REPUBLIKA HRVATSKA

Poslovni broj: Pp-15520/2025-6

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Stalna služba u Solinu

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Solinu, po sutkinji Petri Dujmović Vranješ, uz sudjelovanje Kristine Ojdanić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog LŠ, zbog prekršaja iz članka 10. stavak 1. točka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24), kažnjivog po članku 22. stavak 1. istog Zakona, povodom optužnog prijedloga Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Solin, klasa: 211-07/25- 5/27786, urbroj: 511-12-32-25-1 od 21. listopada 2025., nakon provedenog žurnog postupka 24. listopada 2025. u izočnosti okrivljenika i ovlaštenog tužitelja, 24. listopada 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

Okrivljeni: VŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin L i majke ŽŠ, rođen **.**.2006. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], SSS, kuhar, nezaposlen, ne prijavljuje se na HZZ, lošijeg imovnog stanja, neoženjen, bez djece, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavan

k r i v  j e

što je 20. listopada 2025. oko 10:00 sati u [adresa], u stanu stambene zgrade, počinio tjelesno i psihičko nasilje u obitelji naspram majke ŽŠ na način da joj je povišenim tonom glasa upućivao riječi: "Ti si poremećena, poludila si!", a nakon čega je ušao u njenu sobu, počeo premetati ladice i govoriti joj da je neuredna, a potom je gurajući ju objema rukama za ramena uslijed čega joj nisu nastupile tjelesne ozljede, izbacio iz stana, zaključao vrata i rekao: "Sad ćeš ti viditi kako je to kad te izbace", a kad je majka ŽŠ pozvala policiju, isti je izašao iz stana pri čemu je majci rekao da je loša i nikakva majka, a navedeno ponašanje je kod njegove majke izazvalo osjećaj uznemirenosti i povredu dostojanstva,

dakle, počinio tjelesno nasilje u obitelji prema svojoj majci,

čime je počinio prekršajno djelo iz članka 10. stavak 1. točka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24), kažnjivo po članku 22. stavak 1. istog Zakona

pa se okrivljeniku na temelju odredbe članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ 70/17, 126/19, 84/21 i 114/22)

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU 300,00 EURA (tristo eura)

Na temelju članka 40. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ 107/07, 39/13, 157/13, 70/17, 118/18, 114/22) okrivljeniku se u izrečenu novčanu kaznu uračunava vrijeme za koje je bio lišen slobode, odnosno vrijeme provedeno u uhićenju od 21. listopada 2025. u 12:40 sati do 21. listopada 2025. u 15:00 sati, kada je pušten na slobodu i to kao 39,82 eura (trideset devet eura i osamdeset dva centa) novčane kazne pa je okrivljenik na ime novčane kazne dužan uplatiti preostali iznos od 260,18 eura (dvjesto šezdeset eura i osamnaest centi).

Na temelju odredbe članka 33. stavak 10. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ 107/07, 39/13, 157/13, 70/17, 118/18, 114/22) okrivljenik je obvezan platiti navedenu novčanu kaznu u roku od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti ove presude u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, a prema priloženoj uplatnici uz prekršajni nalog.

Sukladno odredbi članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ 107/07, 39/13, 157/13, 70/17, 118/18, 114/22) novčana kazna smatrati će se u cjelini plaćenom ukoliko okrivljenik plati dvije trećine iste u roku od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti ove presude.

Na temelju odredbe članka 13. stavak 1. točka 1. i članka 15. sve Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji okrivljeniku se zbog prekršaja iz članka 10. stavak 1. točka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24), kažnjivog po članku 22. stavak 1. istog Zakona

i z r i č e

ZAŠTITNA MJERA OBVEZNOG PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA U TRAJANJU 6 (šest) MJESECI

Na temelju članka 139. stavak 3. i članka 138. stavak 2. točka 3. i stavak 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ 107/07, 39/13, 157/13, 70/17, 118/18, 114/22) okrivljenik je dužan platiti troškove prekršajnog postupka u iznosu 30,00 eura (trideset eura) u roku od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti ove presude. Troškove postupka uplatiti u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, a prema uplatnici priloženoj uz presudu.

Obrazloženje

1. Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Split, podnijela je optužni prijedlog pod gornjim brojem protiv okrivljenika, a zbog prekršaja iz članka 10. stavak 1. točka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivog po članku 22. stavak 2. istog Zakona.

2. Okrivljenik se očitovao da je razumio optužni prijedlog i da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret.

2.1. U svojoj obrani okrivljenik je naveo da je točno da je predmetne prigode bio u stanu stambene zgrade na navedenoj adresi i da može kazati da su se njegova majka ŽŠ i on te prigode posvađali zbog njegove prljave sobe. Točno je i to da je u toj svađi majci ŽŠ upućivao riječi: "Ti si poremećena, poludila si!, a te riječi da je upućivao povišenim tonom glasa. Također da je točno da je ove prigode ušao u majčinu sobu, počeo premetati ladice i govoriti majci da je neuredna, a također je točno i da je potom majku ŽŠ, gurajući ju objema rukama za ramena, izbacio iz stana, zaključao vrata i rekao: "Sad ćeš ti vidit kako je to kad te izbace.“, a također kad je majka pozvala policiju, da je izašao iz stana pri čemu da je majci rekao da je loša i nikakva majka, a on da se uputio kod bake. Inače, ove prigode majka da mu je djelovala uznemireno i povrijeđeno, a on da nije ostao pričekati policiju već je, kao što je već rekao, otišao kod bake da se malo smiri, a da nije niti znao da će policija odmah doći na mjesto događaja. Također je naveo da do ovakvih svađa s majkom dolazi jer on ima problema oko kontrole ljutnje i bijesa te da je spreman taj problem riješit kod psihologa odlaskom na tretmane. Naposljetku je naveo da mu je doista žao zbog ovog događaja, da iskazuje iskreno kajanje zbog istog te da obećava da se ovakvo nešto neće ponoviti. Na poseban upit suda okrivljenik je izjavio da njegova majka predmetne prigode nije zadobila nikakve tjelesne ozljede uslijed ovoga što ju je gurao objema rukama za ramena.

3. Sud je po službenoj dužnosti, a na temelju odredbe članka 121. Prekršajnog zakona, iz spisa predmeta izdvojio službenu zabilješku Policijske postaje Solin od 20. listopada 2025., a s obzirom da ista sadrži izjavu svjedokinje ŽŠ koja nije dana u skladu sa odredbom članka 158. stavak 7. Prekršajnog zakona pa se stoga na istoj ne može temeljiti sudska odluka.

4. U dokazne svrhe ispitana je svjedokinja-žrtva ŽŠ, pročitani su: zapisnik o ispitivanju svjedokinje ŽŠ Policijske postaje Solin od 20. listopada 2025., izvješće o uhićenju Policijske postaje Solin od 21. listopada 2025. Naposljetku je pročitan izvadak iz prekršajne evidencije i registra neplaćenih kazni Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske od 21. listopada 2025. za okrivljenika.

4.1. Svjedokinja-žrtva ŽŠ u svom iskazu je navela da se sjeća predmetnog događaja o kojem ju se pita. Naime, predmetne prigode da se nalazila u stanu stambene zgrade na navedenoj adresi, a gdje da inače žive njezin sin VŠ i ona. Sjeća se da su se VŠ i ona posvađali, a u toj svađi da je bilo povišenih tonova od strane njenog sina LŠ koji da joj je upućivao razne ružne riječi govoreći joj da je poremećena, da nije majka, da je bolesnica, a u jednom trenutku isti da ju je gurajući rukama izbacio iz stana i rekao: "Sad ćeš ti vidit kako je to kad te izbace.“ Sve ove riječi i ponašanje njenog sina kod nje da je izazvalo osjećaj tuge, patnje, povrijeđenosti dostojanstva i uznemirenost. Zbog svega navedenog da je pozvala policiju, a sjeća se da je pri tome bila i uplakana. Ona da nije za to da se njen sin zatvori već moli da se istom pomogne da izađe na pravi put, a smatra da mu je potrebno psihijatrijsko liječenje sa terapijom ili nekakav psihoterapijski suport jer da njen sin u suštini ima dobro srce, ali kad ga uhvati moment agresije da se pretvori u zvijer. Na poseban upit suda navedena svjedokinja je izjavila da ne osjeća strah od svog sina već da osjeća veliku tugu, patnju i uznemirenost zbog toga što je odnos između nje i njezinog sina narušen i da bi ona htjela da se isti popravi.

4.2. Iz označenog izvatka iz prekršajne evidencije i registra neplaćenih kazni Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske razvidno je da okrivljenik do sada nije evidentiran u navedenim evidencijama odnosno da do sada nije prekršajno kažnjavan niti osuđivan.

5. Nije sporno da su okrivljenik i svjedokinja-žrtva ŽŠ sin i majka pa stoga isti u smislu odredbe članka 8. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji predstavljaju osobe na koje se primjenjuje Zakon o zaštiti nasilja u obitelji. Nije sporno da su se okrivljenik i njegova majka ŽŠ predmetne prigode nalazili u stanu stambene zgrade na navedenoj adresi, a nije sporno niti to da su se okrivljenik i majka ŽŠ predmetne prigode posvađali. Nadalje, nije sporno da je okrivljenik povišenim tonom glasa majci ŽŠ predmetne prigode upućivao riječi: "Ti si poremećena, poludila si!", a nije sporno ni da je okrivljenik ušao u sobu svoje majke, počeo premetati ladice i govoriti joj da je neuredna. Također nije sporno da je okrivljenik predmetne prigode svoju majku ŽŠ gurajući ju objema rukama za ramena, izbacio iz stana, zaključao vrata i rekao: "Sad ćeš ti viditi kako je to kad te izbace", a nije sporno niti da je okrivljenik predmetne prigode kad je majka pozvala policiju, izašao iz stana pri čemu je majci rekao da je loša i nikakva majka. Nije sporno da svjedokinji ŽŠ uslijed okrivljenikovog opisanog guranja iste rukama za ramena nisu nastupile tjelesne ozljede. Naposljetku nije sporno da je navedeno ponašanje okrivljenika od predmetne prigode zaista uznemirilo i povrijedilo njegovu majku ŽŠ. Sve navedeno proizlazi iz obrane okrivljenika u kojoj je isti priznao počinjenje predmetnog prekršajnog djela opisujući cijeli događaj. Sud smatra obranu okrivljenika u kojoj priznaje počinjenje predmetnog prekršaja vjerodostojnom jer je njegovo priznanje logično i uvjerljivo te je sasvim sigurno da okrivljenik ne bi priznao počinjenje prekršajnog djela da ga nije ni počinio, a osim toga njegova obrana se u svemu bitnom podudara i sa iskazom svjedokinje-žrtve OŠ čiji je iskaz sud prihvatio ocjenjujući ga uvjerljivim, detaljnim, okolnosnim i istinitim.

6. Slijedom svega iznijetog, sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik 20. listopada 2025. oko 10:00 sati u [adresa], u stanu stambene zgrade, počinio tjelesno i psihičko nasilje u obitelji naspram majke ŽŠ na način da joj je povišenim tonom glasa upućivao riječi: "Ti si poremećena, poludila si!", a nakon čega je ušao u njenu sobu, počeo premetati ladice i govoriti joj da je neuredna, a potom je gurajući ju objema rukama za ramena uslijed čega joj nisu nastupile tjelesne ozljede, izbacio iz stana, zaključao vrata i rekao: "Sad ćeš ti viditi kako je to kad te izbace", a kad je majka ŽŠ pozvala policiju, isti je izašao iz stana pri čemu je majci rekao da je loša i nikakva majka, a navedeno ponašanje je kod njegove majke izazvalo osjećaj uznemirenosti i povredu dostojanstva, a čime je okrivljenik ostvario sva obilježja prekršajnog djela iz članka 10. stavak 1. točka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivog po članku 22. stavak 1. istog Zakona, a zbog čega je proglašena krivim.

7. Sud je u skladu sa utvrđenim činjeničnim stanjem u postupku korigirao činjenični opis predmetnog prekršaja na način kako je to sad navedeno u izreci presude, a čime je činjenični opis djela usklađen sa rezultatima provedenog postupka. Navedenim izmjenama nije povrijeđeno načelo identiteta optužbe i presude jer je u presudi obuhvaćen isti događaj kao i u optužbi, a okrivljeniku se stavlja na teret manja količina neprava od one obuhvaćene označenim optužnim prijedlogom. Nadalje, okrivljeniku se označenim optužnim prijedlogom stavljao na teret prekršaj iz članka 22. stavak 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Međutim, u činjeničnom opisu prekršaja nisu navedene pravomoćne presude kojima je okrivljenik ranije kažnjavan, odnosno osuđivan za prekršaje iz Zakona o zaštiti od nasilja, a iz provedenih dokaza razvidno je da okrivljenik do sada nije uopće prekršajno osuđivan niti kažnjavan pa je stoga sud po službenoj dužnosti u skladu sa odredbom članka 179. stavak 4. Prekršajnog zakona, djelo okrivljenika činjenično opisano u izreci ove presude označio prekršajem iz članka 10. stavak 1. točka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavak 1. istog Zakona. Ovdje je također bitno navesti da je sud u postupku nedvojbeno utvrdio i da je okrivljenik predmetne prigode počinio i psihičko nasilje u obitelji prema svojoj majci (govorio joj navedene riječi koje su kod iste izazvale osjećaj uznemirenosti i povrede dostojanstva) no, sud okrivljenika nije proglasio krivim i za oblik nasilja u obitelji koji je pravno opisan u članku 10. stavak. 1. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a sve iz razloga što bi u tom slučaju sud prekoračio optužbu jer se okrivljeniku označenim optužnim prijedlogom u pravnoj oznaci djela stavljao na teret samo prekršaj iz članka 10. stavak 1. točka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (oblik tjelesnog nasilja). No, međutim, navedene utvrđene okolnosti su uzete u obzir prilikom odlučivanja o prekršajnopravnoj sankciji.

8. Određujući vrstu i mjeru kazne sud je uzeo u obzir sve okolnosti iz članka 36. stavka 2. Prekršajnog zakona te je kao olakotne cijenio okrivljenikovo korektno držanje pred sudom, priznanje predmetnog prekršaja, iskazano žaljenje i kajanje zbog istog kao i spremnost da ubuduće ne čini iste ili slične prekršaje, činjenicu da okrivljenik do sada nije prekršajno osuđivan niti kažnjavan, a što upućuje na to da isti inače nije sklon činjenju prekršaja te da je predmetni događaj izolirani slučaj kršenja propisa od strane okrivljenika, a dok je kao otegotnu cijenio iskazanu količinu nasilja iskazanog prema majci, a koja se sastojala ne samo u tjelesnom već i psihičkom obliku nasilja prema istoj pa je okrivljeniku izrekao novčanu kaznu kao alternativno blažu propisanu kaznu za predmetni prekršaj i to u navedenom iznosu smatrajući da će se upravo tako izrečenom kaznom postići svrha kažnjavanja u smislu generalne i specijalne prevencije. Sukladno odredbi članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrati će se u cjelini plaćenom ukoliko okrivljenik plati dvije trećine iste u roku određenom ovom presudom.

8.1. Analizirajući konkretni slučaj kao i cijelu obiteljsku situaciju okrivljenika te njegovu osobnost i ponašanje tijekom provođenja postupka, a pogotovo postojanje problema kontrole ljutnje i bijesa kod okrivljenika (što nedvojbeno proizlazi iz suglasnih izjava okrivljenika i ispitane svjedokinje ŽŠ) kao i okrivljenikovu iskazanu spremnost za rješavanje navedenog problema te njegovo ukupno emotivno stanje za vrijeme trajanja postupka, sud je mišljenja da kod okrivljenika postoji opasnost da bi mogao ponovno počiniti nasilje u obitelji zbog navedenog problema kontrole bijes i ljutnje pa je stoga primjenom odredbe 13. stavak 1. točka 1. i članka 15. sve Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, okrivljeniku izrekao zaštitnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana u trajanju od šest mjeseci, smatrajući kako će se istom otkloniti okolnosti i ponašanje okrivljenika koje mogu dovesti do počinjenja novih prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

8.2. Sud okrivljeniku nije izrekao predloženu zaštitnu mjeru zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji ocjenjujući kako okolnosti počinjenja predmetnog prekršaja i osobe okrivljenika u konkretnom slučaju ne opravdavaju izricanje iste, a pogotovo s obzirom da okrivljenik do sada nije bio osuđivan niti kažnjavan zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ili drugih prekršaja sa elementima nasilja, a iz iskaza svjedokinje-žrtve ŽŠ proizlazi da navedena svjedokinja ne osjeća strah od okrivljenika. Osim toga sud smatra da će se svrha predložene zaštitne mjere postići već izrečenom zaštitnom mjerom obveznog psihosocijalnog tretmana.

9. Okrivljenik je obvezan naknaditi troškove postupka na temelju članka 138. stavka 2. točke 3. i stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona. Paušalna svota sudu određena je s obzirom na složenost, trajanje postupka i imovno stanje okrivljenika.

Solin, 24. listopada 2025.

Zapisničarka

S u t k i n j a

Kristina Ojdanić

Petra Dujmović Vranješ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu,

Stalna služba u Solinu, Kralja Zvonimira 81, u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti: okrivljeniku, tužitelju, oštećenoj, u spis