REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Turinina 3
Poslovni broj: K-284/2025-12
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
P R E S U D A
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu pojedincu Edhemu Kapetanoviću, uz sudjelovanje zapisničarke Branke Prijatelj, u kaznenom predmetu protiv optuženog ĐĆ, zbog kaznenih djela iz članka 117. stavak 2. u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22. i 114/23.: dalje: KZ/11) i drugih, u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici od 24. siječnja 2024. broj KO-DO-22/2024, preuzetoj po ODO u Novom Zagrebu broj KO-DO-304/2025, nakon javne rasprave zaključene 21. listopada 2025. u prisustvu zamjenice ODO u Novom Zagrebu BĆ i optuženog optuženog ĐĆ, **.**.2025. objavio je i
p r e s u d i o j e
optuženi ĐĆ zvani " Đ", sin B i K, rođen **.**.1968. u [adresa], s prebivalištem u [adresa] te boravištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, kuhar i konobar, sa završenom SSS, umirovljenik, s mjesečnom mirovinom u iznosu oko 650,00 eura, OIB: [osobni identifikacijski broj], razveden, otac troje djece, s činom desetnika, odlikovan ordenima i spomenicama, bez imovine, vodi se drugi kazneni postupak zbog kaznenog djela iz članka 117. stavak 1. KZ/11 i drugih, osuđivan prema izvatku iz kaznene i prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije
k r i v j e
I. što je:
28. prosinca 2023. oko 17,00 sati u [adresa], došao do stana svoje majke KĆ na navedenoj adresi i uporabom fizičke snage nasilno otvorio ulazna vrata te ušao u hodnik stana gdje je ugledao svog nećaka ŠĆ kojem se, u nakani da ga zastraši, obratio riječima "Jesi zvao policiju, jesi zvao policiju, što ti radiš u mom stanu, ubit ću te, nećeš izaći živ iz stana", pri čemu je držao desnu ruku u unutrašnjosti jakne, a kada ga je ŠĆ pokušao smiriti rekavši da nije zvao policiju, nastavio mu govoriti da će ga ubiti i kako neće izaći živ iz stana da bi u jednom trenutku, kada je ŠĆ pokušao izaći iz stana, u nakani da ga tjelesno povrijedi, iz unutrašnjosti jakne izvadio odvijač i s istim krenuo na njega, ubovši ga u predjelu jakne nakon čega je ŠĆ, kako bi se obranio, uhvatio rub odvijača kojom prilikom je između njih došlo do naguravanja, dok je okrivljenik nastavio govoriti: "Ti nejdeš nikam, hoćeš da te ubijem", što je ponovio u više navrata, nakon čega ga je ŠĆ uspio odgurnuti od sebe i pobjeći iz stana, kojom prilikom je zadobio površinsku ozljedu ručnog zgloba i šake, koje povrede su lake naravi, dok je okrivljenik opisanim postupanjem kod ŠĆ izazvao snažan osjećaj straha i uznemirenosti,
II. -dakle, drugoga tjelesno ozlijedio, a kazneno djelo je počinjeno prema bliskoj osobi te drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a kazneno djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,
-čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela, tjelesnom ozljedom, opisano u članku 117. stavku 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11 kažnjivo po članku 117. stavku 2. KZ/11 i kazneno djelo protiv osobne slobode, prijetnjom, opisano u članku 139. stavak 3. u vezi sa stavkom 2. KZ/11, kažnjivo po članku 139. stavku 3. KZ/11, sve uz primjenu članka 51. KZ/11.
III. Na temelju članka 117. stavak 2. KZ/11 optuženiku se za kazneno djelo tjelesne ozljede utvrđuje kazna zatvora u trajanju 1 (jedne) godine.
Na temelju članka 139. stavak 3. KZ/11 optuženiku se za kazneno djelo prijetnje utvrđuje kazna zatvora u trajanju 10 (deset) mjeseci,
te se na temelju članka 51. stavak 1. i 2. KZ/11 optuženi ĐĆ
o s u đ u j e
na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci.
IV. Na temelju članka 54. KZ/11 optuženiku se u kaznu zatvora na koju je osuđen uračunava vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u uhićenju i u istražnom zatvoru od 28. prosinca 2023. do 27. lipnja 2024.
V. Na temelju članka 79. stavak 2. i 6. KZ/11 oduzima se jedan odvijač (šarafciger) dužine 19 cm, s gumenom drškom crveno-žute boje duljine 10 cm privremeno oduzet od ŠĆ uz potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta serijski broj [serijski broj] od 8. prosinca 2023., a koji predmet će se po pravomoćnosti presude uništiti.
VI. Na temelju članka 148. stavak 6. u vezi sa stavkom 1. ZKP/08 optuženik se oslobađa plaćanja troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25.; dalje: ZKP/08) te nagrade i nužnih izdataka branitelja po službenoj dužnosti čija će visina biti određena posebnim rješenjem.
Obrazloženje
1. ODO u Velikoj Gorici podiglo je 25. siječnja 2024. optužnicu broj KO- DO-22/2024, a ODO u Novom Zagrebu ju je preuzelo pod brojem KO-DO- 304/2025, inkriminirajući optuženom ĐĆ kazneno djelo tjelesne ozljede iz članka 117. stavak 2. KZ/11 i kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavak 3. KZ/11.
2. Optuženi ĐĆ upitan da iznese očitovanje o optužbi izjavio je da se ne smatra krivim za kaznena djela koja mu se stavljaju na teret predmetnom optužnicom.
3. Tijekom dokaznog postupka, uz suglasnost stranaka pročitan je zapisnik o ispitivanju oštećenog ŠĆ u svojstvu svjedoka, a pročitani su i dokazi ispravom pa tako izvješće o uhićenju i dovođenju optuženog ĐĆ u pritvorsku policijsku jedinicu od 28. prosinca 2023., potvrda o privremenom oduzimanju predmeta br. 00168406, zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta, medicinska dokumentacija o ozljedama oštećenog ŠĆ, nalaz KBC Sestre Milosrdnice od 7. veljače 2023., nalaz i mišljenje vještaka psihijatra od 28. svibnja 2024., nalazi i mišljenja Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „ LĆ“, preslika zdravstvenog kartona optuženika te izvod iz kaznene i prekršajne evidencije optuženika. Na završetku dokaznog postupka, sukladno članku 417.a stavak 5.
ZKP/08, ispitan je optuženi ĐĆ.
4. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, ocjenjujući i analizirajući svaki dokaz zasebno te sve dokaze u njihovoj ukupnosti, ovaj sud nalazi dokazanim da je optuženi ĐĆ počinio kaznena djela tjelesne ozljede iz članka 117. stavak 2. KZ/11 i prijetnje iz članka 139. stavak 3. KZ/11, a sve na način kako je to činjenično i pravno opisano u izreci ove presude.
5. Optuženi ĐĆ je iskazujući kod suda naveo da je tog 28. prosinca 2023. oko 17,00 sati došao u stan svoje pokojne majke K u [adresa] te je tamo zatekao nećaka ŠĆ kako se drogira. Konkretno imao je ispred sebe travu i drobilicu, a njemu to naravno jako smeta, jer je plućni bolesnik i pitao ga je da što to on radi. Nakon što mu je rekao da to prestane raditi oštećenik se digao, zaletio u njega, srušio ga i pretukao ga. Tom prilikom nije ništa rekao niti mu je uzvratio udarcima, a oštećenik ga je udario odvijačem i sa stolcem dok je bio na podu te na nosu još uvijek ima ožiljak od tog udarca odvijačem. Posebno upitan naveo je da je u stan ušao normalno na način da je stisnuo kvaku, a riječ je o starim vratima koja se teže otvaraju.
Živi sam u gradskom stanu, umirovljenik je i prima mjesečno mirovinu u iznosu 650,00 eura. Osim mirovine nema drugih primanja niti ima ikakve imovine.
6. Imajući na umu iskaz optuženika evidentnim proizlazi da osporava da bi postupao na način kako ga se tereti, odnosno da bi počinio inkriminirana kaznena djela.
7. Ispitan u svojstvu svjedoka oštećeni ŠĆ je naveo da je inkriminiranog dana bio u stanu kod bake KĆ, koja je optuženikova majka. On k njoj odlazi već dvije, tri godine, prije i poslije posla te joj daje lijekove i premotava ju. U jednom trenutku netko je pozvonio na ulazna vrata stana, a na njegovo pitanje tko zvoni, nije nitko odgovarao. Dao joj je taman sirup za kašalj, kada je netko opet jako pozvonio, nakon čega je počelo lupanje te konačno razvaljivanje vrata i u stan je ušao njegov ujak ĐĆ. Odmah po ulasku u stan počeo mu je prijetiti da će ga ubiti i govorio mu je li zvao muriju, što je ponovio u više navrata. On ga je pokušao smiriti govoreći mu da ga voli, da je on njegov ujak, da nije zvao policiju, no on je nastavio s prijetnjama smrću, pri čemu je držao ruku u džepu. Bojao se za svoj život, jer je njegov ujak ranije već osuđen zbog ubojstva, a inkriminiranog dana mu je opetovano govorio da će ga ubiti i da neće živ izaći iz stana. U strahu je krenuo prema ulaznim vratima stana, ali se njegov ujak zaletio prema njemu, izvadio je odvijač i ubo ga je u predjelu jakne, unatoč tome što ga je pokušavao smiriti, govoreći mu da neće izaći van iz stana i da ne ide nikamo. Počeli su se naguravati i u obrani, u strahu za svoj život, bacio je optuženika u kuhinju među stol i stolice, pri čemu mu je odvijač ostao u ruci. Misli da bi bio gotov da se nije obranio. Bio je u šoku i pobjegao je s odvijačem u rukama na policiju, gdje je odvijač i predao. Imao je povrede od odvijača s unutarnje strane šake te su mu ostali ožiljci. Optuženik ga je i ranije napadao, ali bi ga uspio smiriti, no sada je prvi puta krenuo na njega odvijačem. Naveo je da je optuženik opasan i da se boji za svoj život tim više jer je optuženik već osuđen za ubojstvo. Na ulaznim vratima stana nije bilo oštećenja dok ih inkriminiranog dana optuženik nije razvalio.
8. Tijekom predmetnog postupka provedeno je psihijatrijsko vještačenje optuženog ĐĆ koje je povjereno sudsko-medicinskom vještaku dr.sc. Željku Mariniću koji je u pisanom nalazu i mišljenju od 27. listopada 2020., a nakon uvida u cjelokupni spis predmeta i u medicinsku dokumentaciju, utvrdio da je njegova mogućnost shvaćanja značenja njegova postupanja u vrijeme počinjenja kaznenog djela, kao i vladanja svojom voljom, bila smanjena, ali ne bitno. Vještak je preporučio sudu izricanje sigurnosne mjere liječenja od alkohola, koje je moguće provesti i u penalnim uvjetima. Istaknuo je da ukoliko ispitanik ne bi bio uključen u predloženo liječenje, postoji značajna vjerojatnost ponavljanja kaznenih djela pa i težeg stupnja. Optuženikovo trenutno psihičko stanje je relativno stabilno te je raspravno sposoban.
9. Nadalje, u Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“, provedeno je i biološko vještačenje kojim je iz eventualnih tragova humanog porijekla na odvijaču trebalo izvršiti analizu DNA te rezultate usporediti s DNA profilima optuženika i oštećenika. Analizom briseva odvijača utvrđeni su djelomični, miješani DNA profili koji nisu pogodni za identifikaciju pa shodno navedenom rezultati ovog vještačenja nisu korišteni u ovom postupku.
10. Glede ocjene izvedenih dokaza uvodno je za istaknuti da je sud svu pročitanu materijalnu dokumentaciju ocijenio istinitom i vjerodostojnom, jer strane nisu osporavale istinitost i vjerodostojnost iste niti je dovedena u sumnju ijednim od izvedenih dokaza. Iskaz oštećenog ŠĆ sud je u bitnome ocijenio istinitim i vjerodostojnim, jer je iskazivao životno logično i uvjerljivo. Obrana optuženika je ocijenjena neistinitom i usmjerenom na otklanjanje kaznene odgovornosti.
11. Prije analize dokaza izvedenih tijekom predmetnog postupka, a na okolnost utvrđivanja odlučnih, no osporavanih činjenica, po ocjeni suda potrebno je radi razumijevanja inkriminacije, kao i cjelokupne dinamike događaja, a nastavno i ocjene vjerodostojnosti te konačno istinitosti iskaza kako oštećenika, tako i optuženika, utvrditi da su optuženik i oštećenik od ranije imali nesuglasica te međusobnih incidentnih događaja, a što proizlazi iz njihovih iskaza te je sve kulminiralo upravo predmetnim događajem.
11.1. Kada se nastavno na iznesena utvrđenja načelno sagledaju i ocijene iskazi oštećenika i optuženika, ono što se prvo uočava jest da oštećenik detaljno i okolnosno opisuje predmetni događaj pri tome ne pokušavši niti u jednom dijelu izbjeći činjenice koje bi njega eventualno izvan konteksta predmetnog događaja potencijalno mogle inkriminirati – napad na optuženika, ali navodeći da je isti bio nužan i neophodan da bi otklonio napad na sebe te činjenicu da je odvijač završio kod njega u rukama i da ga je odnio na policiju, dok optuženik u potpunosti otklanja ne samo kaznenopravnu odgovornost za inkriminirana kaznena djela, već i da bi išta verbalno ili fizički uzvratio oštećeniku predmetnog događaja te naprotiv pokušava dodatno diskredititrati oštećenika navodeći da je predmetne zgode konzumirao drogu. Već ovakav pristup i odnos spram događaja po optuženiku, ovome sudu ukazuje na suspektnost njegova iskaza te pokušaj da u potpunosti diskreditira i obezvrijedi iskaz oštećenika kako bi od sebe otklonio kaznenopravnu odgovornost.
11.2. Naime, a kako je jedina preostala svjedokinja predmetnog događaja- optuženikova majka KĆ u međuvremenu preminula, koja nije na odgovarajući način ispitana u prethodnom postupku, sud se prije svega upustio u analizu iskaza optuženika i oštećenika i to kako svakoga za sebe, tako i u korelaciji jednog s drugim te nastavno utvrđenjima iz dokaza ispravom. Tako optuženik uvodno navodi da je došavši u majčin stan zatekao oštećenika kako se drogira te kada mu je on prigovorio za to, oštećenik ga je odmah napao na način da je srušio, pretukao i udario ga odvijačem i stolcem. Takav slijed događaja ovome sudu se prije svega ukazuje potpuno neživotnim i nelogičnim, ako se prihvati oštećenikova tvrdnja da je u predmetnom stanu bio radi pomoći i njege bolesne bake. Ovo tim više što je upravo oštećenik otišao prijaviti predmetni događaj na policiju, gdje je predao odvijač što životno i logično sve navedeno ne bi učinio ukoliko bi ga to potencijalno moglo njega inkriminirati. Oštećenikov iskaz sud nalazi uvjerljivim i životnim te u istom nema proturječnosti. Uvjerljivo je i detaljno opisao dinamiku događaja s nizom detalja koji ukazuju na istinitost njegovog iskazivanja. U skladu s njegovim iskazom, u dijelu koji se odnosi na njegovo ozljeđivanje od strane optuženog, je i pročitana medicinska dokumentacija, iz koje je vidljivo da je predmetne zgode zadobio površinsku ozljedu zgloba i šake, a koje ozljede u potpunosti odgovaraju dinamici opisanog događaja od strane oštećenika. S druge pak strane, optuženikov iskaz je bio vrlo štur, neokolnosan i neuvjerljiv. Ono što se ukazuje znakovitim te svakako relevantnim radi ocjene vjerodostojnosti te istinitosti iskaza sudionika ovih događaja, jest da iz provedenih dokaza ne proizlazi da bi upravo optuženik bio taj koji bi pozivao policiju, a što bi bilo itekako i životno i logično pod pretpostavkom istinitosti njegova iskaza prema kojem je upravo on bio žrtva napada na koji nije uzvratio. Osim toga, nesporno su utvrđene oštećenikove ozljede čime je također opovrgnut navod optuženikove obrane da predmetne zgode oštećeniku nije uzvratio udarcima. Pri ocjeni vjerodostojnosti optuženikove obrane sud je posebno imao u vidu nalaz i mišljenje sudsko- medicinskog vještaka u kojem je optuženik okarakteriziran kao izrazito napeta i anksiozna osoba tako da u situacijma frustracije, stresa ili onima koje su nepovoljnog ishoda za njega može doći do izbijanja potisnutog anksioznog naboja i manifestiranja impulzivnih pa i agresivnih postupaka prema okolini. Upravo navedeno je u skladu s oštećenikov verzijom ovog događaja, a u potpunosti je u kontradikciji s optuženikovom obranom da je mirno odreagirao na oštećenikov napad. Imajući sve navedeno u vidu, sud optuženikovu obranu nije prihvatio kao istinitu.
11.3. Ocjena je ovoga suda da je iskaz oštećenika detaljan, okolnosan i uvjerljiv, potkrijepljen utvrđenjima iz pročitanih te pregledanih dokaza ispravom te kao takav prihvaćen u cijelosti, za razliku od optuženika koji je svojim iskazom u potpunosti, no po ocjeni ovoga suda bezuspješno, nastojao diskreditirati i iskaz oštećenikja i nega kao osobu, a sve kako bi ne umanjio, već u potpunosti otklonio svoju kaznenopravnu odgovornost za počinjena kaznena djela.
12. Slijedom iznesene analize dokaza, kako svakoga za sebe, tako i u njihovoj ukupnosti ovaj sud nalazi izvan svake sumnje dokazanim da je optuženi ĐĆ **.**.2023. oko 17,00 sati u [adresa], došao do stana svoje majke KĆ na navedenoj adresi i uporabom fizičke snage nasilno otvorio ulazna vrata te ušao u hodnik stana gdje je ugledao svog nećaka ŠĆ kojem se, u nakani da ga zastraši, obratio riječima "Jesi zvao policiju, jesi zvao policiju, što ti radiš u mom stanu, ubit ću te, nećeš izaći živ iz stana", pri čemu je držao desnu ruku u unutrašnjosti jakne, a kada ga je ŠĆ pokušao smiriti rekavši da nije zvao policiju, nastavio mu govoriti da će ga ubiti i kako neće izaći živ iz stana da bi u jednom trenutku, kada je ŠĆ pokušao izaći iz stana, u nakani da ga tjelesno povrijedi, iz unutrašnjosti jakne izvadio odvijač i s istim krenuo na njega, ubovši ga u predjelu jakne nakon čega je ŠĆ, kako bi se obranio, uhvatio rub odvijača kojom prilikom je između njih došlo do naguravanja, dok je okrivljenik nastavio govoriti: "Ti nejdeš nikam, hoćeš da te ubijem", što je ponovio u više navrata, nakon čega ga je ŠĆ uspio odgurnuti od sebe i pobjeći iz stana, kojom prilikom je zadobio površinsku ozljedu ručnog zgloba i šake, koje povrede su lake naravi, dok je okrivljenik opisanim postupanjem kod ŠĆ izazvao snažan osjećaj straha i uznemirenosti. Sud nalazi da je upravo opisanim postupanjem optuženik ostvario objektivna obilježja inkriminiranih mu kaznenih djela protiv života i tijela-tjelesna ozljeda te protiv osobne slobode-prijetnja. Naprijed opisano ponašanje optuženika u cijelosti ispunjava objektivna obilježja kaznenih djela iz članka 117. stavak 2. i članka 139. stavak 3. KZ/11. Naime, tjelesna ozljeda oštećenika je nesporno utvrđena liječničkim pregledom te je u provedenom postupku utvrđeno da ju je upravo optuženik nanio dok oštećeniku upućene riječi: „Ti nejdeš nikam hoćeš da te ubijem“, a što je ponovio u više navrata te pri čemu je imao odvijač u rukama, već same za sebe predstavljaju izravne prijetnje smrću te dodatno u korelaciji s primjenom odvijača pojačavaju ozbiljnost izgovorenih riječi, a što je sve imalo za posljedicu strah za vlastiti život koji je oštećenik i verbalizirao kroz navode da misli da bi bio gotov da se nije obranio te da se boji za svoj život. Optuženik je i kazneno djelo tjelesne ozljede i kazneno djelo prijetnje počinio s oblikom krivnje izravna namjera, jer je postupao upravo u cilju da ustraši oštećenika, da ga ozlijedi i uznemiri u čemu je i uspio te što je sve rezultiralo oštećenikovom odlukom da ga prijavi policiji, jer iako ga je i ranije napadao, ali bi ga uspio smiriti, no sada je prvi puta krenuo na njega odvijačem zbog čega je u strahu za svoj život, tim više jer je optuženik već osuđen za ubojstvo. U vrijeme počinjenja djela optuženik je bio ubrojiv, ali smanjeno, jer tako proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka psihijatra, unatoč tome on je bio svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a ne postoji ni jedan ispričavajući razlog za njegovo postupanje. Imajući na umu da je oštećenik optuženikov nećak (sestrin sin), ovime je ispunjen element oštećenika kao bliske osobe propisan člankom 117. stavak 2. i člankom 139. stavak 3. KZ/11, a ovo s obzirom na propisani kvalifikatorni element za inkriminirana kaznena djela. Stoga je za utvrditi da su u postupanju optuženika ostvarena osim utvrđenih objektivnih i ona subjektivna obilježja kaznenih djela koja su mu stavljena na teret predmetnom optužnicom.
13. Optuženik je predložio da se u svojstvu svjedoka ispitaju RĆ, DĆ i EĆ koji nisu bili prisutni u vrijeme inkriminiranog događaja, ali imaju određena saznanja o optuženikovim ranijim sukobima s ŠĆ prije 10 godina i o njegovom navodnom napadu na optuženika. Već iz navoda optuženika na koju okolnost predlaže ispitivanje predloženih svjedoka, evidentno je da isti nemaju nikakvih saznanja o inkriminiranom događaju, a imajući na umu provedene dokaze, kao i utvrđenja iz istih koja su prethodno analizirani te dovedeni međusobno u vezu, ocjena je ovoga suda da se ispitivanjem predloženih svjedoka, ne bi utvrdila niti jedna odlučna činjenica pa su stoga odbijeni kao nevažni, a sukladno članku 421. stavak 1. točka 2. ZKP/08.
14. Nakon što je, a po iznijetoj analizi izvedenih dokaza, utvrdio da je optuženik počinio inkriminirana kaznena djela na način kako je to opisano u izreci presude, sud je pristupio odabiru vrste i mjere kazne kojom će se ostvariti svrha kažnjavanja.
14.1. Pri izboru vrste i mjere kazne sud je sukladno članku 47. KZ/11 primijenio opće pravilo o izboru vrste i visine kazne, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, a cijeneći pritom sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imovinske prilike, kao i njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela i odnos prema žrtvi.
14.2. Tako je prilikom odabira vrste i visine kazne sud imao na umu da je optuženik umirovljenik s mirovinom od 650,00 eura mjesečno, bez ikakve imovine, da je razveden, da je sudionik i invalid Domovinskog rata s više odlikovanja. Iznesene okolnosti predstavljaju optuženikove osobne, obiteljske te imovinske prilike koje je sud dužan imati na umu prilikom odmjeravanja kazne, a koje sve prethodno iznesene okolnosti je sud odmjeravajući kaznu optuženiku ocijenio olakotnim. Osim toga, sud je olakotnim cijenio činjenicu da je optuženik, po mišljenju sudskog vještaka, tempore criminis zbog svog načina i stila življenja, strukturu ličnosti i razvoj alkoholne bolesti, određenih psihičkih poteškoća iz kruga početnog psihoorgnskog simptoma, duboko poremećene dinamike obiteljskih međuodnosa i situacionih uvjeta u kojima se nalazio, kao i socijalne komunikacije bio smanjeno ubrojiv, ali ne bitno.
14.3. Prilikom odmjeravanja kazne sud je dužan imati na umu cjelokupan optuženikov život, odnosno kako onaj prije, tako i onaj nakon počinjenja djela. Optuženik je, a prema izvatku iz kaznene evidencije, prije počinjenja djela osuđivan i to za vrlo teška kaznena djela – ubojstvo iz članka 90 KZ/97, prijetnju iz članka 129. stavak 2. KZ/97, prijetnju iz članka 139. stavak 2. KZ/11 i nasilje u obitelji iz članka 179.a. KZ/11, a što ukazuje da život optuženika ni prije počinjenja ovih kaznenih djela nije bio usklađen s normama prihvaćenim u društvu, a izrečene kazne evidentno nisu stvarile svrhu kažnjavanja. Osim toga, optuženiku je iskazana upornost, agresivnost i visok stupanj kriminalne volje prilikom počinjanja ovih kaznenih djela također cijenjen otegotnim kod odmjeravanja kazne.
14.4. Slijedom utvrđenih okolnosti odlučnih za odmjeravanje kazne sud je optuženiku za počinjeno kazneno djelo tjelesne ozljede na temelju članka 117. stavak 2. KZ/11, za koje je zakonom propisana kazna zatvora od 1 do 3 godine, utvrdio kaznu zatvora u trajanju 1 godine, za kazneno djelo prijetnje na temelju članka 139. stavak 3. KZ/11, za koje je propisana kazna od 6 mjeseci do 5 godina, utvrdio kaznu zatvora u trajanju 10 mjeseci te primjenom članka 51. stavak 1. i 2. KZ/11 optuženika osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 1 godine i 6 mjeseca nalazeći da kazna za počinjena kaznena djela izvan svake sumnje mora biti bezuvjetna te da će kao takva ostvariti svrhu kažnjavanja odnosno korektivno utjecati na optuženika da se kloni protupravnog postupanja, no i da se time izrazi društvena osuda zbog počinjenih kaznenih djela te da se jača povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava kao i da se utječe na sve građane da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja.
15. Tijekom predmetnog postupka, a kako je već navedeno, provedeno je psihijatrijsko vještačenje optuženika po vještaku psihijatru dr. med. Željku Mariniću, koji je u svom mišljenju naveo da preporučuje sudu izricanje sigurnosne mjere liječenja od alkohola, jer ukoliko optuženik ne bi bio uključen u isto, postoji značajna vjerojatnost od ponavljanja kaznenih djela pa i težeg stupnja. Međutim, u konkretnom slučaju nisu ostvareni zakonski uvjeti iz članka 69. KZ/11 za njeno izricanje. Naime, sukladno navedenom članku predmetna sigurnosna mjera se može izreći samo ako je počinitelj kazneno djelo počinio pod odlučujućim djelovanjem alkohola. U konkretnom slučaju ta činjenica nije utvrđena, jer je optuženik neposredno nakon počinjenja kaznenih djela odbio ispitivanje prisutnosti alkohola u organizmu, a navedeni vještak je u svom nalazu i mišljenju naveo da je, imajući u vidu liječničke nalaze sačinjene neposredno nakon ovog događaja, optuženik u inkriminirano vrijeme bio trijezan. Činjenicu alkoholiziranosti u vrijeme počinjenja kaznenih djela negira i sam optuženik, a ne spominje ju ni oštećenik. Imajući u vidu navedeno, unatoč preporuci i mišljenju vještaka za izricanjem ove mjere, sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, nisu ispunjeni uvjeti za izricanje sigurnosne mjere liječenja od alkohola, jer nije utvrđeno da je optuženik prilikom počinjanja kaznenih djela bio pod odlučujućim utjecajem alkohola, a što je osnovni preduvjet za izricanje ove sigurnosne mjere.
16. Tijekom predmetnog postupka od oštećenog ŠĆ je uz potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta od 28. prosinca 2023. ser. br. [serijski broj] oduzet jedan odvijač (šarafciger) dužine 19 cm, s gumenom drškom crveno-žute boje duljine 10 cm, a kojim je optuženik, kako je i utvrđeno, počinio kazneno djelo protiv života i tijela, tjelesnom ozljedom, kažnjivo po članku 117. stavku 2. KZ/11. Oštećenik je vezano za ovaj predmet naveo da su se optuženik i on predmetne zgode naguravati te je on u obrani, u strahu za svoj život, bacio optuženika u kuhinju među stol i stolice, pri čemu mu je odvijač ostao u ruci. Bio je u šoku i pobjegao je s odvijačem u rukama na policiju, gdje je odvijač i predao, a što opravdava njegovo ime na potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta kao osobe od koje je privremeno oduzet. Navedeni predmet će se, sukladno članku 79. stavak 6. KZ/1 po pravomoćnosti presude uništiti.
17. Optuženik je, kada ga sud proglasi krivim, sukladno članku 148. stavak 1. ZKP/08, dužan naknaditi troškove kaznenog postupka, osim ako ne postoje uvjeti za oslobođenje od plaćanja troškova u cijelosti ili djelomično, a kako je propisano stavkom 6. istog članka ZKP/08. Imajući na umu imovinske prilike optuženika pobliže utvrđene kod okolnosti odlučnih za odmjeravanje kazne, odnosno da je umirovljenik, s mjesečnom mirovinom u iznosu oko 650,00 eura bez imovine te da živi s u gradskom stanu, to je ocjena ovoga suda da bi obvezivanjem optuženika na plaćanje troškova ovog postupka bila samo dodatno dovedena u pitanje njegova egzistencija pa se zaključuje da su ispunjeni zakonski uvjeti za oslobođenjem optuženika od plaćanja troškova kaznenog postupka, a kako je pobliže naznačeno u izreci.
18. Slijedom svega iznesenog odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 24. listopada 2025.
sudac
Edhem Kapetanović
1 0
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Novom Zagrebu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a odluku o žalbi donosi županijski sud kao sud drugog stupnja.
DNA.:
1. ODO u Novom Zagrebu na broj KO-DO-304/2025
2. Optuženi ĐĆ
3. Oštećeni ŠĆ
4. U spis
