Republika Hrvatska
Općinski sud u Varaždinu
Poslovni broj: Pp-619/2025-7
Varaždin, Kapucinski trg 5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji toga suda Vesni Poljan, po nacrtu odluke više sudske savjetnice Hane Strnišćak uz sudjelovanje Valentine Bunić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog LM, branjenog po Predragu Brlečiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Brlečić & Partneri j.t.d., zbog prekršaja iz članka 10. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne Novine" 70/17, 126/19, 84/21, dalje: ZZNO), u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave varaždinske, Policijske postaje Novi Marof klasa: 211-07/22-5/23284, urbroj: 511-14-08-22-1 od 30. kolovoza 2022., nakon završene glavne rasprave 22. listopada 2025. u prisutnosti branitelja okrivljenika, oštećenice i opunomoćenice oštećenice te objavljene presude 24. listopada 2025. bez prisutnosti stranaka
p r e s u d i o j e
Okrivljeni LM, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1986. u [adresa], od oca L i majke Š, rođ. C, s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, prekršajno kažnjavan
k r i v j e
I. što je 29. i 31. svibnja 2022. u obiteljskoj kući u [adresa] počinio nasilje u obitelji na način da je putem poruka na aplikaciji "Viber" vrijeđao pogrdnim riječima: "daj krepaj, daj odjebi" svoju bivšu izvanbračnu suprugu ŠM, rođenu **.**.1991. s prebivalištem u [adresa], s kojom ima zajedničko dijete, a što je kod ŠM prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost,
dakle što je počinio psihičko nasilje u obitelji koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost,
II. čime je postupio protivno članku 10. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i počinio prekršaj iz članka 22. stavak 1. istog zakona, te mu se radi toga na temelju članka 33. stavak 3. i članka 36. Prekršajnog zakona („Narodne novine” 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022.)
III. i z r i č e
novčana kazna u iznosu od 270,00 (dvjesto sedamdeset) eura.
Okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 90 dana po pravomoćnosti ove presude, a po nalogu za nacionalna plaćanja koji je prilog ovoj presudi. U navedenom roku okrivljenik može novčanu kaznu platiti u više mjesečnih obroka.
Okrivljenik se upozorava sukladno članku 152. stavak 3. Prekršajnog zakona da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 izrečene kazne smatrati će se da je izrečena novčana kazna u cjelini plaćena. Ukoliko okrivljenik u tom roku izrečenu novčanu kaznu ne plati, ista će se temeljem članka 34. Prekršajnog zakona naplatiti prisilno.
IV. Trošak postupka za odmjeren je u iznosu od 300,00 (tristo) eura, a odnosi se na paušalni trošak postupka koji se temelji se na članku 138. stavak 3. u vezi članka 139. stavak 3. Prekršajnog zakona i Rješenju o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka ("Narodne Novine" 18/13) te ga je dužan nadoknaditi okrivljenik u istom roku kao i novčanu kaznu od dana pravomoćnosti ove odluke, pod prijetnjom prisilne naplate, a po nalogu za nacionalna plaćanja koji je prilog ovoj presudi.
V. U cijelosti se odbija oštećena ŠM, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], zastupana po opunomoćenici Maji Kauzler – Geček, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Porobija & Špoljarić d.o.o. sa zahtjevom za naknadu troškova zastupanja u ukupnom iznosu od 687,50 eura (šesto osamdeset sedam eura i pedeset centi).
Obrazloženje
1. Policijska uprava varaždinska podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude. U ovom predmetu je 14. prosinca 2023. donesena prvostupanjska presuda broj Pp-2364/2022-16, a koja je ukinuta Rješenjem Visokog prekršajnog suda RH broj Ppž-1723/2024 od 29. siječnja 2025. zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 2. u vezi s člankom 85. stavak 2. Prekršajnog zakona. Prvostupanjskom sudu je naloženo da omogući okrivljeniku da se očituje o svim činjenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist te da u ponovnom suđenju otkloni navedenu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, da provede sve već provedene dokaze kao i po potrebi druge raspoložive dokaze.
2. U ponovljenom postupku, a očitujući se o optužbi, okrivljenik je izjavio da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret.
3. U dokaznom postupku sud je pročitao Izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji (list 6-8 spisa), preslike Viber poruka između okrivljenika i oštećene ŠM na listovima 30-35 spisa i 51-53 spisa, obiteljska anamneza Hrvatskog zavoda za socijalni rad od 12. srpnja 2023. (list 41-43 spisa), presuda Općinskog suda u Varaždinu broj P Ob-147/18 od 7. veljače 2018. s klauzulom pravomoćnosti (list 55-60 spisa), Zapisnik o pripremnom ročištu kod Općinskog suda u Varaždinu u predmetu broj P Ob-169/2019-18 od 30. listopada 2019. (list 61-62 spisa) i Potvrda Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije od 13. kolovoza 2025. (list 99-100 spisa), ispitao je svjedokinju – žrtvu nasilja ŠM, dok je okrivljenik svoju obranu iznio pisanim putem.
4. Iznoseći svoju obranu okrivljenik je u bitnome naveo da je sa ŠM bio u izvanbračnoj zajednici u kojoj je rođeno jedno zajedničko dijete – mlt. I ima sedam godina i upisao je prvi razred osnovne škole. Od kada okrivljenik i ŠM ne žive zajedno, kako to tvrdi okrivljenik, ona opstruira susrete i viđenja sa zajedničkim mlt. djetetom, a na koje susrete i viđenja okrivljenik ima zakonsko pravo. Pojašnjava da je pravomoćnom i ovršnom presudom ovog suda P Ob-147/18-6 od 7. veljače 2019. uređeno da će mlt. CM živjeti s majkom ŠM, a da će se osobni odnosi oca i sina odvijati svaki utorak, četvrtak i nedjelju u periodu od 16,00 do 19,00 sati. Nadalje navodi da je s ŠM **.**.2019. sklopio sudsku nagodbu kojom su oboje suglasno promijenili naprijed navedenu sudsku presudu te na drugačiji način uredili viđanje mlt. I s ocem. Iako je nesporna sklopljena sudska nagodba okrivljenik navodi da ŠM uporno i opetovano sprječava viđanje okrivljenika s njegovim sinom jer kada okrivljenik želi ostvariti svoje pravo viđanja i druženja s djetetom ŠM na sve moguće načine pokušava to odgoditi, a kao najčešći izgovor koristi da je mlt. I bolestan, kao i da dijete ide na rođendan kod prijatelja. Iznosi kako s ŠM nije u dobrim odnosima iz navedenih razloga te vrlo teško postiže s njom dogovor glede djeteta. Iskazuje kako mu ŠM učestalo prijeti da će ga prijaviti te to doista i čini brojnim prijavama raznim institucijama u RH. Navodi da mu ŠM ne dopušta da vidi mlt. I kao ni da ga nazove preko Vibera zbog čega je iznimno tužan, jadan i bespomoćan jer doista želi provoditi vrijeme sa svojim sinom i nadograđivati odnos s njim no to se dogodilo u afektu, a nakon što mu je ŠM prijetila da će ga prijaviti. Okrivljenik se iskreno kaje i ispričava za ružne riječi upućene ŠM, no u konkretnoj situaciji jednostavno nije znao kako više podnositi konstantno maltretiranje i nedopuštanje kontakata sa zajedničkim djetetom. Iskazao je da je inače strpljiv te da ovo nije njegov neoubičajen model ponašanja, ovdje se radi o specifičnoj situaciji u kojoj je okrivljenik zbog nemoći jednostavno izgubio kontrolu nad samim sobom te je bio neubrojiv, a sve zbog toga jer mu ŠM već sedam godina ne dopušta da viđa zajedničko dijete na koje ima jednako pravo koliko i ona te je tu situaciju ŠM iskoristila na način da ga je odmah prijavila iako je sigurno svjesna da je ona kriva za nastanak te situacije. Sasvim je sigurno da bi se i ona tako osjećala da je u njegovim cipelama i da on njoj već sedam godina ne dopušta da vidi svoje dijete. Nadalje u svojoj obrani okrivljenik citira članak 26. Prekršajnog zakona te pojašnjava da privremena duševna poremećenost stanje koje se može definirati kao privremeni poremećaj osnovnih psihičkih funkcija uključujući svijest, orijentaciju i shvaćanje koji dovodi do nesposobnosti shvaćanja i upravljanja vlastitim postupcima u trenutku počinjenja djela (tempore criminis). U konkretnom slučaju okrivljenik je zbog konstantnog stresa pod kojim se nalazi ne znajući u kojem trenutku će moći vidjeti svoje dijete te hoće li ga ŠM prijaviti kojoj instituciji RH (a kako to često i čini) reagirao na način na koji nikada ne bi reagirao te se iskreno kaje zbog toga. Slijedom svega navedenog predlaže da ga se oslobodi od krivnje odnosno da ga se blaže kazni.
5. Na temelju provedenog dokaznog postupka sud utvrđuje da je okrivljeni LM počinio djelo za koje se optužuje na način opisan u izreci presude. Sud je takvo činjenično stanje utvrdio na temelju iskaza svjedokinje ŠM koja je u ponovljenom postupku navela da ostaje kod iskaza kojeg je dala na raspravi od 6. listopada 2023. U ranijem je iskazu imenovana svjedokinja u bitnome iskazala da joj je 29. i 31. svibnja 2022. okrivljenik putem aplikacije "Viber" poslao prijeteće i uvredljive poruke te da ju je najviše pogodilo to što joj je u njima napisao "da krepa". Opisala je da inače nema nikakav dogovor sa okrivljenikom glede djeteta jer s njim komunikacija nije moguća te da joj on učestalo šalje uvredljive poruke što ju uznemiruje i stvara joj stres. Takav je iskaz svjedokinje u suglasju sa materijalnom dokumentacijom u spisu, napose preslikom Viber poruka za inkriminirane dane u kojima je okrivljenik napisao ošt. ŠM poruke sadržaja "daj odjebi, daj krepaj". Iz sadržaja obrane okrivljenika razvidno je da okrivljenik djelo ne poriče, no iskazuje da je te ružne riječi uputio ŠM iz razloga što sa istom ima narušene odnose, komunikaciju s ŠM sve u svezi dogovora oko viđanja njihovog zajedničkog mlt. djeteta CM, a kojeg mu ŠM brani viđati, kako je to određeno sudskom nagodbom. Opisao je da je te riječi ŠM uputio u afektu te se brani neubrojivošću. Ocjenjujući iskaz ispitane svjedokinje ŠM sud je isti prihvatio kao vjerodostojan, potpun i uvjerljiv jer je svjedokinja detaljno iskazivala o inkriminiranom događaju, sjećala se odlučnih činjenica, a njen je iskaz u suglasju s ostalim dokazima u spisu predmeta, napose preslikom "Viber" poruka između nje i okrivljenika inkriminiranih dana.
6. Okrivljenik se brani kao što je naprijed iznijeto da je pogrdne riječi oštećenoj ŠM izrekao u afektu i u tom smislu ističe prigovor da je bio neubrojiv. Članak 26. stavak 2. Prekršajnog zakona propisuje da je neubrojiva osoba koja u vrijeme ostvarenja propisanih obilježja prekršaja nije bila u mogućnosti shvatiti značenje svojeg postupanja ili nije mogla vladati svojom voljom zbog duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti, nedovoljnog duševnog razvitka ili druge teže duševne smetnje. Prigovor obrane nije osnovan. Naime, iz obrane okrivljenika i iskaza oštećene ŠM, kao i sveukupne materijalne dokumentacije u spisu predmeta, napose preslike Viber poruka između okrivljenika i oštećene, presude Općinskog suda u Varaždinu broj P Ob-147/18-6 od 7. veljače 2015. i Izvješće o socio-ekonomski prilikama okrivljenika od 12. srpnja 2023. proizlazi kako su međusobni odnosi između okrivljenika i oštećene narušeni, a osobito u pogledu dogovora oko ostvarivanja zajedničke roditeljske skrbi nad mlt. IM. Prema definiciji "afekt" označava naglo kratkotrajno i burno emocionalno stanje te uzimajući u obzir članak 26. Prekršajnog zakona gdje je propisano da do neubrojivosti dolazi zbog duševnih bolesti, privremene duševne poremećenosti, nedovoljnog duševnog razvitka ili neke druge teže duševne smetnje sud utvrđuje da okrivljenik kada je izgovorio pogrdne riječi oštećenoj ŠM nije bio neubrojiv pa niti znatno smanjeno ubrojiv, a to je razvidno i iz samog sadržaja Viber poruka koje je uputio oštećenici inkriminiranih dana.
7. Članak 8. stavak 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje da se navedeni zakon primjenjuje i na osobe koje imaju zajedničko dijete. Članak 10. stavak 1. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje da je nasilje u obitelji psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost. Slijedom toga, nasilje u obitelj čini onaj tko prema svojem srodniku, počini neki oblik nasilja. Da bi bilo ostvareno biće prekršaja psihičkog nasilja ponašanje osobe mora kod žrtve prouzročiti uznemirenost i povredu dostojanstva. U konkretnom slučaju okrivljenik je svojim radnjama nedvojbeno prouzročio uznemirenost kod oštećene ŠM jer je u iskazu danom pred sudom navela je kako ju je najviše pogodilo to što joj je okrivljeni LM u predmetnim porukama "da krepa", dok iz samih poruka koje sadrže pogrdne i neprimjerene riječi, a koje joj je okrivljenik uputio sud zaključuje da iste izvjesno kod osobe izazivaju povredu dostojanstva i uznemirenost, osobito jer su upućene od osobe s kojom ima zajedničko maloljetno dijete. Okrivljenik i oštećena ŠM su osobe koje imaju zajedničko maloljetno dijete koja činjenica je utvrđena na temelju iskaza svjedokinje ŠM. Stoga je okrivljenik svojim radnjama ostvario biće prekršaja iz članka 10. stavak 1. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji u odnosu na ŠM, zbog čega ga je valjalo proglasiti krivim.
8. Optužni prijedlog je izmijenjen na način da je iz činjeničnog opisa istog sud ispustio navode gdje se okrivljenik optužuje da bi inkriminiranih dana putem poruka Viber vrijeđao izvanbračnu suprugu ŠM riječima: "odjebi, smeće pokvareno, smrdiš koliko si pokvarena", sve na temelju rezultata dokaznog postupka. Naime, kao što je to razvidno iz preslika Viber poruka okrivljenik je oštećenoj u inkriminirane dane uputio poruke sadržaja "daj krepaj i daj odjebi", a oštećena ŠM u svom ranijem iskazu opisuje da joj je okrivljenik u porukama često govorio "odjebi, smeće pokvareno", no nije iskazala da je to bilo upravo u dane kako se to okrivljenik okrivljuje u činjeničnom opisu optužnog prijedloga. Takvom intervencijom sud nije prekoračio granice optužbe jer je samo specificirao radnje okrivljenika sukladno rezultatima dokaznog postupka, a pritom djelo nije prekvalificirano na teže. Stoga je sud okrivljenika osudio samo za točno utvrđene riječi koje je okrivljenik izrekao oštećenoj ŠM kritične zgode.
9. Slijedom svega iznijetog, na temelju članka 179. stavak 5. Prekršajnog zakona, savjesno cijeneći svaki dokaz pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima te na temelju ocjene ukupnosti dokaznog postupka sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljeni LM kriv za prekršaj koji mu se stavlja na teret.
10. Kažnjivi članak 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje da će se tko počini nasilje u obitelji kazniti novčanom kaznom od najmanje 260,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju do 90 dana. Pri odmjeravanju kazne sud je vodio računa o vrsti i težini prekršaja te o činjenici da je okrivljenik prema Potvrdi Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije od 13. kolovoza 2025. osuđivan za istovrsne prekršaje. Vodeći računa o zabrani reformatio in peius sukladno članku 216. stavak 4. Prekršajnog zakona sud je okrivljeniku u ponovljenom postupku za počinjeni prekršaj izrekao jednaku novčanu kaznu. Izrečenom će se novčanom kaznom u zakonom propisanim granicama sukladno članku 33. stavak 3. Prekršajnog zakona ostvariti svrha kažnjavanja u općem i posebnom smislu, na način da će ova vrsta sankcije izraziti društvenu osudu zbog počinjenog djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na počinitelja i ostale da ne čine prekršajna djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja prekršajnih djela i o pravednosti kažnjavanja. Ujedno iz istih razloga okrivljeniku nije izrečena zaštitna mjera obaveznog psihosocijalnog tretmana.
11. Odluka o trošku postupka temelji se na članku 139. stavak 3. u svezi s člankom 138. stavak 2. točka 2., 3. i 6. Prekršajnog zakona u svezi s odredbama Pravilnika o naknadi troškova u prekršajnom postupku ("Narodne novine" 123/2015., dalje: Pravilnik). Okrivljenik je dužan nadoknaditi paušalni trošak ovog postupka u iznosu od 300,00 eura koji je odmjeren na temelju trajanja i složenosti postupka u kojem je održano šest rasprava i dva ročišta za objavu presude. Navedeni trošak dužan je nadoknaditi okrivljenik jer je presudom proglašen krivim te je trošak svojim prekršajem prouzročio. Oštećena ŠM je po opunomoćenici podnijela zahtjev za naknadom troškova u kojem potražuje nagradu za zastupanje po opunomoćeniku u ukupnom iznosu od 687,50 eura. Postavljeni zahtjev za nadoknadom troškova oštećenice nije osnovan. Naime, članak 138. stavak 2. točka 5. Prekršajnog zakona propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju nužne izdatke oštećenika i oštećenika tužitelja te njihovih zakonskih zastupnika i njihovih opunomoćenika. Iz navedene odredbe slijedi da oštećenik u prekršajnom postupku ima pravo na troškove koje je imao u vezi vođenja postupka, ali samo na nužne troškove koje je osobno imao kao i nužne izdatke njegova opunomoćenika u postupku. Nužni izdaci obuhvaćaju naknadu putnih troškova, dnevnice i izgubljenu plaću odnosno zaradu oštećenika i njegova opunomoćenika, ali ne i trošak zastupanja i nagradu za zastupanje opunomoćenika. U tom smislu oštećenica nema pravo na naknadu za nagradu za zastupanje po opunomoćeniku.
12. Slijedom svega iznijetog, odlučeno je kao u izreci presude.
U Varaždinu 24. listopada 2025.
Zapisničarka
Sutkinja
Valentina Bunić, v.r.
Vesna Poljan, v.r.
Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica
Hana Strnišćak
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude okrivljenik, ovlašteni tužitelj i oštećenica mogu izjaviti žalbu u roku od 8 dana po primitku presude Visokom prekršajnom sudu RH u Zagrebu. Žalba se podnosi u dva istovjetna primjerka pismeno putem ovog suda. Na temelju članka 192. stavak 4. Prekršajnog zakona oštećenica može pobijati presudu samo zbog odluke o troškovima prekršajnog postupka.
Dostavna naredba:
Presudu dostaviti:
1. okrivljeniku, LM, [adresa]
2. branitelju, Predrag Brlečić, odvjetnik iz Odvjetničkog ureda "Brlečić i Partneri" j.t.d. Varaždin, Optujska 25/1
3. tužitelju, PU varaždinska, Policijska postaja Novi Marof, Franjevačka 1, odmah i po pravomoćnosti
4. žrtvi nasilja, ŠM, [adresa] 36, odmah i po pravomoćnosti
5. punomoćnici oštećene Maja Kauzler-Geček, odvjetnica iz Odvjetničkog ureda "Porobija & Špoljarić" Varaždin, Kolodvorska 12, odmah i po pravomoćnosti
6. Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Novi Marof, Miroslava Krleže 4, po pravomoćnosti