REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

Poslovni broj: P-2639/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu Goranu Iskri, na temelju prijedloga sudske savjetnice Stelle Vujković, u pravnoj stvari tužitelja HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 00432869176, kojeg zastupa punomoćnica CĆ, Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & partneri d.o.o., Zagreb, Marulićev trg 2, protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnica Lidija Klepo, odvjetnica u u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb, Ul. grada Vukovara 282, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 12. rujna 2025., u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnice tuženika, s danom objave 24. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 1.061,78 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 23.03.2022. do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poen, od 01.01.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s time daje referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke."

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 375,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 24. listopada 2025. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od petnaest dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 434,73 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 16. prosinca 2024. podnio tužbu protiv tuženika u kojoj je naveo da se 17. prosinca 2021. oko 17,35 sati na 49. km + 250 m autoceste A1, općina Netretić, dogodila prometna nezgoda na način da je oštećenik HĆ, upravljajući vozilom reg. oznake [registarska oznaka], naletio na divljač - divlju mačku koja je pretrčavala kolnik autoceste i nailazila s vozačeve lijeve strane, prilikom čega je divljač uginula na licu mjestu, a na vozilu je nastala materijalna šteta. Naveo je da je društvo Hrvatske autoceste d.o.o. u vrijeme štetnog događaja bilo osigurano kod tužitelja policom osiguranja od odgovornosti broj 13-0000010476, a da je Hrvatski lovački savez u vrijeme štetnog događaja s tuženikom imao sklopljenu jedinstvenu policu osiguranja od odgovornosti za sve štete od naleta divljači na području Republike Hrvatske. Pojasnio je da je od oštećenika JĆ povodom predmetnog štetnog događaja zaprimio odštetni zahtjev temeljem police osiguranja od odgovornosti, kao i da je tužitelj potom ocijenio zahtjev osnovanim te s oštećenikom sklopio sporazum o namirenju od 28. veljače 2022. te mu 17. ožujka 2022. isplatio iznos od ukupno 1.061,78 eura. S obzirom da za štetu koju divljač nanese vozilima na javnoj cesti solidarno odgovaraju lovačka društva, i to po načelu uzročnosti, kao i pravna osoba nadležna za održavanje ceste, oštećenik po stavu tužitelja može naknadu štete ostvarivati od oba solidarna dužnika, a dužnik koji je štetu namirio može u regresnoj parnici zahtijevati od drugog dužnika da mu ovaj naknadi štetu koju je za njega platio. Budući da tužitelj za nastanak štetnog događaja smatra odgovornim osiguranika tuženika, to sukladno odredbi članka 1109. Zakona o obveznim odnosima od tuženika potražuje naknadu prethodno plaćenog iznosa od 1.061,78 eura s pripadajućim zateznim kamatama te predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev, uz naknadu troškova parničnog postupka.

2. U odgovoru na tužbu od 9. siječnja 2025. tuženik je osporio osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, pasivnu legitimaciju, kao i odgovornost za naknadu štete. Naveo je da u konkretnom slučaju nije riječ o solidarnoj odgovornosti, već da osiguranik tužitelja po načelu predmnijevane krivnje odgovara za štetu od divljači koja je nastala na kolniku autoceste. Također, naveo je da je do štete došlo na kolniku autoceste, odnosno izvan područja lovišta, pa da se ne radi o šteti za koju odgovaraju lovoovlaštenici budući da šteta nije lovište već područje izvan lovišta. Istaknuo je prigovor isključive krivnje pravne osobe koja upravlja cestom na kojoj se dogodio štetni događaj, ovdje osiguranika tužitelja. Ujedno je naveo da nema dokaza da bi predmetna šteta nastala zbog provođenja lova od strane ovlaštenika, odnosno osiguranika tuženika. Zaključno, naveo je da je u konkretnom slučaju došlo do naleta na divlju mačku koja predstavlja strogo zaštićenu životinjsku vrstu, a u vezi kojih je naknada štete regulirana Pravilnikom o naknadi štete od životinja strogo zaštićenih vrsta, pa je i u tom smislu razvidno nepostojanje odgovornosti i pasivne legitimacije tuženika. Stoga, predložio je da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan, uz naknadu troškova parničnog postupka.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao potvrdu Postaje prometne policije Karlovac (list 6.-7. spisa), dnevnik rada (list 8. spisa), ophodarski dnevnik (list 9. spisa), putni radni list (list 10.-11.spisa), policu osiguranja od odgovornosti broj 13- 0000010476 s prilogom i uvjetima za osiguranje (list 12. -26. spisa), zahtjev za naknadu štete iz osiguranja od odgovornosti (list 27. spisa), europsko izvješće o prometnoj nezgodi (list 28. spisa), vozačku dozvolu (list 29.-30. spisa), prometnu dozvolu (list 31.- 32. spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list 33. spisa), naknadni i osnovni izvid štete (list 34. spisa), osnovni izvid štete (list 35. spisa), ponudu društva P.S.C. Primorje d.o.o. (list 75. spisa), sporazum o namirenju od 28. veljače 2022. (list 76. spisa), zbrojni nalog za prijenos (list 77. spisa), Statut Hrvatskog lovačkog saveza (list 79. -95. spisa), podatke o lovačkim savezima u Republici Hrvatskoj (list 96.-99. spisa) i regresni zahtjev (list 100. spisa).

4. Osim toga, sud je razgledao fotografije oštećenog vozila (list 36. -74. spisa) i kartu lovišta (list 78. spisa)

5. Sud nije proveo dokazne prijedloge tužitelja saslušanjem svjedoka JĆ, EĆ, TĆ, FĆ, KĆ i ĆĆ, niti je izveo dokaz geodetskim i prometnim vještačenjem uz uviđaj i rekonstrukciju na licu mjesta te pribavljao policijski spis povodom predmetne prometne nezgode iz razloga što navedeni dokazi nisu bili potrebni za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari. Iz istoga razloga sud nije pribavljao predložene podatke iz tužbe od Hrvatskog lovačkog saveza, Lovačkog saveza Karlovačke županije i Ministarstva poljoprivrede budući da nisu bili potrebni za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari.

6. Nisu niti provedeni dokazni prijedlozi tuženika iz točke 34. stavci 2. -4. odgovora na tužbu iz razloga što niti oni nisu bili potrebni za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari.

7. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11.

- službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.; dalje: ZPP), sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Predmet spora predstavlja zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 1.061,78 eura s osnove naknade imovinske štete koja je nastala naletom osobnog vozila na divljač - divlju mačku, koji iznos je tužitelj kao solidarni dužnik prethodno isplatio oštećeniku (vlasniku vozila), a za koju štetu u cijelosti smatra odgovornim osiguranika tuženika.

9. Naime, prema odredbi članka 1107. stavak 1. tada važećeg Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18.; dalje ZOO), za štetu koju je više osoba prouzročilo zajedno svi sudionici odgovaraju solidarno. Odredbom stavka 3. istog članka propisano je da solidarno odgovaraju za prouzročenu štetu i osobe koje su je uzrokovale radeći nezavisno jedna od druge, ako se ne mogu utvrditi njihovi udjeli u nastaloj šteti, dok stavak 4. tog članka propisuje da kad je nedvojbeno da je štetu prouzročila neka od dviju ili više određenih osoba koje su na neki način međusobno povezane, a ne može se utvrditi koja je od njih štetu prouzročila, te osobe odgovaraju solidarno.

10. Nadalje, odredbom članka 1109. stavci 1. -3. ZOO-a određeno je da solidarni dužnik koji isplati više nego što iznosi njegov udio u šteti može zahtijevati od svakog od ostalih dužnika da mu naknadi ono što je platio za njega. Koliko iznosi udio svakoga pojedinog dužnika, sud određuje s obzirom na težinu njegove krivnje i težinu posljedica koje su proistekle iz njegova djelovanja, odnosno propuštanja. Ako se udjeli dužnika ne mogu utvrditi, na svakog pada jednak dio, osim ako pravičnost zahtijeva da se u konkretnom slučaju drukčije odluči.

11. Nije sporna činjenica da se 17. prosinca 2021. oko 17,45 sati na 49. km + 250 m autoceste A1, općina Netretić, dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo osobno vozilo marke Alfa Romeo tip Guilia, reg. oznake [registarska oznaka], na način da je navedeno vozilo naletjelo na divljač - divlju mačku, koja je tom prilikom pretrčavala kolnik autoceste, slijedom čega je nastala materijalna šteta na vozilu. Nije niti sporno da je tužitelj vlasniku vozilu JĆ dana 17. ožujka 2022. isplatio iznos od 1.061,78 eura na ime naknade štete nastale u predmetnom štetnom događaju.

12. Nije niti sporna činjenica da je u trenutku štetnog događaja društvo Hrvatske autoceste d.o.o. bilo osigurano kod tužitelja policom osiguranja od odgovornosti broj 13-0000010476, niti je sporno da je Hrvatski lovački savez u vrijeme štetnog događaja s tuženikom imao sklopljenu jedinstvenu policu osiguranja od odgovornosti za sve štete od naleta divljači na području Republike Hrvatske.

13. Međutim, između stranaka je sporna osnova i visina tužbenog zahtjeva, odgovornost za štetu i pasivna legitimacija tuženika, imajući u vidu tuženikov prigovor da je divlja mačka strogo zaštićena životinjska vrsta u vezi kojih je naknada štete regulirana Pravilnikom o naknadi štete od životinja strogo zaštićenih vrsta.

14. Stoga, prije svega, potrebno je u ovoj pravnoj stvari utvrditi može li osiguranik tuženika odgovarati za štetu do koje je u konkretnom slučaju nesporno došlo uslijed naleta na divlju mačku.

15. Uvidom u Prilog I. Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama ("Narodne novine" br. 144/13., 73/16.; dalje: Pravilnik) vidljivo je da se divlja mačka nalazi na popisu strogo zaštićenih životinjskih vrsta (tablica na prvoj stranici Priloga I.). Također, u navedenoj tablici, pod stupcem "Napomena", za vrstu divlja mačka naznačena je oznaka "L", koja označava da se navedena životinjska vrsta nalazi i na popisu divljači u Zakonu o lovstvu, čije se gospodarenje odobrava sukladno odredbi članka 155. stavak 2. Zakona o zaštiti prirode, a provodi sukladno odredbama Zakona o lovstvu temeljem planova gospodarenja (navedeno proizlazi iz tzv. "Opisa kratica" na posljednjoj stranici Priloga Pravilnika).

16. S obzirom da je citirani Pravilnik stupio na snagu 5. prosinca 2013., ovaj sud je izvršio uvid u spomenuti članak 155. stavak 2. Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine" broj 80/13.; dalje: ZOZP/13), koji je bio na snazi u vrijeme donošenja Pravilnika. Iz navedenog članka proizlazi da Ministarstvo, kao središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu prirode (članak 11. ZOZP/13), može dopustiti odstupanje od odredbi članka 153. ZOZP/13 (kojima je propisana zabrana lova strogo zaštićenih vrsta), i to u strogo propisanim slučajevima koji su pobliže određeni člankom 155. stavak 2. ZOZP/13, pod uvjetom da ne postoje druge pogodne mogućnosti te da odstupanje neće štetiti održavanju populacija strogo zaštićenih vrsta u povoljnom stanju očuvanja u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti. Odredbom članka 155. stavak 3. ZOZP/13 propisano je da je za takvo odstupanje pravna ili fizička osoba dužna ishoditi dopuštenje nadležnog Ministarstva.

17. Odredba članka 155. stavak 1. Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine" broj 80/13., 15/18., 14/19., 127/19.; dalje: ZOZP - koji je bio na snazi u vrijeme štetnog događaja), također propisuje da Ministarstvo, kao tijelo državne uprave nadležno za zaštitu prirode (članak 11. stavak 2. ZOZP), može dopustiti odstupanje od odredbi članka 153. ZOZP-a (kojima je propisana zabrana lova strogo zaštićenih vrsta), i to u strogo propisanim slučajevima koji su pobliže određeni člankom 155. stavak 1. ZOZP- a, pod uvjetom da ne postoje druge pogodne mogućnosti te da odstupanje neće štetiti održavanju populacija strogo zaštićenih vrsta u povoljnom stanju očuvanja u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti. Odredbom članka 155. stavak 3. ZOZP-a propisano je da je za takvo odstupanje pravna ili fizička osoba dužna ishoditi dopuštenje nadležnog Ministarstva.

18. Dakle, odredbe članka 155. stavak 2. ZOZP/13, koji je bio na snazi u vrijeme donošenja Pravilnika i na koju odredbu se Pravilnik poziva, te članka 155. stavak 1. ZOZP, koji je bio na snazi u vrijeme štetnog događaja, sadržajno su identične te reguliraju slučajeve u kojima je moguće ishoditi odobrenje za gospodarenje strogo zaštićenim životinjskim vrstama.

19. S time u vezi, odredbom članka 157. ZOZP-a propisano je da Ministarstvo izdaje dopuštenje iz članka 155. stavka 3. ZOZP-a ako utvrdi da ne postoje druge pogodne mogućnosti te da odstupanje neće štetiti održavanju populacija strogo zaštićenih vrsta u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti te da neće negativno utjecati na povoljno stanje očuvanja. Navedeno dopuštenje izdaje se na rok do dvije godine te ono sadrži uvjete za obavljanje aktivnosti, rok obavljanja aktivnosti te obvezu praćenja i izvješćivanja o provedenoj aktivnosti.

20. Na temelju odredbe članka 159. ZOZP-a, Ministarstvo vodi evidenciju o izdanim dopuštenjima iz članka 155. stavka 3. ZOZP-a.

21. Na temelju odredaba članka 171. stavci 1. i 3. ZOZP-a propisano je da pravna i fizička osoba kojoj životinje strogo zaštićenih vrsta mogu uzrokovati direktnu imovinsku štetu (u daljnjem tekstu: oštećenik) dužna je na primjeren način i na svoj trošak učiniti sve dopuštene radnje i zahvate, kako bi spriječila nastanak štete. Na naknadu štete koju počine životinje strogo zaštićenih vrsta za koje je odobreno odstupanje od strogih mjera zaštite i za koje se odstupanje odobrava sukladno planu gospodarenja za tu vrstu koji usvaja i provodi tijelo državne uprave nadležno za poslove lovstva, primjenjuju se odredbe posebnih propisa kojima se uređuje lovstvo.

22. Nadalje, odredbama članka 172. stavci 1., 2., 3., 5., 6. i 10. ZOZP-a određeno je da oštećenik ima pravo na naknadu štete u visini stvarne štete koju nanesu životinje strogo zaštićenih divljih vrsta ako je poduzeo primjerene radnje i zahvate kako bi spriječio nastanak štete. Oštećenik je dužan Ministarstvu ili vještaku kojega je ovlastio ministar prijaviti nastanak štetnog događaja bez odgađanja, a najkasnije u roku od tri dana od dana nastanka štete. Ako oštećenik uredno prijavi štetu, a vještak ne obavi očevid u roku od tri dana od primitka prijave, oštećenik može u daljnjem roku od petnaest dana odštetni zahtjev uputiti Ministarstvu. Oblik naknade i/ili iznos naknade štete utvrđuje se sporazumno između Ministarstva i oštećenika na temelju zapisnika iz stavka 3. ovoga članka te odštetnog cjenika i kriterija za izračun naknade štete. Tužba za naknadu štete može se podnijeti u roku od 60 dana od datuma donošenja odluke Ministarstva. Ako oštećenik ne prijavi štetu u ranije spomenutom roku, nema pravo na naknadu štete.

23. Dakle, analizom gore spomenutih odredbi proizlazi da je divlja mačka strogo zaštićena životinjska vrsta čije se gospodarenje (lov) iznimno može odobriti u situacijama propisanim odredbom članka 155. ZOZP-a, no za takvo gospodarenje nužno je ishoditi odobrenje nadležnog Ministarstva, o čemu se vodi evidencija, s time da se ono izdaje na rok do dvije godine te sadrži uvjete, rok obavljanja aktivnosti te obvezu praćenja i izvještavanja o provedenoj (lovnoj) aktivnosti.

24. Stoga, tek ukoliko je za gospodarenje divljom mačkom izdano odobrenje od strane nadležnog Ministarstva, dakle, u situaciji kada je lovoovlašteniku odobreno odstupanje od strogih mjera zaštite divlje mačke, utoliko se na zahtjeve za naknadu štete koju počini divlja mačka primjenjuju odredbe posebnih propisa kojima se uređuje lovstvo, sukladno odredbi članka 171. stavak 3. ZOZP-a.

25. U suprotnom, potrebno je primijeniti odredbu članka 172. ZOZP-a prema kojoj oštećenici imaju pravo na naknadu štete od Republike Hrvatske, u rokovima i pod pretpostavkama propisanim tim Zakonom.

26. Slijedom navedenog, s obzirom da je tužitelj podnio tužbu protiv tuženika kao osiguratelja Hrvatskog lovačkog saveza i svih lovoovlaštenika u Republici Hrvatskoj, a tijekom ovog postupka nije dokazao da bi tuženikov osiguranik u vrijeme štetnog događaja imao odobrenje nadležnog ministarstva za provođenje lova divlje mačke kao strogo zaštićene vrste, po stavu ovog suda tužitelj u smislu odredbe članka 219. ZPP-a nije dokazao da bi tuženik bio pasivno legitimiran u ovom parničnom postupku te posljedično snosio odgovornost za nastalu štetu, slijedom čega je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan u cijelosti te je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.

27. S obzirom da je tuženik uspio u parnici u cijelosti, odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbama članka 154. stavka 1., članka 155. i članka 164. stavka 2. ZPP-a, prema kojima je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka, dok je visina naknade troškova za rad odvjetnika odmjerena na temelju Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23., 107/25.; dalje: Tarifa).

28. Tuženiku su stoga, prema njegovom zahtjevu, kao potrebni priznati troškovi parničnog postupka, primjenjujući pritom Tbr. 54. Tarife, i to za sastav odgovora na tužbu od 9. siječnja 2025. u iznosu od 150,00 eura (Tbr. 8.1. Tarife) te za zastupanje na ročištu od 12. rujna 2025. u iznosu od 150,00 eura (Tbr. 9.1. Tarife), dakle iznos od 300,00 eura, što uvećano za PDV po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife) sveukupno iznosi 375,00 eura.

29. Na ime troškova parničnog postupka tuženik ima pravo i na zakonske zatezne kamate po stopi propisanoj odredbom članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 155/23.) za ostale odnose, koje teku od 24. listopada 2025., kao dana donošenja ove presude, pa do isplate (članak 151. stavak 2. ZPP-a).

30. Tužitelj je u cijelosti izgubio spor pa mu stoga ne pripada pravo na naknadu zatraženih troškova parničnog postupka, već ih je u obvezi naknaditi tuženiku.

31. Slijedom navedenog, o troškovima parničnog postupka odlučeno je kao pod točkama II. - III. izreke presude.

U Zagrebu 24. listopada 2025.

Sudac:

Goran Iskra

Nacrt odluke izradila:

Stella Vujković, sudska savjetnica

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od petnaest dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena, odnosno od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku od petnaest dana od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje). Žalba se predaje ovom sudu u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava. Presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP-a (članak 467. stavak 1. ZPP-a). Nepravovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu žalbu odbacit će rješenjem sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskog suda bez održavanja ročišta (članak 358. stavak 1. ZPP-a).