Pr-2082/2020-44

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Jerki Kovačić Garac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice NP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po pun. Zoranu Ivišu, odvj. u Splitu, protiv tuženika Klinički bolnički centar Split, OIB:51401063283, Split, Spinčićeva 1, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 3.rujna 2025. u nazočnosti zam.pun. tužiteljice Marine Parčina, odvj. u Splitu, objavljene dana 24.listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju iznos od 2.614,17 eura bruto zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom: • za lipanj 2018.g., na iznos od 198,24 Eura od 15.07.2018.godine • za srpanj 2018. godine, na iznos od 325,15 Eura od 15.08.2018.godine, • za kolovoz 2018. godine, na iznos od 273,68 Eura od 15.09.2018.godine, • za lipanj 2019.g., na iznos od 40,43 Eura od 15.07.2019.godine • za srpanj 2019. godine, na iznos od 808,48 Eura od 15.08.2019.godine, • za kolovoz 2019. godine, na iznos od 532,36 Eura od 15.09.2019.godine, • za rujan 2019. godine, na iznos od 360,64 Eura od 15.10.2019.godine, • za listopad 2019. godine, na iznos od 75,19 Eura od 15.11.2019.godine, do isplate, koja se zakonska kamata na navedene iznose do 31.12.2022. obračunava po stopi u skladu sa odredbom čl.29. st.2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21), a od 1.1.2023. pa do 31.12.2023. po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29. st.2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana trećeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1.1.2024. do isplate po referentnoj stopi, odnosno stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećanoj za 3 (tri) postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, osim za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u gore navedenim bruto iznosima.

II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici parnični trošak u iznosu od 2.136,58 eura sa zakonskom kamatom koja teče od presuđenja do isplate po referentnoj stopi, odnosno stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećanoj za 3 (tri) postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1.Pred ovim sudom zaprimljena je tužba tužiteljice u kojoj ista navodi da je zaposlena kod tuženika na radom mjestu primalje u Klinici za ženske bolesti i porode. Rad da joj je organiziran na način da učestalo radi prekovremeno, a tuženik joj je dodatke za otežane uvjete rada, dodatak na osnovnu plaću za iznimnu odgovornost za život i zadravlje pacijenata isplaćivao isključivo za prekovremeno ostvarene sate, a da je za sve to vrijeme radila na istim poslovima za vrijeme redovnog rada i za vrijeme prekovremenog rada. Obzirom da je tuženik pogrešno obraćunao i isplatio plaću s osnova dodataka, to je predložila sudu donijeti presudu kojom će se tuženiku naložiti isplatu iznosa razlike koji će biti utvrđen nakon dostave dokumantacije od strane tuženika, te nakon provedenog financijsko knjigovodstvenog vještačenja.

2.U svom odgovoru na tužbu tuženik je naveo da ne osporava osnovu za razdoblje do 01.04.2020.

2.1.Na ročištu održanom dana 3.studenoga 2021. tužiteljica je proširila tužbu na način da potražuje naknadu za cjelokupni prekovremeni rad u mjesecima u kojima je blagdan ili drugi neradni dan padao na standardni dan u razdoblju od listopada 2016. pa na dalje.

2.2.Konačnim podneskom od 19.kolovoza 2025. tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev na način kako isti glasi u izreci presude.

3.Sud je tijekom postupka izveo dokaz čitanjem obračunskih isprava za tužiteljicu, plana rada i evidencije o radnom vremenu, spisu drugih priloženih isprava, vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Zlatku Cvitanoviću, vještačenje po vještaku Marijanu Joviću.

4.Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan na način kako je određeno u izreci odluke. Tužiteljica je popisala parnični trošak.

5.Tužiteljev radni odnos reguliran je Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje: ZR), Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13, 29/18, dalje: KU/18), Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 96/2015), Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 35/19), Dodatkom II. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 92/19), Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12, 128/17, 47/18, 2/19, dalje: TKU).

5.1.Plaća se sastoji od osnovne plaće i dodataka na plaću. Dodaci na plaću su novčani primici radnika koje radnik ostvaruje na temelju posebnog propisa, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu i to: otežani uvjeti rada, prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, rad blagdanom, uvećanje za navršene godine radnoga staža, rad u smjenama i sl. Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće.

6.Sve to regulirano je i odredbom čl.94. Zakona o radu koji navodi da radnik ima pravo na povećanu plaću za: otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.

6.1.Odredbom čl.95. st.1. ZR propisano je da za razdoblja u kojima radnik ne radi zbog opravdanih razloga, ima pravo na naknadu plaće. Stavkom 5. istog članka radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca. Pri tome se uračunavaju sva primanja u novcu koja predstavljaju naknadu za rad. Naknada plaće predviđena je u slučajevima korištenja odmora, plaćenog dopusta, itd.

6.2.Temeljem odredba članka 47. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13) i članka 51. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12), plaću radnika čini osnovna plaća i dodatci na plaću. Osnovna plaća sastavljena je od umnoška osnovice za izračun plaće i koeficijenta složenosti poslova za radno mjesto na koje je zaposlenik raspoređen uvećana za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža.

6.3.Na temelju članka 55. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12) i članka 21. Dodatka II. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstveno osiguranje (NN 92/19) radnik koji radi na poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada ima pravo na dodatak na plaću. Člankom 66. i člankom 67. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 126/11), radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću, a ujedno je potonjim odredbama kolektivnog ugovora utvrđen popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji ostvaruju pravo na dodatak za otežane uvjeta rada. Na temelju članka 57. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13) i članka 55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18) propisano je pravo na dodatak za otežane uvjete rada.

6.4.Na temelju članka 59.a. Dodatka I. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstveno osiguranje (NN 96/15) i članka 58. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18), zdravstvenim djelatnicima i nezdravstvenim djelatnicima koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja pripada pravo na dodatak na plaću za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, koji se temeljem Dodatka II. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstveno osiguranje (NN 92/19) povećao.

6.5.Sukladno čl.49. st.9. KU/18, prekovremenim radom se smatra svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenoga dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Obračun dodatka na plaću za posebne uvjete rada valjalo je obračunavati sukladno čl.55. KU/18 i čl. 21. Dodatka II KU, dok je dodatak za odgovornost za život i zdravlje ljudi predviđen odredbama čl.57. KU/18 u lk. 23. Dodatka II KU.

6.6.Temeljem članka 51. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja i članka 54. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama propisani su dodatci i uvećanja osnovne plaće koji se obračunavaju za svaki efektivno odrađeni sat od osnovne vrijednosti tog sata i to: za rad noću 40 %, za rad subotom 25 %, za rad nedjeljom 35 %, za prekovremeni rad 50 %, za rad u drugoj smjeni 10 %, ako radnik radi u smjenskom radu ili u turnusima.

6.7.Člankom 60. ZR/09, odnosno čl. 81. ZR/14 propisano je da za vrijeme korištenja godišnjega odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

6.8.Dodatkom II. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 92/19) u čl.34. propisano je da se za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu odnosno u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad), ako je to povoljnije za radnika.

6.9.Temeljem članka 58. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (128/17) propisano je: „Ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje.“ 7.Temeljem čl.36. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13) i čl.34. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18) propisano je da radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

8.Kako tužitelju KU i KU/15 daju istodobno pravo na isplatu više različitih dodataka, tužitelj ima pravo na isplatu kumulativno svih dodataka po osnovama čl. 57. KU i čl. 59., zajedno sa dodatkom za prekovremeni rad. Naime, isplata dodatka za prekovremeni rad, ne isključuje pravo tužitelja na isplatu dodataka po osnovama čl. 57. KU i čl. 59. a KU/15 kao i po osnovama čl. 54. st. 2. TKU budući da tužitelj i kad radi prekovremeno, također radi u svojstvu radnika koji radi u otežanim, posebnim uvjetima rada u smislu odredbe čl. 57. KU. Kod toga valja naglasiti da je osnovna plaća prema KU umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je radnik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, te dodaci i uvećanja plaće. Stoga, utuženi dodaci tužitelju pripadaju za efektivno odrađene sate rada, bilo za sate redovnog mjesečnog fonda radnih sati, bilo za prekovremene sate. Ovaj stav potvrđuje i Odluka Vrhovnog suda RH br. Revr-206/12 od 2.4.2014. povodom postavljenog pitanja dodataka u prekovremenom radu, kojom odlukom je utvrđeno da se prava radnika na dodatke kumuliraju, a dodaci na plaću odnose se na kako na plaću za redovno radno vrijeme, tako i na plaću za prekovremeni rad.

9.U svojem pisanom nalazu i mišljenju od 10.srpnja 2022. stalni sudski vještak za financije i računovodstvo Zlatko Cvitanović, prvenstveno navodi je obračune radio zaključno s listopadom 2019., budući da je tužiteljica nakon toga otišla u mirovinu, dakle obračun je napravljen u razdoblju od rujna 2018. -listopad 2019. Provjerom svih platnih lista u utuženom razdoblju (09/2018. -10/2019.) utvrdio je da tužiteljica nije imala prekovremeno odrađenih sati, a niti je tada uopće radila (jer da je tada konstantno bila na bolovanju-bilo na teret poslodavca, bilo na teret HZZO, ili je koristila godišnji odmor). Nadalje, u razdoblju od 09/2016. -09/2019. vještak je utvrdio da je tužiteljica imala određeni broj neplaćenih sati po osnovi prekovremenog rad na blagdan koji je padao na standardni radni dan (od ponedjeljka do petka), te da su u tom razdoblju tužiteljici isplaćeni manji iznosi naknada bruto plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i/ili bolovanja (kao posljedica pogrešno obračunatih prosjeka prethodno isplaćenih plaća, pa time i pogrešne naknade za godišnji odmor i bolovanje). Dakle zaključak je vještaka Zlatka Cvitanovića da od 9/2018.-10/2019. nije bilo neplaćenih dodataka na posebne uvjete rada, nije bilo neplaćenih dodataka za odgovornost za život i zdravlje ljudi; da neplaćeni dodatak za prekovremeni rad (kada blagdan ili drugi neradni dan pada na standardni radni dan-ponedjeljak/petak) iznosi 1.493,64 kn; od 06/2018. -10/2019. tužiteljici da je isplaćen manji iznos naknada bruto plaća za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i/ili bolovanja i to ukupno 18.202,87 kn, a ukupan iznos dodataka na plaću za prekovremeni rad i naknada plaće za vrijeme korištenja god.odmora i/ili bolovanja iznosi sveukupno u bruto iznosu od 19.696,51 kn.

10.Na takav nalaz i mišljenje vještaka Zlatka Cvitanovića, prigovor je imao tuženik navodeći da je vještak izračunao manje isplaćene naknade za god.odmor i bolovanje kao posljedicu pogrešno obračunatih prosjeka prethodno isplaćenih plaća, međutim da je trebao izračunati manje isplaćene naknade za god.odmor i bolovanje kao posljedicu neobračunavanja dodataka na odrađeni prekovremeni rad. Stoga predlaže da vještak dopuni nalaz i mišljenja na način da izvrši izračun manje isplaćenih naknada za god.odmor i bolovanje kao posljedicu što tuženik nije isplatio tužiteljici 1.493,64 kn bruto na ime naknade za odrađeni prekovremeni rad koji je padao na neradni dan.

10.1.U dopuni nalaza i mišljenja od 10.svibnja 2023. vještak Zlatko Cvitanović navodi da ostaje pri svojem nalazu i mišljenju od 10.srpnja 2022., da su primjedbe tuženika neosnovane, te da je isti izvještačio manje isplaćene naknade za godišnji odmor i bolovanje koje da su nastale zbog neobračunavanja dodataka na odrađeni prekovremeni rad (za rad u onim mjesecima u kojima je blagdan ili drugi neradni dan padao na standardni radi dan), a što je imalo za posljedicu pogrešno obračunate prosjeke prethodno isplaćenih plaća.

10.2.Kako se tuženik usprotivio i navedenoj dopuni nalaza i mišljenja vještaka Zlatka Cvitanovića, sud je izveo dokaz novim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za financije Marijanu Joviću.

10.3.U svojem nalazu i mišljenju od 31.kolovoza 2024. vještak Marijan Jović navodi da je prvenstveni izvršio uvid u nalaz i mišljenje vještaka Zlatka Cvitanovića te da nije našao nikakvu pogrešku u matematičkom izračunu. Zaključno da se slaže s nalazom i mišljenjem vještaka Zlatka Cvitanovića, a ukoliko sud ne bi prihvatio mišljenje vještaka o izračunatom prosjeku plaće iz razdoblja prije odlaska na dugotrajno bolovanje, tada da bi prema stavu tuženika iznos manje isplaćenih naknada za god.odmor i bolovanje kao posljedica neisplate naknade za odrađeni prekovremeni rad iznosio ukupno 4.511,90 kn odnosno 598,83 eura.

11.U daljnjem tijeku postupka tuženik ističe da je neosnovan onaj dio tužbenog zahtjeva kojim se traži isplata na odrađeni prekovremeni rad pa da je posljedično neosnovan i onaj dio tužbenog zahtjeva kojim se traži isplata razlike naknade za god.odmor i bolovanje kao posljedica neisplate dodataka za prekovremeni rad, a da eventualne pogrešno izračunate naknade za godišnji odmor i bolovanje koje nemaju veze s dodacima na prekovremeni rad da nisu predmet tužbenog zahtjeva.

12.Tužiteljica je predmetnom tužbom zatražila isplatu iznosa na ime dodatka za otežane uvjete rada, dodatka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje pacijenata, te pogrešno obračunate naknade plaće utvrđujući prosjek prethodno isplaćenih plaća koje su umanjene po prethodnim osnovama. Na ročištu održanom dana 3.studenoga 2021. tužiteljica je proširila tužbu i tužbeni zahtjev i to na ime naknade za cjelokupni prekovremeni rad u mjesecima u kojima je blagdan ili drugi neradni dan padao na standardni dan (ponedjeljak-petak). Na takvo novo uređenje odnosno proširenje tužbe i tužbenog zahtjeva, tuženik je naveo samo da osporava osnovu nakon travnja 2020. , čime je prema čl.190. st.2. ZPP-a isti pristao na preinaku tužbe i po takvoj je dalje nastavljeno raspravljanje.

13.S obzirom na navedeno valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja na način kako je isti uređen podneskom od 19.kolovoza 2025.

14.Na dosuđene iznose tužiteljici su priznate zakonske zatezne kamate primjenom odredbe čl. 29. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, dalje ZOO) koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela iznosa do isplate (čl. 84. st.3. ZR/09 odnosno, čl.92. st.3. ZR/14), bez zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

15.Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st.1. i 155. Zakona o parničnom postupku, te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 138/2023, dalje Tarifa) VPS, te popisa parničnog troška tužiteljice. Tužitelju je priznat trošak: za sastav tužbe-100 bodova, za pristup na ročišta od 03.11.2021., 16.10.2023., 20.11.2024., 31.03.2025., 03.09.2025. -svako po 100 bodova, podnesak od 10.11.2022. -100 bodova, pristup na ročišta od 19.04.2023. i 22.01.2025.-svako po 25 bodova, podnesak od 24.03.2025. -25 bodova, pristup na ročište za objavu-50 bodova, odnosno 775 bodova što iznosi 1.550,00 eura (vrijednost 1 boda=2,00 eura)+PDV, što daje iznos od 1.937,50, eura+199,08 eura ime troškova vještačenja, tako da tužiteljici pripada ukupno 2.136,58 eura. Stoga je odlučeno kao u toč.II izreke.

Split, 24.listopada 2025.

S u d a c

Jerka Kovačić Garac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku.

DNA: -pun. tužiteljice

-tuženiku

-u spis