Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava Fašizma 7

Poslovni broj: P-384/2023-70

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Danijeli Mandekić Lerga, u pravnoj stvari tužitelja Općina Kostrena, Sv. Lucije 37, OIB 32131316182, zastupana po punomoćniku Goranu Marjanoviću, odvj. iz Rijeke, protiv tuženika 1. MD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Danijelu Juriću, odvj. iz Rijeke, 2. ČD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 3. JD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 4. ED iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 5. GD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 6. AD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 7. VD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Nikoli Sabljaru, odvj. iz Rijeke, radi brisovne tužbe, nakon održane glavne rasprave 26. rujna 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja, zz tužitelja, punomoćnika 1-tuženika, 5-tuženika, 6-tuženika, pun. 7-tuženika, a u odsutnosti uredno pozvanih tuženika 2-4, zaključene temeljem odredbe čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku (dalje ZPP), objavivši 24. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Ispravlja se upis prava vlasništva tuženika na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], na način da se briše upisano pravo vlasništva tuženika i to: SD u 12/100 dijela, ĐD u 2/100 dijela, JD u 1/100 dijela, ED u 1/100 dijela, GD u 2/100 dijela, AD u 3/100 dijela i VD u 3/100 dijela, i istovremeno upisuje pravo vlasništva tužitelja Općine Kostrena.

II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Rijeci da po pravomoćnosti ove presude, na nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] izvrši ispravak upisanog prava vlasništva na način da briše upisano pravo vlasništva tuženika 1 SD, tuženika 2 ĐD, tuženika 3 JD, tuženika 4 ED , tuženika 5 GD , tuženika 6 AD i tuženika 7 VD i istovremeno upiše pravo vlasništva tužitelja Općine Kostrena.

III. Nalaže se tuženicima 1 SD, tuženiku 3 JD, tuženiku 4 ED , tuženiku 5 KD , tuženiku 6 AD i tuženiku 7 VD nadoknaditi tužitelju Općini Kostrena parnični trošak u iznosu od 4.214,00 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom počevši od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizišla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se tužitelj u preostalom dijelu zahtjeva za nadoknadu parničnog troška kao neosnovanim.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 29. prosinca 2011. navodi da navodi da je u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga temeljem odluke Ministarstva pravosuđa donijeta odluka o otvaranju zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] – Lucija, te da je tom odlukom otvoren i ispravni postupak. U postupku sastavljanja zemljišnoknjižnih uložaka da je, dana 9. travnja 2008. nastao novi zemljišnoknjižni uložak zk.ul. br. 2302 k.o. [adresa]

– Sveta Lucija za novoformiranu kč. br. [katastarska čestica], ukupne površine 697 m2, a kao suvlasnici da su utvrđeni Općina Kostrena i tuženi u različitim suvlasničkim omjerima. Novoformirana čestica da predstavlja prijašnju kč. br. [katastarska čestica]. Dana 9. travnja 2008. na raspravnom zapisniku u predmetu pod posl.br. Z-5516/99/2302 tužitelj da je istakao prigovor u kojem navodi da je u posjedu predmetne nekretnine, te da su prijašnji vlasnici dio kč. br. [katastarska čestica] predali u posjed tadašnjem ribolovnom društvu, odnosno tadašnjoj Općini Rijeka, slijedom čega da je u cijelosti stekao novoformiranu kč. br. [katastarska čestica] u vlasništvo. Osim navedenog, na predmetnoj nekretnini da se nalazi objekt koji da je kasnije nadograđen, a s obzirom na ulaganja upisani suvlasnički omjeri tuženika da ne odgovaraju stvarnom stanju, odnosno zemljišnoknjižno stanje da nije usklađeno sa stvarnim stanjem. Također tužitelj navodi da je u posjedu predmetne nekretnine preko 40 godina, da je riječ o izgrađenom zemljištu prije 15. veljače1968. na kojem se nalazi Športsko – ribolovno društvo Kostrena, te da je cjelokupna nekretnina oduvijek služila općoj uporabi. Rješenjem pod posl.br Z-5900/08 od 7. studeni 2011 da je odbijen prigovor tužitelja i upućen na pokretanje parnice, slijedom čega da u zakonskom roku ustaje tužbom za ispravak. Smatra da je vlasnik cjelokupne novoformirane čestice između ostalog i pozivom na odredbu čl. 54. st. 1. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, a kojim da je propisano da se ne vraćaju u posjed vlasništvo i imovina pravnih osoba, između ostalih i športa i drugih javnih djelatnosti, a koje da postaju vlasništvo tih pravnih osoba. Tužitelj da je isključivi i stvarni zemljišnoknjižni vlasnik kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ukupne površine 697 m2 k. o. [katastarska općina] – Lucija, dok da je upis ostalih suvlasnika samo formalne naravi, pa je slijedom navedenog predložio sudu donošenje presude na utvrđenje vlasništva nekretnine uz ovlaštenje da po pravomoćnosti presude izvrši prijenos prava vlasništva sa imena tuženih na svoje ime i u svoju korist, uz naknadu parničnog troška. Ističe da je vlasništvo Općine Kostrena na predmetnoj nekretnini, osim dosjelošću, stečeno i temeljem odredbi čl. 88. Zakona o športu (NN 60/92, 25/93) u skladu s kojim je odredbama dana 17. lipnja 1993. Općina Kostrena donijela Odluku o preuzimanju u vlasništvo Općine Kostrena športskih objekata od značenja za razvoj športa u Općini Kostrena, Klasa: 021-05/93-87/08, a u kojoj se odluci pod t.4. navodi „Dom u lučici [adresa], Ribari“ Tijekom postupka tvrdi i kako Zajednica tehničke kulture u svom dopisu upućenom odsjeku za imovinskopravne poslove Grada Rijeke ističe da su nekretnine još 1997. predane temeljem Zakona o športu Općini Kostrena, a iz čl. 45. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o športu, športski objekti i druge nekretnine u društvenom vlasništvu na kojima pravo korištenja imaju športske organizacije, udruge ili pravne osobe osnovane radi upravljanja športskim objektima da prelaze u vlasništvo gradova ili općina na čijem se području nalaze. Iz čl. 46. toga Zakona da proizlazi kako su dodani čl. iza čl. 88. Zakona o športu koji govore o tome da općinsko vijeće u roku od 90 dana mora donijeti akt o preuzimanju športskih objekata u vlasništvo jedinice lokalne uprave. Stoga da je i donesena odluka o preuzimanju vlasništva športskih objekata i drugih nekretnina na području Općine Kostrena te je u čl. 1. navedeno športsko ribolovno društvo Kostrena. Iz navedenog da je razvidno da je vlasništvo Općine Kostrena na predmetnoj nekretnini, osim dosjelošću, stečeno i temeljem odredbi čl. 88. Zakona o športu (NN 60/92, 25/93) u skladu s kojim je odredbama dana 17. lipnja 1993. Općina Kostrena donijela Odluku o preuzimanju u vlasništvo Općine [adresa] športskih objekata od značenja za razvoj športa u Općini Kostrena, Klasa: 021-05/93-87/08, a u kojoj se odluci pod t.4. navodi „Dom u lučici [adresa]. Predlaže usvajanje tužbe i tužbenog zahtjeva.

2. U odgovoru na tužbu tuženik 1 osporava tužbu i tužbeni zahtjev jer da nije razvidna pravna osnova tužbenog zahtjeva, iako da bi se moglo razabrati kako tužitelj smatra da je pravo vlasništva stekao dosjelošću. Osporava da bi tužitelj bio samostalni posjednik predmetne nekretnine, te da je njegov posjed imao zakonom određenu kakvoću i da je trajao zakonom određeno vrijeme, posebno stoga što da je tužitelj jedinica lokalne uprave i samouprave, pa da nije jasno na koji način je kroz rok dosjelosti vršio samostalan posjed na predmetnoj nekretnini. Istakla je kako je neosnovano pozivanje tužitelja na odredbe čl. 54. st. 1. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine jer da se ta odredba ne primjenjuje na konkretni slučaj.

3. U odgovoru na tužbu 3- tuženik JD i 4- tužena ED protive se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Istakli su da tužitelj pogrešno tvrdi da novoformirana kč. br. [katastarska čestica] predstavlja staru kč. br. [katastarska čestica], a koja čestica da ne postoji već da novoformiranu kč. br. [katastarska čestica] predstavlja prijašnja kč. br. [katastarska čestica] i prijašnja kč. br. [katastarska čestica], te dio kč. br. [katastarska čestica], a što da proizlazi iz zk. ul. [broj ZK uloška] iz kojeg da slijedi da su prijašnje kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] predmet postupka koji se vodi sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. Navedeno da proizlazi iz Nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka Denisa Jurkovića koji da je još 2005. izrađen za potrebe postupka povrata koji se vodi kod Ureda državne uprave u PGŽ, a što da je poznato i tužitelju obzirom da isti u tom upravnom postupku sudjeluje. Nema dokaza o tome da je predmetna nekretnina predana tužitelju u posjed, kao niti da su građevine koje se nalaze na kč. br. [katastarska čestica] izgrađene prije 15. veljače.1968. U odnosu na građevine koje se nalaze na kč. br. [katastarska čestica] da proizlazi da je upis istih izvršen tek 1996. Kako nisu ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, i da se ne radi o sportskim objektima, predložili su sudu odbijanje tužbe i tužbenog zahtjeva u cijelosti.

4. U odgovoru na tužbu 5- tuženik GD osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, te da se pridružuje navodima iz odgovora na tužbu 3 i 4- tuženika.

5. U odgovoru na tužbu 6- tuženik AD osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Tužba da je podnijeta izvan propisanog roka iz čl. 195. Zakona o zemljišnim knjigama. Tužitelj da nije dostavio isprave iz kojih proizlazi da ima valjani pravni naslov za stjecanje prava vlasništva na njegovom suvlasničkom udjelu na toj nekretnini. Nikada niti on, niti njegovi pravni prednici nisu dozvolili tužitelju, odnosno njegovim pravnim prednicima stjecanje prava vlasništva na dijelu predmetne nekretnine, a pukim korištenjem tuđe nekretnine da se ne može steći pravo vlasništva. Stoga je predložio sudu odbijanje tužbe i tužbenog zahtjeva u cijelosti.

6. Podneskom od 13. ožujka 2015. tužitelj je uredio tužbu na način pobliže opisano kao u točki I. izreke ove presude.

7. Rješenjem od 16. travnja 2015. sud je dopustio preinaku tužbenog zahtjeva. iz razloga što navedeno smatra svrsishodnim za konačno rješenje spora među strankama u smislu odredbe čl. 190. st. 2. ZPP-a. Ovo iako se tuženik-6 usprotivio preinaci tužbe jer da tužitelj nije dokazao da su se ostvarili uvjeti iz Zakona o zemljišnim knjigama za ispravak zemljišnoknjižnog upisa, a za tako preinačeni tužbeni zahtjev da je protekao trogodišnji rok za podnošenje tužbe.

8. Tuženik 7 predlaže odbacivanje tužbe kao nepravodobne jer da je tužitelj prekludiran na isticanje preinačenog tužbenog zahtjeva temeljem odredbe čl. 197. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama.

9. Radi utvrđenja činjeničnog stanja sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju priležeću spisu, predmet posl. br. Z-5516/1999/2302 i br. Z-5910/08, očevid na licu mjesta, nalaz i mišljenje vještaka mjerničke struke, dopunu nalaza i mišljenja, pisano očitovanje vještaka, saslušanje svjedoka MDK (MDK ) RD, zz. tužitelja i ŽD, Odluku o preuzimanju u vlasništvo Općine Kostrena športskih objekata od značenja za razvoj športa u Općini Kostrena, povijesni zk izvadak.

10. Rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici, posl. br. Gž Zk-323/2016-2 od 3. listopada 2018 ukinuta je presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-4901/11 od 27. srpnja 2016. i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

11. Ovo jer da kada je prvostupanjski sud utvrdio da je na dijelu stare kč. br. [katastarska čestica] sagrađen dio zgrade koju kroz cijelo vrijeme nesmetano koristi i održava tužitelj, da za sada nije jasna niti prihvatljiva ocjena prvostupanjskoga suda da tužitelj u ovom postupku nije dokazao da je vlasništvo (dijela) nekretnine kč. br. [katastarska čestica] u vlasništvu tužitelja, odnosno sada cijelu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], stekao građenjem. Osim toga, prvostupanjski sud da ne navodi dovoljno jasne i prihvatljive razloge zbog kojih nije prihvatio tvrdnju tužitelja da su prednici tuženika darovali zemljište za gradnju predmetnog objekta, a također u tom dijelu ne cijeni niti iskaze stranaka i svjedoka saslušanih na te okolnosti. U tom dijelu da nedostaju i razlozi koji se tiču faktičnog posjeda spornog dijela predmetne nekretnine (ranije oznake 2766/1) i kakvo je stanje te nekretnine bilo u naravi. Također da je ostalo nejasno na kojem dijelu nekretnine je izgrađen plato sa cisternom (šternom) i spomenik kojega je 1973. godine postavilo ŠRD Kostrena – na dijelu nekretnine ranije oznake 2766/1 u suvlasništvu tuženika ili na nekretninama ranije oznake kč. br. [katastarska čestica], koje da su bile upisane kao vlasništvo tužitelja jer sve te okolnosti, s ostalim utvrđenim činjenicama, također mogu ukazivati na stanje faktičnog posjeda spornog dijela nekretnine koji je sada u sastavu sporne kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka da ističe i činjenice koje se tiču stjecanja prava vlasništva na dijelu nekretnine kč. br. [katastarska čestica] dosjelošću. Međutim, pobijana presuda da uopće ne sadrži jasne i valjane razloge na temelju kojih bi se mogao ispitati zaključak prvostupanjskoga suda o neosnovanosti tužbenog zahtjeva po toj činjeničnoj i pravnoj osnovi. Stoga da za sada da nisu jasni niti prihvatljivi razlozi koje prvostupanjski sud navodi u vezi s utvrđenjem činjenica relevantnih za ocjenu radi li se u konkretnom slučaju o upisu kojega bi trebalo ispraviti iz razloga što je tužitelj stekao vlasništvo cijele predmetne nekretnine, kako to tvrdi tužitelj, odnosno ima li tužitelj valjanu pravnu osnovu za stjecanje toga prava.

12. U ponovnom postupku prvostupanjski sud da ima ocijenit koji značaj ima činjenica da je na predmetnoj nekretnini sagrađena zgrada, utvrditi tko je zgradu sagradio, odnosno nadogradio i dogradio te kada su ti radovi završeni, o čemu ovisi primjena pravnih pravila iz paragrafa 417. do 419. Austrijskog općeg građanskog zakonika (čl. 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941.,''Narodne novine'', broj 73/91) ili odredaba čl. 24. do 26. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, 9/92 i 77/92), ako je gradnja izvršena u vrijeme važenja toga Zakona, raspravit će i ocijeniti činjenice koje se tiču faktičnog posjedovanja spornog dijela nekretnine, koji je ušao u sastav novoformirane kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te će, po potrebi, izvesti i druge dokaze koje eventualno predlože parnične stranke. Nakon toga prvostupanjski će sud novom odlukom, koju će valjano obrazložiti, ponovno odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva.

13. Ocjenom izvedenih dokaza, ovaj sud nalazi da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

14. Predmet spora predstavlja tužba za ispravak iz odredbe čl. 197. Zakona o zemljišnim knjigama ( NN 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, dalje ZZK), a radi ispravka upisa u zemljišnim knjigama jer zemljišnoknjižni sud u postupku osnivanja zemljišne knjige za katastarsku općinu [katastarska općina]-Lucija u ispravnom postupku nije usvojio prigovor tužitelja u pogledu vlasništva nad novoformiranom kč. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- Sveta Lucija za koju tužitelj tvrdi da mu pripada u cijelosti, kao i zahtjev da se naloži zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Rijeci da po pravomoćnosti ove presude, na nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] izvrši ispravak upisanog prava vlasništva na način da briše upisano pravo vlasništva tuženika i istovremeno upiše pravo vlasništva tužitelj Općine Kostrena.

15. Nije u postupku sporno da

- nekretnina nove izmjere kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odgovara cijeloj nekretnini stare oznake kč. br. [katastarska čestica] Zgrada-dio i dvorište površine 249 m2 i dijelu stare kč. br. [katastarska čestica] Deset gospodarskih zgrada i brodogradilište, koje su do preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] i provedbe spornog upisa bile upisane kao društveno vlasništvo, na korištenju Općinskog vijeća Narodne tehnike Rijeka, kao i dijelu stare kč. br. [katastarska čestica] Zgrada-dio i dvorište, upisane kao suvlasništvo tuženika 1 do 7,

- da je na spornom dijelu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sagrađen dio zgrade koja je u posjedu tužitelja te cisterna-šterna, koja je izgrađena još 1935.,

- da je navedena zgrada evidentirana na dvije zemljišne čestice i to dijelom na kč. br. [katastarska čestica], a dijelom na kč. br. [katastarska čestica],

- da je dio zgrade u površini od 99 m2 evidentiran u katastarskim evidencijama prije 15. veljače 1968.,

- da je navedena zgrada kasnije dograđena i nadograđena te da je tužitelj podnio zahtjev za legalizaciju tog dijela građevine.

- da je rešenjem posl.br. Z-5910/08 od 7. studeni.2011. odbijen prigovor tužitelja na upis prava vlasništva u odnosu na kč. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- Sveta Lucija, i tužitelj upućen u roku od 30 dana od primitka tog rješenja podnesti tužbu za ispravak iz čl. 195. st. 5. ( Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 114/2001, 100/2004, 107/2007, 152/2008, 126/2010, 55/2013, 60/2013, 108/2017, 63/2019, dalje ZZK/95).

- da je uvidom u predmet posl. br. Z-5910/08 utvrđeno kako je rješenje od 7. studeni 2011 tužitelj zaprimio 28. studeni.2011. a da je tužba podnesena 28. prosinca 2011., pa je dakle podnesena pravovremeno, u roku od 30 dana u smislu odredbe čl. 195. st. 6. ZZK-a slijedom čega nije osnovan prigovor prekluzije koji ističe tuženik 6.

- da je tužitelj na ročištu za ispravak novoformiranog zk. ul. [broj ZK uloška] u postupku preoblikovanja zemljišne knjige u koji je upisana novoformirana kč. br. [katastarska čestica] ukupne površine 697 istakao prigovor da je 50 godina u posjedu te nekretnine, te da su prijašnji vlasnici dio kč. br. [katastarska čestica] predali u posjed tadašnjem Ribolovnom društvu, odnosno Općini Rijeka slijedom čega da je u cijelosti stekao vlasništvo nad novoformiranom kč. br. [katastarska čestica]. Također je istakao da je objekt na toj čestici nadograđen, pa da je stoga suvlasnički udio ostalih suvlasnika na toj čestici daleko manji od onog na koji su uknjiženi.

- da se u svezi nekretnina iz zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – Lucija pred Uredom za imovinsko pravne poslove Rijeka u PGŽ vodi upravni postupak radi određivanja naknade za nacionalizirano zemljište po zahtjevu 2 i 3 – tuženika, te pravnog prednika 6 i 7-tuženika (CD ). Tijekom navedenog postupka tužitelj je dostavio dokaze da je pravni slijednik Općinskog vijeća Narodne tehnike koja je bila uknjižena kao nositelj prava korištenja na predmetnim kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], te je na raspravi održanoj 7. travanj 2008. saslušan tadašnji načelnik tužitelja ND koji je izjavio da su se navedeni sportski objekti počeli graditi 1955., a objekt da je svečano otvoren 1972. Izjavio je i da je objekt građen dobrovoljnim radom, a tadašnji vlasnici zemljišta ( obitelji ED i UD ) da su darovali teren za gradnju tog objekta, da je pravni slijednik Narodne tehnike Rijeka – Zajednica tehničke kulture Rijeka od koje da je sportske objekte 1995. preuzela Općina Kostrena. Također je izjavio da Općina Kostrena od 1993. održava predmetni objekt, te da ga je dala na korištenje Sportsko ribolovnom društvu Kostrena, s time da je u prizemlju jedan poslovni prostor dat u najma tvrtki Enigma d.o.o., dok da garažu koristi obitelj RD, a iza objekta da su dva joga za boćanje kojeg da koriste članovi društva. Saslušan i 2-tuženik ĐD izjavio je da su kao vlasnici prvotno bili uknjiženi njegov djed ID i ŠD čija da je slijednica 1-tužena SD, dok da su ostali tuženi nasljednici ID. Izjavio je da nema dokumentacije, ali da mu je poznato da su UD i BD kao nasljednice prvotno uknjiženih vlasnika zemljišta darovale isto za izgradnju objekta „ribarske kućice“ odnosno danas SRD Kostrena i to dobrovoljno i besplatno. Konačno je na Zapisniku od 9. travnja 2008. novoformirana kč. br. [katastarska čestica] upisana u novi zk. ul. [broj ZK uloška] kao suvlasništvo tužitelja i tuženika.

16. Tužitelj je u tužbi postavio tužbeni zahtjev na utvrđenje da je vlasnik predmetne kč. br. [katastarska čestica] , te traži zemljišnoknjižni prijenos prava vlasništva sa imena tuženika na njegovo ime i korist, kao deklaratorni tužbeni zahtjev. Konačno uređenim tužbenim zahtjevom kao u podnesku od 13. ožujka.2015. tužitelj zahtjeva ispravak upisa prava vlasništva tuženika na predmetnoj nekretnini uz istovremeni upis prava vlasništva u njegovu korist koji zahtjev je konstitutivne naravi. Stoga je po stavu ovog suda tužitelj preinačio tužbu u smislu odredbe čl. 191. st. 1. ZPP-a jer promjena postojećeg deklaratornog zahtjeva konstitutivnim zahtjevom dovodi do promjene istovjetnosti zahtjeva, odnosno preinačenja.

17. Međutim navedeno ne utječe po stavu ovog suda na protek propisanog roka iz čl. 195. ZZK-a i to iz razloga što se kod tužbe za ispravak, koju pokreću osobe čijem prigovoru podnijetom u ispravnom postupku nije udovoljeno, mora tražiti brisanje upisa i uspostava zemljišnoknjižnog stanja, a koji zahtjev je tužitelj postavio i u prvotnom tužbenom zahtjevu u tužbi. Stoga činjenica da je tijekom postupka tužitelj iz prvotno postavljenog tužbenog zahtjeva izostavio deklaratorni dio na utvrđenje prava vlasništva nije od utjecaja, posebno stoga što se i preinačeni tužbeni zahtjev temelji na istoj činjeničnoj osnovi.

18. Provedenim očevidom na licu mjesta sud je utvrdio da se na utuženoj nekretnini nalazi zgrada u lučici [adresa] koja se sastoji od 2 kata, da se na sjeverno strani zgrade nalazi šterna, te da se iza zgrade nalaze dva joga za boćanje.

19. Iz nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke Tatjane Radetić proizlazi da se prijepor nalazi u [adresa] u lučici [adresa], da u naravi čini poslovnu zgradu i okoliš, tj. dvorište. Predmetna poslovna zgrada da ima dvije etaže unutar koje se nalaze poslovni prostori pa se tako u prizemlju zgrade nalaze prostorije Sportsko - ribolovnog društva Kostrena, Elektro- servis Enigma i dr., dok su na katu prostorije Športsko - ribolovno društvo Kostrena. Sjeverno od zgrade da se nalazi plato sa cisternom [adresa] sagrađenom 1935.., a na zidu koji okružuje plato da se nalazi spomenik:

Avionski propeler američkog lovca bombardera kojeg je tu 1973. postavilo ŠRD Kostrena. Istočno od zgrade da se nalazi jog (boćalište) na koji se dolazi kroz zgradu ili preko susjednog zemljišta sa južne strane.

20. Prema stanju upisa u katastru i zemljišnoj knjizi prijepor da je parcela kč. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] – Lucija, prikazana žutom bojom na kopiji katastarskog plana, a koja da je upisana u zemljišnu knjigu k. o. [katastarska općina] – Lucija u zk. ul. [broj ZK uloška] kao gospodarska zgrada [adresa] površine 135 m2, pašnjak [adresa] površine 535 m2, gospodarska zgrada [adresa] površine 27 m2, te u katastar zemljišta u k.o. [adresa]

– Lucija upisane u posjedovni list br. 2302 sa vrstom uporabe gospodarska zgrada površine 135 m2, gospodarska zgrada površine 27 m2 i pašnjak 535 m2. Navedeni podaci da su iz evidencije nove katastarske izmjere. Novoformirana kč. br. [katastarska čestica] nove katastarske izmjere da se sastoji od starih parcela i to dijela kč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica] i dijela kč. br. [katastarska čestica] obje iz zk. ul. [broj ZK uloška]. Sama zgrada na spornoj kč. br. [katastarska čestica] da je prvi puta evidentirana u podacima starog katastarskog operata, odnosno Elaboratom geodetske izmjere br. 699 koji je izrađen 1993. i ovjeren od uprave za katastarske i geodetske poslove u Rijeci 14. rujna 1993. Elaborat geodetske izmjere da je izrađen na zahtjev S.R.D. [adresa] i to preuzimanjem podataka nove izmjere, a ne direktnom geodetskom izmjerom na terenu, no iz podataka nove izmjere da je preuzeta samo zgrada, a ne i oblik cijele novoformirane parcele kč. br. [katastarska čestica]. Zgrada da je upisana na dvije parcele i to dijelom na kč. br. [katastarska čestica], a dijelom na kč. br. [katastarska čestica]. Parcela kč. br. [katastarska čestica] da je u tom elaboratu nastala spajanjem sa kč. br. [katastarska čestica] koje su poništene. Evidentiranje zgrade na više parcela da nije uobičajeno, te da smatra da je to u konkretnom slučaju učinjeno iz razloga što na predmetnim parcelama nije bilo upisano istovjetno vlasništvo. Građevinska dozvola da nije priložena niti neki drugi akt temeljem kojeg se može utvrditi je li za predmetnu zgradu ishodovana potrebna dokumentacija. Stara parcela kč. br. [katastarska čestica] u obliku i površini s kakvima je jednim dijelom ušla u novoformiranu kč. br. [katastarska čestica] da je nastala parcelacijskim elaboratom br. 14-6/92/1965, a sastavni dio kojeg da je skica premjeravanja br. 162 i na kojoj skici da se u okviru kč. br. [katastarska čestica] vidi i cisterna koja je prikazana topografskim znakom za koju na terenu postoji pločica s natpisom da je izgrađena 1935.. Nadalje, proizlazi da se ne može utvrditi koji dio prijeporne kč. br. [katastarska čestica] prostorno i površinski čini dio novoformirane k. č. [katastarska čestica]. Naime, katastarske čestice nove katastarske izmjere da se formiraju prema postojećem – zatečenom stanju na terenom, čije su granice jasno vidljive ili obilježene i pokazane od strane nositelja prava na predmetnim nekretninama, te stoga promjena oblika i površine novoformiranih katastarskih čestica u smislu grafičkog izdvajanja nekadašnjih katastarskih čestica ili njihovih dijelova, te izračun njihovih površina nije u skladu sa katastarskim propisima i kao takav u suprotnosti je s postupcima provođenja nove katastarske izmjere, te nastavno s provođenjem istovremenih postupaka izlaganja na javni uvid podataka nove katastarske izmjere i osnivanja, obnavljanja, dopunjavanja zemljišne knjige, te nastavno održavanja ovih zemljišnoknjižnih evidencija. Zaključno, vještakinja utvrđuje da je prijepor parcela kč. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] koja je formirana prema zk spisu Z- 5516/1999/2302 u tijeku postupka izlaganja na javni uvid nove katastarske izmjere k. o. [katastarska općina] – Lucija i istovremenog postupka osnivanja, obnavljanja, dopunjavanja i preoblikovanja zemljišne knjige. Predmetna kč. [katastarska čestica] da se sastoji od starih dio kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Lucija. Zgrada koja se nalazi na predmetnoj čestici da je evidentirana u podacima starog katastarskog operata i stare zemljišne knjige 1993. dok je pripadajuće zemljište formirano novom katastarskom izmjerom. Povijest predmetne kč. br. [katastarska čestica] da ne postoji obzirom da je ista nastala prikupljanjem podataka u novoj katastarskoj izmjeri.

21. U pisanoj dopuni nalaza i mišljenja vještak utvrđuje da južni dio parcele kč. [katastarska čestica] od ruba zgrade do kč. [katastarska čestica], a koji u naravi čini dio brodogradilišta je prikazan žutom bojom i ima površinu od 19 m2, južni dio parcele od ruba joga prema kč. [katastarska čestica], a koji nije betoniran, da je prikazan na skici lica mjesta plavom bojom i ima površinu od 40 m2, sjeverni dio parcele kč. [katastarska čestica] od ruba joga do kč. [katastarska čestica] da je prikazan na skici lica mjesta rozom bojom i ima površinu od 18 m2, a dio parcele kč. [katastarska čestica] koji je u naravi pokos da je prikazan skica mjesta zelenom bojom i ima površinu od 27 m2.

22. U usmenom pojašnjenju nalaza i mišljenja vještak navodi da u ovom slučaju nije moguće preklapanjem katastarskih planova utvrditi površinu starih kč.br. koje su ušle u sastav novoformirane kč. br. [katastarska čestica], a u prilog čemu dostavlja očitovanje Ureda za katastar Rijeka. Nalaz i mišljenje vjetštaka Denisa Jurkovića ( list 142 – 179 spisa ) da je sačinjen 2005., odnosno prije stupanja na snagu Zakona o državnoj izmjeri katastru nekretnina koji je stupio na snagu 2007., a prema kojem da se površine čestice računaju iz koordinata snimljenih međnih točaka. Na temelju priložene identifikacije koja je sačinjena po ovlaštenom geodetskom uredu, a kojom identifikacijom da se slaže, nekadašnja kč. br. [katastarska čestica] dio je predmetne novoformirane kč. br. [katastarska čestica]. Površine navedene u dopuni nalaza i mišljenja čine sastavni dio novoformirane kč.br.

23. Prvotuženica navodi da nalaz i mišljenje prihvaća tekstualno ali da nedostaje grafički dio pa moli dopunu nalaza u tom dijelu, a u pisanom očitovanju od 7. kolovoza 2024.. vještak navodi kako je zadaća vještaku bila izrada dopune nalaza na okolnost na kojem dijelu nekretnine je izgrađen plato sa cisternom (šternom) i spomenik kojega je 1973. postavilo ŠRD Kostrena – je li na dijelu nekretnine ranije oznake k. č. [katastarska čestica] ili na nekretninama ranije oznake k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica]., da je zadaća ispunjena te je utvrđeno na kojem dijelu i na kojoj nekretnini se nalaze cisterna i spomenik. Identifikacijom je utvrđeno na kojoj se nekretnini nalazi prema službenoj evidenciji i to je parcela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Lucija, odnosno identifikacijom je utvrđeno da se cisterna i spomenik nalaze na parceli stare oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Lucija, koja više nije u uporabi. U nalazu ne nedostaje grafički dio-preklop starog i novog stanja, budući se taj preklop niti ne prikazuje. Preklop koristi struka isključivo u svrhu identifikacije, a rezultati identifikacije se prezentiraju strankama.

24. Sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještakinje geodetske struke kao objektivan i stručan. Vještak je sačinila i dopunu vještačenja, usmeno se očitovala na istaknute primjedbe stranaka i iste obrazložila u skladu s pravilim struke, a također i pisano očitovanje na primjedbe tuženika 1. Također vještakinja je u prilog svojoj tvrdnji da nije moguće preklapanjem katastarskih planova utvrditi površinu starih kč.br. koje su ušle u sastav novoformirane kč. br. [katastarska čestica] priložila očitovanje Ureda za katastar Rijeka (list 194 spisa) iz kojeg zaista proizlazi da nije moguće vršiti izdvajanje dosadašnjih čestica unutar katastarske čestice formirane prema podacima nove katastarske izmjere jer da bi to bilo suprotno postupcima vođenja nove katastarske izmjere i katastarskim propisima.

25. U svom iskazu svjedok MDK (Nilda) Tićac navodi da se doselila u Žurkovo 1967. nakon udaje za svog supruga TD i od tada da joj je neposredno poznato stanje prijepora. Tako da je do 1967. već bio sagrađen donji kat predmetne zgrade, a 1967. da se sagradio gornji kat zgrade nakon čega da je njenom suprugu dato na korištenje jedno spremište, tj. garaža, koja se nalazi na kraju ( prema k. č. br. [katastarska čestica]). Boćalište iza predmetne zgrade da je sagrađeno oko 2000. a do tada da je taj dio bio zapušten, odnosno šikara koju nitko nije koristio, s time da je gradnja boćališta bila vidljiva, odnosno nije mogla ostati nepoznata. Izjavila je da je šterna postavljena početkom 1900-ih godina i ista da je služila za sve mještane [adresa], međutim ista da je do 1990-ih godina bila zapuštena, a kada je započeo rat u RH da je očišćena i napunjena vodom. Izjavila je da je predmetnu zgradu oduvijek koristilo Sportsko ribolovno društvo i od kada je napravljen drugi kat do njega se dolazilo kao i danas, odnosno prolazom uz „ šternu“. Izjavila je da nikada nije čula da bi oko prijepora bilo nekih problema.

26. U svom iskazu z.z.tužitelja navodi kako su 1993. formirane jedinice lokalne samouprave te da je imovina zajednice Općine Rijeka prelazila na nove lokalne jedinice pa tako i na općinu [adresa]. Donesena je odluka da se sportski objekti zajednice općine Rijeka prenesu na općinu [adresa] dakle svi objekti sportske namjene, a među kojima je i ova predmetna nekretnina. Pojašnjava da se uz ovu nekretninu nalazi još jedna koja je također u vlasništvu tužitelja, radi se o škveru, malom brodogradilištu u uvali [adresa]. Koliko je njemu poznato ova sporna, a i taj škver su bile uknjižene na općinu [adresa] i obje su bile u toj odluci sportskih objekata. Kada je 1999. krenuo pilot program uređivanja zemljišnih knjiga došlo je do situacije da je ova utužena nekretnina upisana kao suvlasništvo tužitelja i tuženika odnosno njihovih prednika. U tom postupku tadašnja zastupnica tužitelja isticala je prigovore da takva situacija nije moguća jer se radi o sportskog objektu koja je u vlasništvu i upravljanju tužitelja, međutim prigovori su odbijeni i vodi se ovaj postupak. Navodi kako doista ne zna kada su točno izgrađeni na toj nekretnini objekti međutim zasigurno prije njegovog rođenja. Još od 1955. ili 1956. djeluje sportsko ribolovno društvo Kostrena, a tužitelj i gospodari i održava zgradu u cijelosti. Pojašnjava da se radi o zgradi na kat iza koje je izgrađen jog za boćalište s time da u prizemlju su dvije garaže, od kojih jednu koristi fizička osoba, obitelj M, odnosno nasljednici, za drugu nije siguran tko koristi, a na katu djeluje sportsko ribolovno društvo. Također se na toj nekretnini nalazi i ostatak iz 2. svjetskog rata, propeler jednog aviona. U odnosu na to kada je i je li i koji dio nadograđen ili izgrađen te kada bi ti radovi bili završeni ne može iskazivati već samo u razdoblju od kada je on z.z. tužitelja, a što je posljednjih osam godina. Tako može reći da tužitelj održava sve objekte koji su sportske namjene i u kojima djeluju sportski klubovi kojih je 17, pa tako i ovaj objekt koji je u posljednjih osam godina uređivan, održavan a kako bi mogao biti u funkciji primjerice terasa. Postoji i dokumentacija održavanja navedene nekretnine od strane tužitelja. Na upit pun. tužitelja odgovara da se ova zgrada oličila, uređivao se jog, zatim uređenje dasaka na terasi sve da bi isto bilo u funkciji. Koliko je na funkciji z.z. nitko nikada nije osporavao vlasništvo tužitelja. Nije mu poznato je li te osobe plaćaju kakve naknade za korištenje, o tomu može iskazivati tek uvidom u dokumentaciju stručnih službi. Na upit pun. 1.tuženika je li z.z. poznato po kojoj osnovi su tuženici postali suvlasnici ove utužene nekretnine i iz kojih je parcela formirana ova sadašnja utužena, odgovara da nije sudjelovao u postupku preoblikovanja, međutim da je neobična situacija da su i na toj nekretnini koja je do, škver, brodogradilište a koja je vlasništvo tužitelja također isto bio vođen postupak preoblikovanja, a također na toj parceli bili upisani ovi tuženici ili dio, ali je ta preoblikovana na način da je postala vlasništvo tužitelja a ova sporna ne za koju se vodi ovaj predmetni postupak. Pretpostavlja da je bilo više nekretnina iz kojih je formirana ova, ali ne zna broj niti zk oznaku iz razloga koji je naveo jer u postupku nije ni sudjelovao. Na daljnji upit na koji način dokazuje neprekidno samostalno posjedovanje ove nekretnine kao i poštenje posjedovanja odgovara da od 1955. u toj zgrad djeluje sportsko ribolovno društvo od 1993. sportski objekti predani tužitelju, odlukom kako je već naprijed iskazao. Na daljnji upit kako z.z. može tvrdi da je u posjedu prijepora ukoliko mu nije poznato od kojih je čestica formirana ova nekretnina koja je predmet spora z.z. odgovara da u postupku preoblikovanja nije sudjelovao ali da tu djeluje sportsko ribolovno društvo i to u vremenskom razdoblju od kada djeluje. Prijepor koji se nalazi oko ove zgrade da održava tužitelj i to jog, zatim tamo se nalazi nekakav stol s roštiljem koji se koriste kada se održavaju različite manifestacije koje organizira tužitelj i te sportske udruge održavaju i čiste objekt u kojem djeluju pa tako i ovaj. Na upit 5. tuženika je li z.z. poznato da je postojala zabrana raspolaganja ovim nekretninama a koju je inicirala obitelj BD odgovara da mu to nije poznato, ali da i tužitelj ne namjerava raspolagati tim nekretninama u smislu otuđena ili slično već upravljati istima. Na upit 6. tuženika koje je radove obavljao tužitelj vezano za šver odgovara da se što se tiče tužitelja uvijek vrši iste poslovi, a to su nekakvo redovito održavanje s time da na škveru nema nekakvih posebnih poslova, to je brodogradilište dakle održavanje kao takvo. Pored toga ističe kako škver odnosno brodogradilište nije predmet ovog spora već je predmet ovog spora čestica 1100. Navodi kako radovi tekućeg održavanja podrazumijevaju sve ono što je potrebno da objekt funkcionira, npr. oličiti, zamijeniti potrošni materijal, možda popravak krova, sve ono što je potrebno da bi objekt funkcionirao a budući da na katu djeluje ribolovno društvo koje održava sportske susrete te koristi kao takve. Na upit pun. tužitelja navodi kako je na ostale sportske objekte u kojima djeluju klubovi riješeno vlasništvo u korist tužitelja.

27. U svom iskazu svjedok ŽD, zaposlen u Općini Kostrena, iskazuje da mu je poznato o kojim činjenicama mora svjedočiti. Navodi da je od 2018.. na radnom mjestu pročelnik upravnog odjela za komunalni sustav a od svibnja 2016.. zaposlenik Općine. Poznato mu je da je predmet spora jedna nekretnina na kojoj je zgrada na dva kata a da na katu djeluje sportsko ribolovno društvo koje ima svoje prostorije kao i dvoranu za okupljanje a također koristi i caffe bar, nekada, koji je radio do 2013. U prizemlju da su dvije garaže odnosno jedna koju koristi obitelj M i spremište koje koriste vlasnici brodica koji imaju vezove za skladištenje stvari. Koliko mu je poznato ne plaća se naknada za korištenje te garaže i skladišta tužitelju jer to nije regulirano. Želi navesti kako ovu zgradu u smislu tekućeg održavanja vrši upravo tužitelj te obavlja radove ličenja, održavanja klupa, izvršena je i sanacija krova, također tu se nalazi u okućnice i jog, te neki ostatak nakon 2.svj.rata uvid u spomenik propeler. Također tužitelj da je inicirao legalizaciju ovog objekta, platio sva davanja i to unazad 10 godina, dakle i prijedlog i kazne i sve što je prateće. Koliko je upoznat objekt je izgrađen prije 1968. a za eventualne dogradnje i nadogradnje on koji je rođen 1987.ne pamti da je nakon rođenja bilo bilo kakvih dogradnji ili nadogradnji dakle sve je moralo biti do 90.-ih. Na upit pun. tužitelja odgovara da se ovaj objekt koristi od strane tužitelja jer je odlukom iz 1993. svi sportski objekti prešli u vlasništvo tužitelja, a podloga je zakon o sportu. Ovo je jedini sportski objekt koji nije riješen jer su svi već prešli u vlasništvo tužitelja. Na upit pun. 1.tuženika što je sa sjevernim djelom nekretnine kako i tko ju održava odgovara da su na tom dijelu dva joga, te da je tužitelj među ostalom postavio rasvjetu te da je lani u proljeće bilo jače uređenje u smislu obrezivanja raslinja a da je upravljanje prepušteno sportskom ribolovnom društvu u smislu tekućih radova. Uzeli su propeler a nalazi se i šterna te periodično komunalno društvo održava i tu površinu. Nije mu poznato što i da li se prazni, u njegovo vrijeme nikada se nije praznila. Na upit 6. tuženika osim ovog tekućeg održavanja je li se još nešto vrši , odgovara da za nekakva intenzivnija ulaganja potrebno je da tužitelj riješi pitanje vlasništva kako bi se ista mogla održavati s time da je npr. radi propuštanja vode saniran krov unazad cca 5 godina. Na upit pun. tužitelja brodogradilište koje se nalazi južno od te čestice je u vlasništvu tužitelja 1/1.

28. Provedenim dokaznim postupkom sud je utvrdio da utužena novoformirana kč. br. [katastarska čestica] u naravi čini poslovnu zgradu i okoliš tj. dvorište, s time da poslovna zgrada ima dvije etaže unutar koje se nalaze poslovni prostori, pa se tako u prizemlju zgrade nalaze prostorije Sportsko - ribolovnog društva Kostrena, Elektro- servis Enigma i dr., dok su na katu prostorije Športsko - ribolovno društvo Kostrena, potom sjeverno od zgrade nalazi se plato sa cisternom [adresa] sagrađenom 1935., a na zidu koji okružuje plato nalazi se spomenik ( avionski propeler američkog lovca bombardera) postavljen 1973. Istočno od zgrade nalazi se jog ( boćalište ) na koji se dolazi kroz zgradu ili preko susjednog zemljišta sa južne strane. Nadalje je utvrđeno da je utužena kč. br. [katastarska čestica] nastala u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]-Lucija i to od prijašnjih dio k. č. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Lucija, s time da je novom katastarskom izmjerom formirano pripadajuće zemljište za zgradu koja se nalazi na predmetnoj čestici, a koja je evidentirana u katastarski operat i zemljišne knjige 1993.

29. Također je utvrđeno da u na utuženoj kč. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – Lucija kao gospodarska zgrada [adresa] površine 135 m2, pašnjak [adresa] površine 535 m2, te gospodarska zgrada [adresa] površine 27 m2, uknjiženi tužitelj u 76/100 dijelova, 1-tužena u 12/100 dijelova, 2-tuženik u 2/100 dijelova, 3 i 4-tuženi u svaki po 1/100 dijelova, 5 tuženik u 2/100 dijelova, te 6 i 7-tuženi svaki u 3/100 dijelova.

30. Utvrđeno je da je na prijašnjoj kč. br. [katastarska čestica] (koja je nastala spajanjem 2506/1 i 2766/3 koje su poništene) i kč. br. [katastarska čestica] , bio uknjižen pravni prednik tužitelja Općinsko vijeće Narodne tehnike, dok su na prijašnjoj kč. br. [katastarska čestica] ranije uknjiženi pravni rednici tuženika 1 do 7, obitelji BD i UD, a na osnovi rješenja Odjela za financije N.O. Općine Rijeka zemljište uknjiženo kao društveno vlasništvo, odnosno nakon što je društveno vlasništvo brisano ( Z-3150/99) uknjiženi tuženici kao fizičke osobe

31. Na temelju iskaza zz. tužitelja i svjedoka HD, te MDK kojima sud poklanja vjeru, jer su suglasno iskazivali o izgledu i stanju nekretnine, kao i o faktičkom posjedu prijepora, a isto proizlazi i iz isprava u predmetu posl. br. Z- 5516/1999/2302 odnosno izjave na zapisniku od 7. travanj 2008. te 9. travnja 2008. ovaj sud utvrđuje da je izgradnja objekta započela još 1955. i to kao sportskog objekta u [adresa], a svečano otvorenje objekta još 1972 , da je objekt sagrađen dobrovoljnim radom ili donacijama, s time da su tadašnji vlasnici nekretnina (obitelji BD i UD) na kojima je objekt građen, darovali teren upravo za gradnju navedenog objekta.

32. Tako svjedok MDK potvrđuje da je do 1967. bio izgrađen samo donji, a nakon toga i gornji kat objekta, da je dio gdje je boćalište izgrađeno 2000.-te bilo zapušteno, šikara i nitko nije koristio do tada,, da je šterna i prostor oko nje koji je betoniran postavljena još od 1900-te, služila svim mještanima [adresa], a od 1990-ih očišćena , te da predmetnu zgradu oduvijek koristi sportsko ribolovno društvo, i da nikada nije čula da bi itko branio korištenje objekta.

23. Svjedok ĐD u predmetu posl. br. Z-5516/1999/2302 izjavljuje na zapisniku od 7. travanj 2008. da su njegov djed ID i ŠD, pomorski strojari, kupili zemljište u [adresa], da su nasljednici iza ŠD njegova supruga ZD, a potom tuženica 1 SD, a da su nasljednici iza ID supruga BD, a iza iste tuženici 2 do 7, te da iako nema pisani dokaz, da mu je dobro poznato kako su ZD i BD (pravni prednici tuženika 1 do 7) darovali nekretnine radi izgradnje ribarskih kućica, a što je danas sportsko ribolovno društvo Kostrena. Nije mu pri tome poznato jesu li naknade isplaćene prednicima ili je darovanje učinjeno nenaplatno.

24. Svjedok ŽD djelatnik tužitelja potvrđuje da je nekretnina zgrada na dva kata u kojoj djeluje sportsko ribolovno društvo i caffe bar, koji je radio do 2013. U prizemlju su dvije garaže odnosno jedna koju koristi obitelj M i spremište koje koriste vlasnici brodica koji imaju vezove za skladištenje stvari. a zgradu u smislu tekućeg održavanja vrši upravo tužitelj - ličenje, održavanja klupa, sanacija krova, okućnica i jog, te neki ostatak nakon 2.svj.rata uvid u spomenik propeler. Tužitelj je inicirao legalizaciju ovog objekta, platio sva davanja i to unazad 10 godina, dakle i prijedlog i kazne i sve što je prateće, a objekt da je izgrađen prije 1968. a za eventualne dogradnje i nadogradnje sve da je moralo biti do 90.-ih. Odlukom iz 1993. svi sportski objekti prešli su u vlasništvo tužitelja, a podloga je zakon o sportu, osim spornog. Na sjevernom dijelu da su dva joga, tužitelj postavio rasvjetu , obrezivanja raslinja te upravljanje prepušteno sportskom ribolovnom društvu Šternu da periodično komunalno društvo održava, a u njegovo vrijeme nikada se nije praznila, a radi propuštanja vode saniran je krov unazad cca pet godina. Brodogradilište koje se nalazi južno od te čestice je u vlasništvu tužitelja 1/1.

25. I z.z. tužitelja potvrđuje kako još od 1955. ili 1956. djeluje sportsko ribolovno društvo Kostrena, a tužitelj i gospodari i održava zgradu u cijelosti, da se radi o zgradi na kat iza koje je izgrađen jog za boćalište s time da u prizemlju su dvije garaže, od kojih jednu koristi fizička osoba, obitelj M, odnosno nasljednici, a na katu djeluje sportsko ribolovno društvo. Na toj nekretnini da se nalazi i ostatak iz 2.svjetnog rata, propeler jednog avion, te ne zna je li i koji dio nadograđen ili izgrađen te kada bi ti radovi bili završeni ali da tužitelj održava sve objekte koji su sportske namjene i u kojima djeluju sportski klubovi kojih je 17, pa tako i ovaj objekt koji je u posljednjih osam godina uređivan, održavan a kako bi mogao biti u funkciji primjerice terasa.

26. Iz naprijed navedenih suglasnih iskaza z.z. tužitelja i svjedoka HD i MDK ovaj sud utvrđuje da je izgradnja objekta započela 1955. a da je od 1972 objekt u funkciji, da je zemljište za izgradnju objekta, odnosno prijašnja kč. br. [katastarska čestica], ranije u vlasništvu pravnih prednika tuženika 1 do 7, obitelji BD i ZD, darovana od obitelji ZD i BD, predniku tužitelja, i objekt izgrađen dobrovoljnim radom i donacijama, da je dio oko objekta gdje se nalazi „šterna“ služio mještanima, a dio bio zapuštena šikara koju je cca 2000. -te izgrađena u jog , i da se oduvijek prolazom uz „šternu“ dolazilo u zgradu. Utvrđeno je i to da je objektom oduvijek upravljalo sportsko ribolovno društvo i da nitko nikada nije osporavao niti posjed niti korištenje objekta tom društvu.

27. Isto tako, utvrđeno je kako se na prijeporu nalazi zgrada koju koristi SRD Kostrena. Iz Uvjerenja Ureda za katastar Rijeka proizlazi da je na prijeporu evidentirana gospodarska zgrada prije 15. veljače 1968.., i to u površini od 99 m2, a isto proizlazi i iz iskaza svjedokinje MDK. Iz iskaza svjedoka proizlazi i da je objekt da i nakon 1968. nadograđivan, ali se svjedok ĆD i zz. tužitelja ne mogu izjasniti u kojem dijelu a niti točno kada, ali da korištenje objekta sportsko ribolovnom društvu nitko nije osporavao od 1955. pa do pokretanja sudskih postupaka.

28. Kako je utvrđeno da je pravni prednik Općinsko vijeće Narodne tehnike imalo uknjiženo pravo korištenja na prijašnjim kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], a da su nekretninu 2766/1 prednici tuženika 1 do 7 darovali predniku tužitelja, ribolovnom društvu upravo radi izgradnje sportskog objekta, ocjena je suda da je tužitelj dokazao da je stekao pravo vlasništva nekretnine u cijelosti. Ovo jer je utvrđeno da je predmetna zgrada sagrađena prije 15. veljače 1968. , i da kako zgradu, tako i dio oko zgrade ( „šterna“, jog, ..) koristi upravo tužitelj, odnosno njegov prednik koji istim upravlja i koristi u cijelosti., i to kao pošteni posjednik ( do 1999-te kada mu je pravo vlasništva osporeno od tuženika).

29. Stoga je tužitelj tijekom postupka dokazao da je građenjem, a i dosjelošću stekao vlasništvo u novoformiranoj kč. br. [katastarska čestica] u cijelosti budući da je dokazao da je osobno, i putem prednika u poštenom posjedu nekretnine od 1955-te pa do 1999. kada su mu vlasništvo osporili tuženici.

30. Naime, stjecanje prava vlasništva građenjem reguliraju odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00 i 114/01), koji je u primjeni od 1. siječnja 1997. Prije stupanja na snagu navedenog zakona, ovo pitanje bilo je regulirano odredbama Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (NN br. 53/91 ), koji zakon je bio u primjeni od 1. rujna 1980. godine, a prije tog zakona pravna pravila paragrafa Općeg građanskog zakona (paragrafa 417.-419. Općeg građanskog zakonika).

31. U razdoblju od 1945.g. do 1. rujna 1980. pretpostavke za stjecane prava vlasništva bile su određene pravilima Općeg građanskog zakonika (OGZ), a to su samostalan, efektivan i neprekinut posjed, s time da je posjed morao imati određenu kvalitetu i trebao je trajati određeno vrijeme.

32. Obzirom da je tužitelj jedinica lokalne uprave i samouprave, to je njen pravni prednik kao društveno - pravna osoba morala biti u vlasničkom posjedu nekretnine, što znači da je imala faktičnu vlast na stvari i vršila je ona ovlaštenja na stvari kao što bi to činio vlasnik stvari, a što je tužitelj u ovom postupku i dokazao. Manifestacija volje da se stvar drži kao svoja morala je biti vidljiva trećim osobama, a i ta manifestacija volje po svom vanjskom sadržaju i kvaliteti njezinog izvršavanja ovisila je o vrsti nekretnine u odnosu na koju postoji volja da se te ovlasti izvršavaju. Te radnje morale su biti vidljive trećim osobama, jer kvaliteta tog posjeda omogućuje i njegovu zaštitu prema trećim osobama koje bi eventualno svojim radnjama pokušale uznemiriti taj posjed. Da bi posjed bio kvalificiran, mora zadovoljiti određene zakonske pretpostavke, a to su zakoniti posjed (posjed je zakonit ako se zasniva na pravnom temelju koji je potreban za stjecanje prava vlasništva odnosno društvenog vlasništva), istinit posjed (posjed je istinit ako nije pribavljen silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja ) i pošten posjed (posjed je pošten ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova).

33. Kako je utvrđeno u postupku da je na nekretnini sagrađena zgrada koju koristi tužitelj, odnosno SRD Kostrena po odobrenju tužitelja, te obzirom da je pravni prednik tužitelja bio uknjižen na prijašnjim kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], to tužitelju nedvojbeno pripadaju vlasnička prava na prijeporu, na novoformiranoj kč. br. [katastarska čestica]. Pored toga, tužitelj je dokazao da je izgradnjom predmetne zgrade u smislu naprijed citiranih pretpostavki građenjem ili dosjelošću stekao pravo vlasništva na cijeloj kč. br. [katastarska čestica]., kao i činjenicu da su prednici tuženika ( obitelj ZD i BD) predali prijašnju kč. br. [katastarska čestica] darovanjem, jer tako proizlazi iz iskaza svjedoka ĐD u predmetu posl. br. Z-5516/1999/2302 na zapisniku od 7. travanj 2008.

34. Iz dopunskog nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno je kako je plato sa cisternom iz 1935 i spomenik iz 1973. na sjevernom dijelu k. č. [katastarska čestica], odnosno na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Lucija.

35. Za postojanje stvarno pravnih odnosa i sve pravne učinke tih odnosa nastale do stupanja na snagu ZOVO-a 1. rujna 1980., mjerodavno je pravo što je bilo na snazi u vrijeme nastanka, a na pravne učinke koji su nastali kasnije primjenjivao se ZOVO. Dakle Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima od stupanja na snagu primjenjuje se na rokove dosjelosti koji su počeli teći prije njegova stupanja na snagu, ako do tog trenutka nisu istekli. Kako je u postupku utvrđeno da je prednik tužitelja Općinsko vijeće Narodne tehnike stupio u posjed nekretnina, odnosno započeo s građenjem još 1955.te, dakle prije stupanja na snagu ZOVO-a i ZV-a, to je za pitanje dosjelosti valjalo primijeniti pravna pravila bivšeg Osnovnog građanskog zakonika.

36. U pogledu pravnog pitanja dosjelosti, Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima od stupanja na snagu primjenjuje se na rokove dosjelosti koji su počeli teći prije njegova stupanja na snagu samo u slučaju ako do tog trenutka nisu istekli. ZV-a u čl. 388 st. 2 propisuje da se promjene, učinci stjecanje i prestanak stvarnih prava prosuđuje po pravilima koja su se primjenjivala u vrijeme stjecanja.

37. Prema odredbi čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (NN br. 73/91 od 31.12.1991.) pravni propisi (Zakoni, Uredbe, naredbe, pravilnici i dr.), koji su bili na snazi na dan 6. travnja 1941. primjenjivat će se u Republici Hrvatskoj kao pravna pravila. Nadalje, pravna pravila iz stavka 1. ovoga članka primjenjivat će se ukoliko su, sukladno posebnim propisima, do dana stupanja na snagu ovoga zakona, primjenjivana u Republici Hrvatskoj.

38. U paragrafu § 1460. Pravnih pravila Općeg građanskog zakonika (dalje OGZ) sadržana su pravila o posjedu kao o prvoj pretpostavci za ostvarenje dosjelosti, cit. :"Da se kroz dosjelost steče nije dosta daje osoba sposobna steći, a stvar da se može steći; nego je još potrebno da onaj, koji ovim načinom ima steći, doista posjeduje rečenu stvar ili pravo; uz to valja da mu je posjed zakonit, pošten i istinit, i da je trajao kroz cijelo vrijeme zakonom određeno".

39. Odredbom čl. 9 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, dalje ZV) u stavku 1 propisano je da pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje; ali kad je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina. Stavkom 3 istog članka propisano je da što je na površini zemlje, iznad ili ispod nje izgrađeno a namijenjeno je da tamo trajno ostane, ili je u nekretninu ugrađeno, njoj dograđeno, na njoj nadograđeno ili bilo kako drukčije s njom trajno spojeno, dio je te nekretnine sve dok se od nje ne odvoji. No, nisu dijelovi zemljišta one zgrade i drugo što je s njim spojeno samo radi neke prolazne namjene.

40. Odredbom čl. 366. st. 1 ZV-a propisano je da od dana stupanja na snagu toga Zakona, u Republici Hrvatskoj vrijedi načelo pravne jedinstvenosti određeno člankom 9. ovoga Zakona, ako posebnim zakonom nije što drugo određeno.

41. Sud je u cijelosti prihvatio iskaze saslušanih svjedoka OD i ŽD, budući da te tuženik nije pružio dokaz o suprotnom, da je zemljište na kojem je izgrađen objekt darovan predniku tužitelja radi izgradnje sportskog objekta, i koji se kao takav koristi od 1955. do danas. Ocjenom njihovih iskaza te iz nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke nedvojbeno proizlazi da se na dijelu nekretnine nalazi izgrađena i nadograđena zgrada koju koristi prednik tužitelja i danas održava tužitelj. Utvrđeno je da je gradnja započela još 1955., da su građani sudjelovali dobrovoljno u radovima na izgradnji, a nema dokaza da bi upisanim tuženicima bila isplaćena novčana naknada za to zemljište, već da je isto darovano upravo radi izgradnje. Utvrđeno je i to da predniku, a niti tužitelju nikada nitko nije branio korištenje niti tvrdio da je (su)vlasnik istog (do 1999-te).

42. Utvrđeno je dakle iz suglasnih iskaza naprijed navedenih svjedoka da niti tuženici osobno a niti njihovi pravni prednici nikada nisu koristili navedene nekretnine počevši od 1955 pa nadalje, a da zahtijevaju isplatu novčane naknade njihovi sljednici nakon 1999-te. Nema dokaza o tome da bi se prednici tuženika 1 do 7 usprotivili započetoj izgradnji i nadogradnji ili dogradnji, odnosno osporavali pravo predniku tužitelja ili tužitelju na posjed opisanih nekretnina, a niti osporavali pravo vlasništva predniku tužitelja odnosno sada tužitelju sve do postupka preoblikovanja zemljišnih knjiga.

43. U vrijeme kada je u funkciji objekt od 1972. , odnosno kada je tužitelj po predniku stupio u posjed predmetne nekretnine, na snazi je bio Opći građanski zakonik (dalje OGZ) koji se primjenjivao sve do 1980., kada je donesen Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Službeni list" SFRJ, broj 60/80, 36/90, dalje u tekstu ZOVO) koji je preuzet u hrvatsko zakonodavstvo s danom 8. listopada 1991., kada je stupio na snagu Zakon o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima.

44. U skladu s pravnim pravilima OGZ-a vlasništvo nekretnina moglo se steći na temelju pravnog posla i bez upisa u zemljišne knjige, ako je ugovor bio izvršen (tako i VSRH Rev 250/90 od 20. ožujka 1991, Rev-2064/13 od 25. veljače 2014), a isto se tako upućuje i na § 1460, 316, 326, 1461 i 1468. OGZ-a.

45. Kada je u režimu primjene pravnih pravila OGZ bilo moguće steći vlasništvo nekretnina na temelju pravnog posla i bez upisa u zemljišne knjige, i ugovor o darovanju zaključen s prednicima tuženika 1 do 7 uz predaju u posjed nekretnina, predstavlja valjani pravni temelj posjedovanja koji posjed čini zakonitim (tako i VSRH Rev 250/90 od 20. ožujka 1991, Rev-2064/13 od 25. veljače 2014.).

46. Odredbom paragrafa 1467. OGZ bilo je propisano da glede stvari nepokretnih, dosjelošću pribavlja onaj na čije su ime te stvari upisane u javnim knjigama, nakon tri godine puno pravo protiv svakome prigovoru. Dokle se pruža dosjelost prosuđuje se po uknjiženom posjedu.

47. Prema čl. 28. ZOVO savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na kojoj drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 10 godina, dok takav posjednik kojem je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo nekretnina protekom 20 godina.

48. Sukladno odredbi čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne Novine" 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje: ZV), za stjecanje prava dosjelošću samostalni posjednik čiji je posjed nekretnina zakonit, savjestan i pošten, stječe dosjelošću vlasništvo nekretnina protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, dok takav posjednik kojem je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo nekretnina protekom 20 godina.

49. U postupku je utvrđeno da je tužitelj u posjedu predmetne nekretnine od 1955-te, kao i da se radi o zakonitom posjedu u smislu par. 1461. OGZ jer je posjedovanje utemeljeno na naslovu-darovanju, kao i da se radi o poštenom posjedniku u smislu par. 1463. OGZ i par. 326. OGZ jer je tužitelj držao da je stvar koju posjeduje njegova, a nepošteni je posjednik samo onaj koji zna ili iz okolnosti mora misliti da je tuđa stvar koju posjeduje te je utvrđeno da se radi o istinitom posjedu u smislu par. 1464. OGZ jer nije utvrđeno da bi se radilo o posjedu koji bi bio pribavljen silom, potajice ili prijevarom.

50. Utvrđeno je i to da je cijelo vrijeme posjedovanja tužitelj neometan u posjedu, da nitko nikada nije osporavao pravo tužitelja na posjed, te da je tužitelj na predmetnoj nekretnini izgradio objekt s dvorištem i jogom, kao i da se na istoj nalazi spomenik. Ujedno valja istaknuti da pri ocjeni savjesnosti posjeda neke osobe, činjenica da je posjedovana nekretnina u zemljišnim knjigama upisana kao vlasništvo neke druge osobe te saznanje o upisu te osobe samo po sebi ne čini posjed nepoštenim, a isto tako do nepoštenja posjeda ne dovodi ni propust posjednika da provjerava stanje upisa u zemljišnoj knjizi, osobito ako prema svim ostalim okolnostima u kojima je vršen posjed, nije imao nekog ozbiljnog razloga sumnjati u pravo na svoj posjed. Također, tuženici u ovoj pravnoj stvari nisu niti tvrdili da tužitelju ne pripada pravo na posjed.

51. Ukoliko bi se i radilo o nekretnini koja je nacionalizirana proizlazilo bi da se u trenutku raspolaganja istom od strane prijašnjih vlasnika dijelom radilo o neizgrađenom građevinskom zemljištu koje nije bilo oduzeto iz njihovog posjeda, a kojim su pravnim poslom darovanjem raspolagali u korist tužitelja, koji je na toj nekretnini izgradio sportski objekt.

52. Prema čl. 1. Zakona o prometu zemljišta i zgrada (Službeni list br. 23/51 i 46/65) i čl. 114. Zakona o prostornom uređenju u korištenju građevinskog zemljišta ("Narodne novine" broj 14/73) koji je bio na snazi u vrijeme sklapanje predmetnog ugovora, svi ugovori kojima se raspolagalo zemljištem u društvenom vlasništvu su bili ništavi jer su bili protivni izričitim zakonskim odredbama. Iz odredaba Zakona o građevinskom zemljištu ("Narodne novine" broj 54/80, 42/86, 41/88, 48/88, 16/90, 53/90; dalje: ZGZ) proizlazi da su svi ugovori i drugi pravni poslovi koji su bili zaključeni protivno zabrani raspolaganja neizgrađenim građevinskim zemljištem u društvenom vlasništvu nevaljani, dakle, oni pravni poslovi kojima je prijašnji vlasnik raspolagao nekretninom nakon što je prenesena u društveno vlasništvo, iako do tog trenutka nije bio deposediran, međutim, stupanjem na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje: ZV), prestao je važiti ZGZ, a Zakon o zabrani prijenosa prava raspolaganja i korištenja određenih nekretnina u društvenom vlasništvu na druge korisnike odnosno u vlasništvo fizičkih i pravnih osoba ("Narodne novine" broj 53/90, 61/91, 70/93), budući je bio privremenog karaktera, prestao je važiti stupanjem na snagu Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine ("Narodne novine" broj 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 65/01, 118/01, 81/02, 80/02) i prema izričitoj odredbi čl.18. Zakona o naknadi pravni poslovi koje su prijašnji vlasnici sklopili protivno propisima kojima je bio zabranjen promet građevinskim zemljištem u društvenom vlasništvu smatraju se valjanim, ukoliko nemaju drugih nedostataka koje ih čine ništavim ili pobojnim, dakle, isti su pravni poslovi osnaženi.

53. Isto tako, u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-5203/2011 od 30. listopada 2014. izneseno je shvaćanje: "Stupanjem na snagu Zakona o naknadi otklonjene su prepreke glede nevaljanosti pravnih poslova sklopljenih protivno zabrani prometa građevinskim zemljištem, uključujući i prijenos prava korištenja istim, propisanih zakonima vremenski mjerodavnim u trenutku sklapanja navedenog ugovora. Stoga Ustavni sud osjenjuje ustavnopravno prihvatljivim stajalište drugostupanjskog suda prema kojemu Ugovor o ustupanju na korištenje građevinskog zemljišta od 18. srpnja 1966. predstavlja valjani pravni naslov za stjecanje prava vlasništva tužitelja na spornoj nekretnini."

54. Kako je utvrđeno da je tužitelj nekretninu stekao darovanjem od prednika tuženika 1 do 7 (ranije oznake dio k. č. br. [katastarska čestica]), dakle, pravnim poslom koji je u cijelosti ispunjen, a u posjed stupio 1955. od kada nekretninu nesmetano posjeduje, da je tužitelj na predmetnoj nekretnini izgradio objekt, da nitko nikada nije osporavao pravo tužitelja na posjed niti su mu tuženici, koji su upisani kao (su)vlasnici predmetne nekretnine u zemljišne knjige, osporili u ovoj pravnoj stvari pravo na posjed, pa proizlazi da je tuženicima 1 do 7, kao nositeljima knjižnih prava bilo poznato da je prijepor predan u posjed tužitelju, kao i da je posjed tužitelja zakonit, pošten i istinit.

55. Stoga je sud utvrdio kako posjed tužitelja u naravi predstavlja novoformirana kč. br. [katastarska čestica] nove katastarske izmjere da se sastoji od starih parcela i to dijela kč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica] i dijela kč. br. [katastarska čestica] obje iz zk. ul. [broj ZK uloška], kao i da posjed tužitelja neprekinut od 1955, uz vršene dogradnje i nadogradnje, kao i da i danas tužitelj upravlja objektom, na način da isti održava ( tekuće održavanje, popravci..) Proizlazi da je proteklo potrebno vrijeme propisano naprijed citiranim odredbama odnosno da su se ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

56. Slijedom navedenog tužbeni zahtjev tužitelja valjalo je prihvatiti temeljem odredbe čl. 388. u vezi s čl. 5. st. 1., čl. 18., čl.114., čl.129-130., čl.159-160., čl.362. i čl.364. ZV-a.

57. Odredbom čl. 88. st.1. Zakona o športu (NN 60/92 i dr., dalje ZŠ) propisano je bilo da športski objekti i druge nekretnine u društvenom vlasništvu na kojima pravo korištenja imaju športske organizacije i udruge ili druge pravne osobe (poduzeća, ustanove, radne organizacije) osnovane radi upravljanja športskim objektima prelaze u vlasništvo gradova i općina na čijem se području nalaze.

58. Člankom 88a. st.1. ZŠ-a propisano je bilo da će akt o preuzimanju športskih objekata i drugih nekretnina iz članka 88. stavka 1. ovoga Zakona donijet gradsko, odnosno općinsko vijeće u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

59. Iz Odluke o preuzimanju u vlasništvo športskih objekata i drugih nekretnina na području Općine Kostrena od 17. lipnja 1993. (Sl. Novine PGŽ br. 7/93), temeljem čl. 88., i 89 Zakona o športu utvrđeno je da je u čl. 1 športski objekti i druge nekretnine u društvenom vlasništvu na području Općine Kostrena na kojima pravo korištenja imaju športske organizacije i udruge ili druge pravne osobe osnovane radi upravljanja športskim objektima prelaze u vlasništvo Općine Kostrena i to među ostalim i Dom u lučici Žurkovo [adresa].

60. Slijedom naprijed navedenog, proizlazi da je tužitelj kao preuzimatelj športskog centra sukladno Odluci od 17. lipnja 1993 kao pošteni posjednik opisanih nekretnina Dom u lučici Žurkovo Kostrena, Žurkovo, Ribari, Dom Narodne tehnike kroz vremensko razdoblje od više od 20 godina, odnosno njegov pravni prednik Općinskog vijeća Narodne tehnike Rijeka kao pošteni posjednik kroz vremensko razdoblje od više od 20 godina (počevši od 1955. pa nadalje) dosjelošću stekao pravo vlasništva na dijelu predmetnih nekretnina, kako je to konačno uređenim tužbenim zahtjevom zatražio.

61. Bez utjecaja je na drugačije presuđenje činjenica da tuženicima nikada nije isplaćena novčana naknada za zemljište koje je predmet ovog postupka, budući da je tužitelj dokazao da je pravo vlasništva stekao na temelju dosjelosti, odnosno darovanjem prednika tuženika, pa dakle, ispunjenjem zakonskih pretpostavki temeljem kojih kao pošteni posjednik nekretnina kroz određeno vremensko razdoblje duže od 50 godina iste posjeduje kao vlasnik.

62. Tužitelj je dakle dokazao da je njegov pravni prednik Općinsko vijeće Narodne tehnike Rijeka imao kvalificirani posjed, jer je imao valjani pravni temelj posjedovanja-darovanje, pa je dakle utvrđeno da je tužitelj i prednika tužitelja kao samostalni posjednik izvršavao posjed na toj nekretnini. Naime, prednik tužitelja kroz cijelo vrijeme koristio je sporne nekretnine i ponašao se kao vlasnik, a prednici tuženika ni tuženici, nikad to nisu osporavali, iako su prednici tužitelja svoje posjedovne čine očitovali na očigled svima, pa sama činjenica da su prednici tuženika upisani u zemljišnim knjigama kao suvlasnici (dijela) nekretnina od kojih je formirana utužena nekretnina, ne čini posjed tužitelja nepoštenim.

63. Društveno pravnoj osobi ne može se osporiti sposobnost da kroz faktičku mogućnost raspolaganja sa stvari – posjed stvari uz postojanje ostalih pretpostavki dosjeda u korist društvenog vlasništva. Pravo vlasništva može prestati prelaskom stvari u društveno vlasništvo po osnovi dosjelosti, odnosno dosjelost se može primijeniti u odnosima između društveno pravnih i fizičkih osoba kao način stjecanja društvenog vlasništva.

64. Odredbom čl. 7. st. 1 ZPP-a propisano je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Odredbom čl. 219 st. 1 ZPP-a propisano je da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

65. Pri tome se osobito ističe da sud o tome koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8 ZPP-a), međutim da se sud rukovodi načelom stranačke istine, a ne načelom traženja materijalne istine, te je svaka stranka u postupku dužna dokazivati činjenice na koje se u postupku poziva. Sud nije dužan utvrđivati činjenice koje stranke nisu iznijele a niti izvoditi dokaze koje stranke nisu predložile, osim ukoliko idu za tim da raspolažu sa zahtjevima kojima ne mogu raspolagati u smislu odredbe čl. 3. st. 3 ZPP-a kako to propisuje odredba čl. 7. st. 2 ZPP-a.

66. Člankom 18. ZV-a određeno je da je zakonit posjed ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja (pravo na posjed), a istinit ako nije pribavljen ni silom ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. A pošten je onaj posjednik koji kad ga je stekao nije znao niti s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Poštenje posjeda se predmnijeva.

67. Kako je tužitelji dokazao u postupku da je u posjedu prijepora počevši od 1955-te., osobno i putem pravnih prednika, ovaj sud ocjenjuje da je tužitelj kao samostalni i pošteni posjednik posjedovanjem više od 20 godina, stekao pravo vlasništva utuženih nekretnina, odnosno, da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 159 st 3 ZV-a.

68. Stoga je tužbeni zahtjev tužitelja valjalo usvojiti i presuditi kao u izreci presude.

69. Tužitelju je e temeljem odredbe čl. 154. stavak 1. ZPP-a priznat parnični trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku budući je u cijelosti uspio u sporu, i to imajući u vidu vrijednost predmeta spora (vrijednost boda 100), i to trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 7. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika), trošak pristupa na devet ročišta u iznosu od 200,00 eura svako (Tbr. 9. t. 1. Tarife), trošak sastava podneska od 13. ožujak 2015 i 4. svibanj 2015., u iznosu od 200,00 eura svaki (Tbr. 8. t. 1 Tarife), trošak sastava žalbe u iznosu od 250,00 eura ( Tbr 10. točk a ! Tarife), uvećano za pdv 25% ( 662,50 eura), kao i trošak pristojbe na presudu u iznosu od 50,28 eura, pristojbu za žalbu u iznosu od 100,57 eura, trošak predujma za vještačenje u iznosu od 750,65 eura, odnosno parnični trošak u iznosu od 4.214,00 eura. Stoga je valjalo presuditi kao u točki III. izreke presude.

70. S preostalim dijelom zahtjeva za naknadu parničnog troška kao previsoko postavljenim i budući isti nije bio nužan za vođenje postupka, sud nije prihvatio, pa je u tom dijelu kao previsoko postavljen zahtjev tužitelja za nadoknadu parničnog troška odbijen. Stoga je valjalo presuditi kao u točki IV. izreke presude.

U Rijeci 24. listopada 2025.

Sutkinja:

Danijela Mandekić Lerga

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

Dna:

- pun. tužitelja

- pun. 1-tuženika

- tuženicima 2-6

- pun. 7-tuženika