- 1 -              Poslovni broj: Usž-4216/2022-2

                  

Poslovni broj: Usž-4216/2022-2

 

 

 

 

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga Suda Mire Kovačić, predsjednice vijeća, dr. sc. Sanje Otočan i Snježane Horvat-Paliska, članica vijeća uz sudjelovanje sudskog savjetnika Filipa Mihaljevića, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja Z. K. iz P., protiv tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja, Z., radi statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: UsI-632/22-7 od 12. rujna 2022., na sjednici vijeća održanoj 27. rujna 2023.

 

p r e s u d i o   j e

 

Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: UsI-632/22-7 od 12. rujna 2022.

 

Obrazloženje

 

1.              Osporenom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-562-02/21-01/1961, URBROJ: 522-4/1-1-1-22-6 od 18. svibnja 2022.

2.              Navedenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja protiv rješenja P.-s. županije, Upravnog odjela za društvene djelatnosti, Odsjeka za hrvatske branitelje i žrtve rata, KLASA: UP/I-562-02/20-01/148, URBROJ: 2177/1-04-03/2-21-9 od 2. lipnja 2021. kojim je odbijen tužiteljev zahtjev za utvrđivanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata (u daljnjem tekstu: HRVI) po osnovi bolesti.

3.              Tužitelj podnosi žalbu protiv prvostupanjske presude zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Prigovara što tuženik i prvostupanjski sud nisu uzeli u obzir stručnu procjenu Opće županijske bolnice P. Smatra da je stručna procjena obvezujuća za vještake, a što, prema njegovu mišljenju dokazuje i praksa tijela vještačenja u situacijama u kojima je stručna procjena negativna, u kojim slučajevima se tijela vještačenja samo pozovu na negativni ishod stručne procjene. Navodi da je u okolnostima kao u njegovu slučaju (kada se bolest javila s velikim vremenskim odmakom od sudjelovanja u Domovinskom ratu) osobito važna uloga stručne procjene je li bolest posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu. Mišljenja je da vijeće vještaka nema ovlast utvrđivati uzročnu vezu između bolesti i sudjelovanja u Domovinskom ratu, već je ovlašteno utvrđivati samo omjer odnosno postotak oštećenja organizma. U prilog navedenome poziva se na presudu Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: UsI-1403/21-6 od 17. veljače 2022. u kojoj je izraženo stajalište o granicama ovlasti vijeća vještaka. Nadalje prigovara što u postupku koji je prethodio ovom upravnom sporu nije postupljeno u skladu s presudom Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: UsI-473/21-7 od 4. kolovoza 2021. u kojoj je navedeno da se ne može prihvatiti šturo obrazloženje u situaciji u kojoj je stručna procjena u nesuglasju s vijećem vještaka tuženika. Traži da se poništi osporeno rješenje tuženika te da se predmet vrati tuženiku na ponovni postupak u kojemu će se provesti novo vještačenje, „držeći se mišljenja Stručne procjene“.     

4.              Tuženik nije dostavio odgovor na žalbu.

5.              Žalba nije osnovana.

6.              Ispitujući osporavanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, u skladu s člankom 73. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine,“ 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 29/17. i 110/21.; u daljnjem tekstu: ZUS), Sud je utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se prvostupanjska presuda pobija, a niti razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti.

7.              Upravni postupak koji je prethodio ovom upravnom sporu pokrenut je po tužiteljevu zahtjevu za utvrđivanje statusa HRVI iz Domovinskog rata po osnovi bolesti srca, kralježnice, cerebralnog infarkta i psihičke bolesti.

8.              Iz spisa proizlazi da je tužitelj sudjelovao u Domovinskom ratu od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. kao pripadnik Narodne zaštite - borbenog sektora te ima utvrđen status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

9.              Prema stručnoj procjeni ovlaštene zdravstvene ustanove, Opće županijske bolnice P., od 27. listopada 2020., postoji uzročno – posljedična veza između pojave bolesti kralježnice i psihičke bolesti kod tužitelja i sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, dok između pojave bolesti srca i cerebralnog infarkta i sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ne postoji uzročno – posljedična veza.

10.              Prema nalazu u mišljenju vijeća vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područnog ureda u O. od 25. veljače 2021., u konkretnom slučaju ima osnove za zaključak da je psihička bolest uzročno-posljedično povezana s tužiteljevim sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske te je cijenjena kao lakši oblik neurotskih poremećaja kod emocionalno nestabilne ličnosti s manje od 20% oštećenja organizma za stalno. Ostale bolesti nisu u uzročno-posljedičnoj vezi sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu.

11.              Revizijsko vijeće vještaka Zavoda nije se suglasilo sa stručnom procjenom niti s procjenom prvostupanjskog vijeća vještaka. Polazeći od ratnog puta i medicinske dokumentacije tužitelja, revizijsko vijeće smatra da se tužiteljeve bolesti po osnovi kojih je podnio zahtjev ne mogu dovesti u uzročno - posljedičnu vezu sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu. Vijeće u bitnom ističe da se bolest kralježnice navodi od 2004., izvan okolnosti sudioništva u Domovinskom ratu, a nije zadovoljen ni kriterij izloženosti nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima na bojišnici u trajanju od najmanje dvije godine. Psihička bolest javila se nakon duljeg vremenskog odmaka od prestanka sudioništva u Domovinskom ratu, a dovedena je u vezu s nepovoljnim realitetnim okolnostima i somatskom zdravstvenom problematikom kod primarno specifično strukturirane osobnosti.

12.              U žalbenom je postupku tuženik pribavio nalaz i mišljenje Žalbenog liječničkog vijeća u Z. prema kojem, kao i prema nalazu i mišljenju revizijskog vijeća vještaka, ne postoji uzročno-posljedična veza između bolesti srca, kralježnice, cerebralnog infarkta, psihičke bolesti i tužiteljeva sudjelovanja u Domovinskom ratu, odnosno navedene bolesti se ne uzimaju u obzir za priznavanje postotka oštećenja organizma, a s obzirom na ratni put, medicinsku dokumentaciju i neposredni pregled tužitelja. Razlozi na kojima je utemeljen nalaz i mišljenje u bitnom su jednaki razlozima iz nalaza i mišljenja revizijskog vijeća vještaka.

13.              Prvostupanjski je sud, nakon uvida u spis tuženika i dokumentaciju priloženu spisu te održane usmene rasprave, ocijenio da su činjenice koje su s medicinskog stajališta odlučne za rješavanje o zahtjevu pravilno i potpuno utvrđene na temelju nalaza i mišljenja revizijskog vijeća vještaka i vijeća viših vještaka, donesenih na temelju uvida u cjelokupnu medicinsku dokumentaciju, ratni put i osobnog pregleda tužitelja. Sud je zaključio da su sve relevantne činjenice razmotrene u navedenim nalazima i mišljenjima, a koji su dostatno obrazloženi. Polazeći od navedenoga, a imajući na umu cjelokupnu dokumentaciju iz spisa upravnog postupka, prvostupanjski sud je zaključio da je nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka mogao poslužiti tuženiku za donošenje zakonitog rješenja o žalbi tužitelja.

14.              U odnosu na razlike između stručne procjene i prvostupanjskog tijela vještačenja s jedne strane te revizijskog vijeća vještaka i vijeća viših vještaka s druge strane, prvostupanjski sud navodi da je člankom 182. stavkom 2. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (“Narodne novine“ 121/17., 98/19. i 84/21.; u daljnjem tekstu: ZoHBDR) propisano da nalaz i mišljenje prvostupanjskog vijeća, kojim su utvrđene činjenice za stjecanje prava prema tom Zakonu, prije donošenja prvostupanjskog rješenja kojim se priznaje pravo iz toga Zakona, podliježe reviziji liječničkog vijeća, iz čega proizlazi zaključak da se u reviziji može preinačiti prethodna ocjena.

15.              Što se tiče obvezatnosti stručne procjene (za tijela vještačenja u daljnjem tijeku postupka) prvostupanjski sud ističe da stručna procjena predstavlja podlogu za daljnji postupak vještačenja na razini prvostupanjskog, revizijskog i žalbenog liječničkog vijeća, ali ona nije obvezujuća za ta tijela. Navedena vijeća dužna su svojim nalazima i mišljenjima utvrditi činjenice o uzroku i postotku oštećenja organizma u smislu članka 181. ZoHBDR-a. S obzirom na navedeno, sud je ocijenio neosnovanom tvrdnju tužitelja da vijeće vještaka nije ovlašteno utvrđivati uzročno-posljedičnu vezu, nego samo omjer odnosno postotak oštećenja organizma.

16.              Ocjenjujući osnovanost žalbe, valja poći od činjeničnog stanja utvrđenog u upravnom postupku koje je prihvatio prvostupanjski sud, a koje tužitelj svojim navodima u tijeku spora nije doveo u sumnju. Prema jasnom, dostatno obrazloženom nalazu i mišljenju drugostupanjskog tijela vještačenja, tužiteljeve bolesti po osnovi kojih je podnio zahtjev nisu u uzročno – posljedičnoj vezi s njegovim sudjelovanjem u Domovinskom ratu. Polazeći od medicinske i ostale dokumentacije u spisu, ovaj Sud smatra da je tijelo vještačenja u žalbenom postupku jasno i argumentirano obrazložilo svoju ocjenu glede nepostojanja uzročno-posljedične veze između pojedine bolesti i tužiteljeva sudjelovanja u Domovinskom ratu te je na temelju takvog nalaza i mišljenja tijela vještačenja u upravnom postupku potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje.

17.              Ovaj Sud napominje da iz spisa predmeta nisu razvidne činjenice niti okolnosti koje bi dovele u sumnju stručnost tijela vještačenja iz upravnog postupka niti je ocjenu drugostupanjskog tijela vještačenja iz upravnog postupka tužitelj doveo u sumnju, bilo svojim navodima, bilo medicinskom, bilo ostalom dokumentacijom. Valja dodati i to da (uredno pozvani) tužitelj nije pristupio na raspravu pred prvostupanjskim sudom, čime je, prema ocjeni ovoga Suda, propustio iskoristiti procesne mogućnosti koje su mu stajale na raspolaganju za (učinkovito) osporavanje činjeničnog stanja utvrđenog u upravnom postupku.

18.              U vezi s ključnim žalbenim navodima koji se odnose na obvezujući učinak stručne procjene, valja istaknuti da ovaj Sud u cijelosti prihvaća obrazloženje prvostupanjskog suda u dijelu koji se odnosi na istovjetne navode u prvostupanjskom sporu, pri čemu naglašava da se status HRVI utvrđuje isključivo na temelju nalaza i mišljenja vijeća vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, a da ovlaštena zdravstvena ustanova daje samo stručnu procjenu o mogućnoj, uzročno posljedičnoj vezi bolesti sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu.

19.              S obzirom na navedeno, pozivanje tužitelja na presude prvostupanjskog suda u kojima je, eventualno, izraženo drugačije shvaćanje u vezi s obveznatnošću stručne  procjene, ne mogu dovesti u sumnju zakonitost osporene presude niti mogu utjecati na ishod  ovog postupka.              

20. Slijedom iznesenog, na temelju članka 74. stavka 1. ZUS-a odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 27. rujna 2023.

 

Predsjednica vijeća

                                                                                                           Mira Kovačić, v.r.