje da na dan 21.09.2022., kada su tužiteljevi djelatnici vršili redovnu zamjenu plinomjera, na predmetnom plinomjeru poklopac nije bio do kraja pričvršćen već se mogao malo odvojiti od ležišta.

15. Sud nadalje utvrđuje da je to bila jedina nepravilnost na plinomjeru, jer je u Ispitnom izvještaju od 21.09.2022. (str. 120 spisa), kojeg je tužiteljev djelatnik sačinio prilikom zamjene plinomjera, izričito navedeno da je opće stanje plinomjera u redu te da su i monterska plomba i plomba Državnog zavoda za mjeriteljstvo uredne. Da su obje plombe bile uredne dodatno je potvrđeno i u Zahtjevu za pohranu plinomjera od 21.09.2022. (str. 121 spisa), a to proizlazi i iz iskaza svjedoka FN koji je radio na zamjeni plinomjera, koji je iskazao da nikakvih drugih oštećenja na plinomjeru nije bilo te da su obje plombe bile uredne. I u Zapisniku o ispitivanju plinomjera od 18.10.2022. (str. 122-123 spisa), koji je sačinjen od strane akreditiranog ispitivača Specijalne opreme – Lučko d.o.o., kao jedini nedostatak plinomjera je navedena mogućnost odvajanja poklopca od kućišta, bez da je spomenuta ikakva nepravilnost u plombama. Iako je svjedok LN, zaposlenik tužitelja, u svojem iskazu naveo da mu se po predočenim fotografijama čini da je plomba u jednom dijelu „malo ukošena“, sud zaključuje da je plomba bila u potpunosti uredna jer je tako konstatirano u svim ispravama koje su sačinili zaposlenici tužitelja, a i sam svjedok je prethodno iskazao da je plomba bila uredna, pa njegov iskaz o tome „da mu se čini da je malo ukošena“ sud pripisuje njegovoj subjektivnoj procjeni na temelju predočene fotografije prilikom davanja svjedočkog iskaza, bez uporišta u stvarnom stanju jer točnost takve procjene svjedoka ne proizlazi iz niti jednog drugog dokaza.

15.1. U vezi navedenog, sud ne prihvaća kao istinite tužiteljeve tvrdnje da na spornom plinomjeru postoje strugotine iz kojih je vidljivo da se radilo o obijanju i nestručnom odvajanju brojčanika, jer kao što je navedeno u svim ispravama koje su sačinili tužiteljevi zaposlenici jasno stoji da je plinomjer u dobrom stanju te se nigdje ne spominju oštećenja u vidu strugotina, već se jedino spominje da poklopac (brojčanik) nije dobro pričvršćen. Ni prilikom ispitivanja plinomjera od strane ispitivača Specijalna oprema – Lučko d.o.o. ne spominju se takve strugotine.

15.2. Dakle, sporni plinomjer nije imao drugih mehaničkih oštećenja niti su mu bile oštećene plombe, već mu jedino poklopac nije bio dobro pričvršćen zbog čega se mogao malo odvojiti od kućišta.

16. Konačno, sud utvrđuje da je zbog opisane nepravilnosti plinomjera kod njega bila moguća manipulacija potrošnjom plina. Naime, iz Zapisnika o ispitivanju od 18.10.2022. (str. 122-123 spisa) proizlazi da se predmetni plinomjer može smatrati onesposobljenim za ispravan rad jer je zbog opisanog nedostatka moguće manipulirati brojčanikom koji registrira količinu plina. I iz iskaza svjedoka FN, UN i LN proizlazi da kod opisanog nedostatka može doći do manipulacije jer se neki predmet može uvući u kućište radi upravljanja brojčanikom.

17. Po čl. 59. st. 3. Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava (Narodne novine br. 50/2018, 88/2019, 36/2020, 100/2021; dalje: Mrežna pravila) operator distribucijskog sustava dužan je postaviti ovjernu oznaku na plinomjer (tzv. plombu) na način da je onemogućena demontaža i neovlaštene radnje u svrhu manipulacije potrošnjom plinom, bez oštećenja ovjerne oznake.

17.1. Po čl. 56. st. 7. Mrežnih pravila operator distribucijskog sustava odgovoran je za redovitu kontrolu i održavanje plinomjera i druge mjerne opreme te zamjenu plinomjera i druge mjerne opreme. Po čl. 65. Mrežnih pravila krajnji kupac je dužan bez odgađanja obavijestiti operatora distribucijskog sustava o oštećenju plinomjera ili oštećenoj ovjernoj oznaci (st. 1.), za što odgovara krajnji kupac koji snosi i sve troškove popravka (st. 2.).

18. Iz citiranih odredbi Mrežnih pravila proizlazi da krajnji kupac odgovara za mehanička oštećenja plinomjera i oštećenja ovjernih oznaka (plombi). Nadalje proizlazi da se ovjerne oznake (plombe) postavljaju na takav način da bilo kakav pokušaj manipulacije potrošnjom plina rezultira oštećenjem plombi.

19. Iz iskaza svjedoka UN (str. 211-212 spisa), zaposlenika firme Specijalna oprema – Lučko d.o.o. koji je radio na ispitivanju spornog plinomjera, proizlazi da se bilo kakvo skidanje ili odvajanje poklopca ne može napraviti bez oštećenja plombe, a čak ako bi se poklopac pokušao i malo odvojiti od kućišta, to bi se manifestiralo na stanje plombe. Po njegovom iskazu, plomba može biti uredna, a poklopac se ipak micati, ako je došlo do greške prilikom sklapanja plinomjera ili ako je plomba skroz uklonjena pa je stavljena nova (ali za to se mora imati žig mjeritelja) ili na neki treći nepoznat način („trebao bi biti mađioničar“). Nadalje, iz iskaza svjedoka LN (str. 220-221 spisa), zaposlenika tužitelja na radnom mjestu voditelja odjela ovjere, proizlazi da ako se poklopac želi izvući iz ležišta onda svakako mora doći do nekog oštećenja plombe ili se mora napraviti oštećenje na poklopcu te da je zagonetka kako je na spornom plinomjeru došlo do pomicanja poklopca. Po njegovom iskazu do toga je moglo doći vanjskim mehaničkim utjecajem (ali bi to bilo vidljivo na plinomjeru), zbog pogreške u proizvodnji (plomba stavljena plinomjer koji nije dobro sklopljen) ili da se plomba skalpelom odrezala od plinomjera pa onda opet zalijepila neoštećena (ali to se ne može utvrditi vizualno, nego samo vještačenjem).

19.1. Na temelju njihovih iskaza sud utvrđuje, a što je uostalom i predviđeno u čl. 59. st. 3. Mrežnih pravila, da bi bilo kakav pokušaj odvajanja poklopca od kućišta (pa i u maloj mjeri) bio vidljiv na stanju plombe ili bi postojala druga mehanička oštećenja plinomjera.

19.2. Pritom valja napomenuti da su i LN i UN prilikom iskazivanja o tome kako je moglo doći do takvog stanja plinomjera (plombe uredne, a poklopac se miče) naveli da je to „zagonetka“ odnosno da je to mogao napraviti samo „mađioničar“, dakle radilo se o potpuno neuobičajenom stanju plinomjera za kojeg se ne može presumirati postojanje odgovornosti krajnjeg kupca u smislu čl. 65. Mrežnih pravila, jer nije bilo mehaničkih oštećenja ni oštećenja plombi.

20. Na temelju prihvaćenih iskaza svjedoka ZN i ČN (str. 208-210 spisa), čija istinitost nije dovedena u pitanje niti jednim drugim provedenim dokazom, proizlazi da oni od 2014. godine koriste predmetni poslovni prostor jer je njihova firma u zakupu kod tuženice, s time da oni nikada nisu dirali sporni plinomjer niti išta oko njega radili.

21. Radi utvrđivanja odlučne činjenice kako je u konkretnom slučaju došlo do pomicanja poklopca unatoč nepostojanju mehaničkih oštećenja i urednim plombama, sud je na prijedlog tužitelja odredio provođenje mehanoskopskog vještačenja po Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“, međutim navedena ustanova nije bila u mogućnosti provesti vještačenje jer tužitelj više ne raspolaže spornim plinomjerom (str. 236 spisa).

22. Po čl. 2. st. 2. toč. 25. Zakona o tržištu plina (Narodne novine br. 18/2018, 23/2020; dalje: ZTP) neovlaštena potrošnja plina znači:

− preuzimanje plina mimo obračunskog mjernog mjesta;

− preuzimanje plina putem plinomjera za koji je dokazano da je onesposobljen za ispravan rad;

− preuzimanje plina putem plinomjera kod kojeg je ovjerna oznaka Državnog zavoda za mjeriteljstvo, ovlaštenog mjeritelja, proizvođača plinomjera, operatora transportnog ili distribucijskog sustava uništena, promijenjena, uklonjena ili na bilo koji drugi način oštećena.

23. U konkretnom slučaju nije se radilo o preuzimanju plina mimo obračunskog mjernog mjesta, a ovjerne oznake (plombe) na plinomjeru su bile uredne, pa se u konkretnom slučaju može raditi samo o preuzimanju plina „putem plinomjera za koji je dokazano da je onesposobljen za rad“.

24. ZTP osim gore navedene definicije ne propisuje pretpostavke odgovornosti niti sadrži daljnje odredbe o neovlaštenoj potrošnji, već u čl. 91. st. 2. al. 11. predviđa da se postupci utvrđivanja i obračuna neovlaštene potrošnje plina uređuju Mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava.

25. Po čl. 74. st. 2. Mrežnih pravila pod plinomjerom onesposobljenim za ispravan rad smatra se plinomjer kod kojeg se radi mehaničkog oštećenja ili drugih radnji dovodi u pitanje ispravan rad plinomjera, odnosno kod kojeg je radi mehaničkog oštećenja ili drugih radnji moguća manipulacija potrošnjom.

25.1. Po čl. 74. st. 3. Mrežnih pravila kao dokaz da je plinomjer onesposobljen za ispravan rad, operator distribucijskog sustava dužan je pribaviti izvještaj o tehničkom vještačenju plinomjera od laboratorija akreditiranog u području traseološkog i mehanoskopskog vještačenja, kojim je potvrđena mogućnost manipulacije potrošnjom.

25.2. Po čl. 75. st. 1. Mrežnih pravila krajnji kupac za kojeg je utvrđena neovlaštena potrošnja plina dužan je platiti naknadu na neovlaštenu potrošnju plina operatoru distribucijskog sustava

26. U konkretnom slučaju tužitelj je u smislu čl. 74. st. 3. Mrežnih pravila kod akreditiranog laboratorija Specijalna oprema – Lučko d.o.o. izvršio ispitivanje spornog plinomjera, u čijem Zapisniku o ispitivanju od 18.10.2022. (str. 122-123 spisa) je navedeno da se predmetni plinomjer može smatrati onesposobljenim za ispravan rad sukladno čl. 74. st. 2. Mrežnih pravila, jer je zbog opisanog nedostatka (poklopac se miče) moguće manipulirati brojčanikom koji registrira količinu plina.

27. Imajući u vidu odredbu čl. 74. st. 2. Mrežnih pravila o tome kada se plinomjer smatra onesposobljenim za ispravan rad, a s obzirom na izostanak bilo kakvih mehaničkih oštećenja i oštećenja plombi, konkretni plinomjer bi se mogao smatrati onesposobljenim za ispravan rad jer je kod njega zbog „drugih radnji“ moguća manipulacija potrošnjom.

28. Prema shvaćanju ovog suda u takvoj situaciji za postojanje odgovornosti krajnjeg kupca za neovlaštenu potrošnju plina mora se raditi o takvim radnjama (manipulacije potrošnjom) koje se na neki način mogu pripisati krajnjem kupcu.

28.1. Pravila o odgovornosti krajnjeg kupca za neovlaštenu potrošnju iz čl. 74. i čl. 75. Mrežnih pravila moraju se dovesti u vezu sa čl. 65. Mrežnih pravila, iz kojeg proizlazi da krajnji kupac odgovara za stanje plinomjera u slučaju mehaničkih oštećenja ili oštećenja plombi, dakle samo se u tim situacijama može presumirati odgovornost krajnjeg kupca, a u ostalim slučajevima ta odgovornost mora biti dokazana.

28.2. Tumačenje čl. 74. i čl. 75. Mrežnih pravila na način da se u svakom slučaju kada je ispravan rad plinomjera doveden u pitanje smatra da se radi o neovlaštenoj potrošnji za koju automatski i beziznimno odgovara krajnji kupac (što bi značilo i onda kada plinomjer nema nikakvih mehaničkih oštećenja ni oštećenja plombi) u potpunosti je neprihvatljivo i suprotno temeljnim pravilima obveznog prava. Mrežna pravila predstavljaju podzakonski akt čije odredbe se ne mogu tumačiti ni primjenjivati izolirano od ostalih propisa. Naknadu za neovlaštenu potrošnju plina valja smatrati posebnim oblikom izvanugovorne odgovornosti za štetu, jer krajnji kupac inače nije u ugovornom odnosu sa operaterom distribucijskog sustava (nego sa opskrbljivačem), međutim zbog neovlaštene potrošnje dolazi do gubitaka u distribucijskom sustavu koje je operator distribucijskog sustava onda dužan o svom trošku nadoknađivati sukladno čl. 47. st. 1. toč. 10. ZTP (naime, krajnji kupac plaća opskrbljivaču samo onu potrošnju koja je evidentirana na plinomjeru, dok neovlaštena potrošnja predstavlja gubitak distribucijskog sustava koji onda pada na teret operatora). Dakle, radilo bi se ustvari o izvanugovornoj odgovornosti za štetu, zbog čega krajnji kupac ne može biti dužan platiti naknadu za neovlaštenu potrošnju plina ako nema njegove odgovornosti za nepravilan rad plinomjera, bilo da se ta odgovornost presumira (kod mehaničkih oštećenja i oštećenja plombi), bilo da je dokazana (ostali slučajevi).

29. Slijedom navedenoga, budući da na spornom plinomjeru nije bilo mehaničkih oštećenja te da su k tome obje plombe bile uredne (a u skladu sa čl. 59. st. 3. Mrežnih pravila plombe se postavljaju na način da manipulacija potrošnjom nije moguća bez njihovog oštećenja), tužitelj je u ovoj parnici bio dužan dokazati da se nedostatak spornog plinomjera može na neki način pripisati tuženici kao krajnjem kupcu, odnosno da je ona za njega odgovorna. U tu svrhu (radi utvrđenja kako je došlo do opisanog nedostatka) bilo je potrebno provesti mehanoskopsko vještačenje, što je tužitelj i predložio, međutim unatoč tome vještačenje nije provedeno jer je Centar Ivan Vučetić spis vratio sudu dopisom od 20.02.2025. (str. 236 spisa) uz obrazloženje da se vještačenje ne može provesti bez plinomjera, kojeg mu tužitelj na traženje nije dostavio. Tužitelj je podneskom od 26.03.2025. (str. 237 spisa) potvrdio da je plinomjer nedostupan te je predložio da se vještačenje izvrši putem fotografija, slijedom čega je sud ponovno pozvao Centar Ivan Vučetić da izvrši vještačenje (za potrebe čega su u spis posebno uložene fotografije u boji – str. 244-256 spisa), međutim Centar Ivan Vučetić je dopisom od 20.05.2025. (str. 256 spisa) izvijestio sud da se vještačenje ne može izvršiti putem fotografija, nego samo pregledom plinomjera.

29.1. Prema tome, sporni plinomjer više nije dostupan jer ga tužitelj očigledno nije sačuvao iako je bio svjestan vođenja ovog postupka (u kojem je sam od početka predlagao vještačenje). S obzirom na nepostojanje mehaničkih oštećenja i urednost plombi, notorno je da je za vještačenje potreban neposredan pregled plinomjera, kako je to Centar Ivan Vučetić obrazloženo naveo u dopisu od 20.05.2025. Tužiteljevi navodi da je u drugom predmetu napravljeno vještačenje temeljem fotografija (isto od strane Centar Ivan Vučetić) nisu od značaja, kada iz nalaza i mišljenja iz tog predmeta (str. 238-242 spisa) proizlazi da je taj plinomjer imao mehanička oštećenja (dvije rupe na poklopcu), dok u ovom predmetu nema posebnih mehaničkih oštećenja, dakle ne radi se o usporedivim slučajevima. Centar Ivan Vučetić je u ovom predmetu u dva navrata izvršio uvid u spis i ostao kod tvrdnje da vještačenje nije moguće provesti bez neposrednog pregleda plinomjera, pa stoga sud nije prihvatio tužiteljev prijedlog iz podneska od 18.06.2025. (str. 260 spisa) da se od Centra Ivan Vučetić ponovno traži obrazloženje zbog čega ne može izvršiti vještačenje samo temeljem fotografija, jer bi to ustvari značilo da sud polemizira sa vještakom o stručnim pitanjima te ga uvjerava da može izvršiti vještačenje, iako je vještak kao stručna osoba u dva navrata decidirano, obrazloženo i logično naveo da prema stanju spisa to nije moguće.

30. Stoga radi utvrđenja odlučnih činjenica za ovu parnicu vještačenje plinomjera nije bilo moguće provesti isključivo propustom tužitelja koji nije sačuvao plinomjer iako je pokrenuo ovaj postupak.

31. Točni su navodi tužitelja da je u travnju 2017. godine stanje plinomjera bilo 6004 (str. 131 spisa), dok je u rujnu 2022. stanje plinomjera bilo 05572 (str. 121 spisa), međutim sud nema pouzdanih ni stručnih znanja o tome kako inače funkcionira brojčanik plinomjera te kada i pod kojim uvjetima dolazi do promjena prikaza na brojčaniku, pa je navedena okolnost trebala biti obuhvaćena vještačenjem, koje iz prethodno izloženih razloga za koje je odgovoran isključivo tužitelj nije provedeno, zbog čega sud navedenu razliku u stanju brojčanika ne može uzeti kao potvrdu da se brojčanikom zaista manipuliralo.

32. Sud je prilikom donošenja presude posebno imao u vidu da se u konkretnom slučaju radi o krajnje neuobičajenom stanju plinomjera, što je utvrđeno na temelju iskaza svjedoka LN i UN, iz kojih je utvrđeno da bi se bilo kakav pokušaj otvaranja poklopca manifestirao na stanju plombi, a na spornom plinomjeru su plombe uredne te nema nikakvih drugih mehaničkih oštećenja.

33. Slijedom svega navedenoga, u izloženim okolnostima konkretnog slučaja tužitelj je bio dužan dokazati da je nedostatak spornog plinomjera posljedica radnji koje se mogu pripisati tuženici kao krajnjem kupcu, jer bi tek u tom slučaju mogla postojati njena obveza plaćanja utužene naknade za neovlaštenu potrošnju plina u smislu čl. 74. i čl. 75. Mrežnih pravila.

34. Budući da zbog propusta na strani tužitelja nije bilo moguće provesti mehanoskopsko vještačenje radi utvrđenja odlučnih činjenica, primjenom pravila o teretu dokazivanja sud utvrđuje da se opisana nepravilnost plinomjera ne može pripisati tuženici kao krajnjem kupcu, zbog čega ona nije dužna platiti utuženu naknadu za neovlaštenu potrošnju plina u iznosu 11.733,85 EUR.

35. Stoga je platni nalog valjalo ukinuti i u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev, pa je odlučeno kao pod točkom I. izreke.

36. Sud nije provodio strojarsko vještačenje na okolnost visine tužbenog zahtjeva jer je utvrđeno da ne postoji pravna osnova utuženog potraživanja. Nadalje, sud nije provodio dokaz saslušanjem tuženice kao stranke jer se ona odrekla prava na svoje saslušanje pozivajući se na zdravstveno stanje i životnu dob (čl. 269. ZPP), što sud ne cijeni na štetu tuženice jer je na temelju iskaza svjedoka ZN i ČN utvrđeno da se oni nalaze u zakupu od 2014. godine, a sporni plinomjer se nalazi unutar poslovnog prostora, pa je evidentno da iskaz tuženice ne bi doprinio utvrđivanju relevantnog činjeničnog stanja u pogledu stanja plinomjera, već je to stanje trebalo biti utvrđeno vještačenjem koje u konačnici nije provedeno samo zbog propusta tužitelja.

37. Tuženica je u cijelosti uspjela u parnici pa joj je tužitelj na temelju čl. 154. st. 1. ZPP dužan naknaditi troškove postupka. Vrijednost predmeta spora iznosi 11.733,85 EUR, a tuženicu je zastupao punomoćnik odvjetnik, pa u skladu sa čl. 155. st. 1. ZPP i Tarifom o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/2023; dalje: Tarifa) ima pravo na naknadu troška za:

− sastav prigovora protiv rješenja o ovrsi – 250,00 EUR (Tbr. 11/1);

− sastav podnesaka od 15.01.2024. i 05.02.2024. – 250,00 EUR (Tbr. 8/1);

− zastupanje na ročištima od 13.02.2024., 22.10.2024., 06.12.2024. i 10.09.2025.

– po 250,00 EUR (Tbr. 9/1);

što ukupno iznosi 1.750,00 EUR, pa je stoga odlučeno kao pod točkom II. izreke.

U Zagrebu 24. listopada 2025.

Sudac:

Ivo Đuratović

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku 15 dana, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. Gradska plinara Zagreb d.o.o.;

2. odvjetnik Antonio Volarević.